KLASA: UP/II-008-07/21-01/265
URBROJ: 401-01/06-21-3
Zagreb, 24. svibnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/20-02/152, URBROJ: 251-02-02/15-21-20 od 2. ožujka 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/20-02/152, URBROJ: 251-02-02/15-21-20 od 2. ožujka 2021. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) kojim je 24. travnja 2020. godine zatražio dostavu preslike rješenja o obnovi postupka KLASA: UP/I-943-01/16-01/2, URBROJ: 251-19-01-20-23 od 26. veljače 2020. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv citiranog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informaciji koju je zatražio zahtjevom od 23. travnja 2020. godine. U nastavku žalitelj citira navode iz osporenog rješenja te navodi da isto osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona i paušalnog pozivanja na zaštitu osobnih podataka. Nadalje, navodi kako je odbijanjem zahtjeva ignoriralo intenciju i cilj Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Ističe da je transparentnost te pristup informacijama svetinja u demokratskome društvu i bitan čimbenik kontrole rada tijela javne vlasti, a da se u konkretnom slučaju radi o nekretnini u Vlaškoj ulici broj 66 u Zagrebu, na zkč. br. 2374/1, zk.ul.br. 9564, k.o. Grad Zagreb, koja je prisilnim propisima oduzeta nekadašnjim izvornim vlasnicima, a da su ti vlasnici bili žrtve zloporabe političke moći i nasilja nedemokratskog i autoritarnog režima. Žalitelj navodi da su njihovi potomci/zakonski nasljednici 2020. godine (60 i više godina od nacionalizacije nekretnine) uspjeli u tome da im se dopusti obnova postupka nacionalizacije te nekretnine u Zagrebu, što je vrlo zanimljivo i dojmljivo, te je moguće po prvi puta da je netko tako nešto pokrenuo i uspio u tome. Također, navodi da je netočno da ne radi o nekretnini u javnom vlasništvu, jer su njezini posebni dijelovi tj. tri poslovna prostora u vlasništvu Grada Zagreba (etaže br. 9, 10 i 11), a Grad Zagreb je i suvlasnik cijele nekretnine te prilaže vlasnički list iz kojeg je navedeno vidljivo. Navodi i da se za te poslovne prostore vodi postupak utvrđenja vlasništva po članku 77. Zakona o naknadi podnositelja Republike Hrvatske, pa da je iz toga vidljivo kako postoji javni interes za uvid u rješenje o obnovi postupka, a u odnosu na zaštitu osobnih podataka naglašava da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je žalitelj dana 23. travnja 2020. godine Gradu Zagrebu podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio rješenje o obnovi postupka Klasa: UP/I-943-01/16-01/2, Ur. br.: 251-19-01-20-23 od 26. veljače 2020. godine.
Također je utvrđeno da je Grad Zagreb o navedenom zahtjevu donio osporeno rješenje kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je po podnesenom zahtjevu od nadležnog gradskog ureda pribavljena preslika Rješenja o obnovi postupka KLASA UP/l-943-01/16-01/2 URBROJ 251-19-01-19-23 od 26. veljače 2020. godine, uvidom u koje je utvrđeno da se istim dozvoljava obnova postupka nacionalizacije nekretnine u Zagrebu na adresi Vlaška 66 i da je postupak pokrenut po prijedlogu fizičkih osoba, prijašnjih vlasnika predmetne nekretnine. Također je utvrđeno da je predmetna nekretnina prije oduzimanja bila u isključivom vlasništvu fizičkih osoba, prednika podnositelja prijedloga za obnovu postupka. Nadalje, navedeno je kako je nadležni ured posebno istaknuo da podnositelj zahtjeva nije stranka predmetnog upravnog postupka kao i to da nije sudjelovao u svojstvu zainteresirane stranke u tom postupku. Također je navedeno kako je uvidom u informaciju koja je predmet postupka utvrđeno da se istom dopušta obnova postupka nacionalizacije nekretnine u Zagrebu, Vlaška 66 i da je postupak pokrenut po prijedlogu fizičkih osoba, prijašnjih vlasnika predmetne nekretnine, kao i da je predmetna nekretnina prije oduzimanja bila u isključivom vlasništvu fizičkih osoba, prednika podnositelja prijedloga za obnovu postupka. Grad Zagreb u obrazloženju ističe da je s obzirom na navedeno u postupku po predmetnom zahtjevu razmotreno može li se podnositelju omogućiti uvid u traženo rješenje o obnovi postupka primjenom odredba Zakona o pravu na pristup informacijama obzirom na ograničenje pristupa informacijama propisano u članku 15 stavku 2. točki 4. navedenog Zakona te je proveden test razmjernosti i javnog interesa, nakon kojeg je zaključeno kako zahtjev valja odbiti zbog zaštite osobnih podataka odnosno da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes u pogledu dostupnosti predmetne informacije. Grad Zagreb je nadalje istaknuo kako se u konkretnom predmetu ne radi o nekretnini u javnom vlasništvu, a da javni interes u tom postupku odnosno Republiku Hrvatsku i njene interese zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Također je istaknuto kako je postupak u kojem je doneseno zatraženo rješenje upravni postupak, u kojem druge osobe osim stranaka u postupku, moraju dokazivati svoj pravni interes za uvid u spis odnosno rješenje o obnovi koje je sastavni dio spisa te da nije svrha Zakona o pravu na pristup informacijama da se osobama kojima u zakonom propisanom postupku nije moguće ostvariti uvid u spis predmeta i presliku dokumentacije, omogućiti uvid u informacije koje su sadržane u spisu tog predmeta, kao i da će eventualno rješenje kojim se pravomoćno okončava predmetni postupak biti javno dostupno. Zaključno je navedeno kako nakon uzimanja u obzir svega prethodno navedenog nije bilo razvidno u čemu bi se sastojao javni interes za omogućavanjem uvida u rješenje o obnovi postupka koje je doneseno na temelju prijedloga fizičkih osoba i za nekretninu koja je prije oduzimanja bila u vlasništvu fizičkih osoba, a slijedom čega je odlučeno kao u dispozitivu rješenja.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, čiji su sastavni dio bilješka o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa KLASA: 008-02/20-02/152, URBROJ: 251-02-02/015-21-19 od 2. ožujka 2021. godine te informacija koja je predmet ovog postupka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
U pogledu razloga za odbijanje predmetnog zahtjeva koji su navedeni u osporenom rješenju, u žalbenom je postupku razmotren provedeni test razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela te da li u konkretnom slučaju prevladava javni interes u odnosu na u istom navedene zaštićene interese. Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštitu interesa koji se štite.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
U žalbenom postupku je neposrednim uvidom u odluku koja je predmet ovog postupka odnosno u Rješenje o obnovi postupka KLASA: UP/I-943-01/16-01/2, URBROJ: 251-19-01-20-23 od 26. veljače 2020. godine koje je donio Grad Zagreb, Gradski ured za imovinsko-pravne poslove, utvrđeno da se radi o postupku kojem žalitelj nije stranka već da se radi o odluci iz upravnog postupka koji se vodio po zahtjevu drugih fizičkih osoba.
Daljnjim uvidom u informaciju koja je predmet ovog postupka u žalbenom postupku je zaključeno da ista sadrži osobne podatke fizičkih osoba.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Uvodna odredba broj 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala biti zakonita i poštena.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
U konkretnom slučaju žalitelj traži informacije iz upravnog postupka po zahtjevu druge fizičke osobe vezanog za imovinu koja je oduzeta obitelji te druge fizičke osobe iz čega je razvidno da se radi o postupku u kojem se nije odlučivalo o javnim sredstvima nego o privatnoj imovini, a pri navedenom se ističe kako nije relevantno tko je vlasnik drugih dijelova zgrade na koju se odnosi zatraženo rješenje odnosno obnova postupka nacionalizacije, obzirom da se isto ne odnosi na te druge dijelove zgrade.
S obzirom da se Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi na sve korisnike jednako žalbeni razlozi ne mogu se prihvatiti i žalitelju se ne može odobriti pristup traženoj informaciji jer je iz spisa predmeta razvidno da se radi o privatnom interesu, a ne o javnom interesu. Naime, nakon provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je zaključio da nije utvrđeno prevladavanje javnog interesa za omogućavanje pristupa traženoj informaciji s obzirom da o u predmetnom zahtjevu navedenim nekretninama postoje javno dostupni podaci u zemljišnim knjigama, a pretragom javno dostupnih podataka nije identificiran javni interes za dostupnošću u predmetnom zahtjevu zatraženog rješenja, osim što su oni predmet interesa žalitelja.
Također, iz spisa predmeta te javno objavljenih informacija ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za predmetni upravni postupak u kojem je doneseno rješenje koje je zahtjevom tražio žalitelj, niti se u zahtjevu zatražena informacija odnosi na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava iste informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Osim toga, posebno se ističe da ukoliko bi se žalitelju omogućio pristup zatraženoj informaciji, pristup istoj informaciji bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi je zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo javno iznositi. Svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Stoga se zbog zaštite osobnih podataka ne može žalitelju omogućiti pristup zatraženim informacijama. Naime, iskazani privatni interes žalitelja u konkretnom slučaju ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca.
Povrh navedenog zatražena informacija je informacija koja je dio određenog upravnog postupka, a pristup takvim informacijama mogu ostvarivati stranke i osobe koje dokažu pravni interes temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, a ne temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nakon provedenog žalbenog postupka je zaključeno da razlozi koje žalitelj navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes osim interesa žalitelja. Stoga je na temelju provedenog žalbenog postupka drugostupanjsko tijelo utvrdilo da je prvostupanjski postupak proveden u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan