KLASA: UP/II-008-07/21-01/314
URBROJ: 401-01/05-21-2
Zagreb, 25. svibnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, KLASA: UP/I-008-03/20-03/07, URBROJ: 514-09-01/1-20-02 od 6. studenog 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, KLASA: UP/I-008-03/20-03/07, URBROJ: 514-09-01/1-20-02 od 6. studenog 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Ministarstva pravosuđa i uprave odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim su zatražene preslike akata iz Matice zatvorenika i Očevidnika zatvorenika ........., temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. i člankom 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podatak, kao i zato jer Zakon o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“, broj 190/03, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11, 125/11, 56/13, 150/13 i 98/19) predviđa ograničenja od pristupa zatraženim informacijama.
Žalitelj je pravovremeno uložio žalbu protiv pobijanog rješenja zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi kako se u slučaju ......... radi o javnoj osobi za čije odsluženje zatvorske kazne postoji opravdan interes javnosti te na koju se primjenjuju manje restriktivne odredbe kada je riječ o zaštiti privatnosti, slijedom čega smatra da u ovom slučaju pravo javnosti preteže nad zaštitom privatnosti konkretne osobe, te je i test razmjernosti i javnog interesa proveden potpuno pogrešno. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 19. svibnja 2020. godine, od Ministarstva pravosuđa i uprave zatražio da mu se omogući pristup preslici Matice zatvorenika te Očevidnika iz kojih je vidljiv početak i tijek služenja zatvorske kazne zatvorenika ........., sva eventualna izvođenja ili izlasci te eventualni prekidi služenja zatvorske kazne, puštanja na uvjetne dopuste i druge pogodnosti koje se odnose na kontakt s vanjskim svijetom, kao i preslike akata, podnesaka ili rješenja koja se nalaze u Matici ili Očevidniku, a koja se odnose na prethodno navedene situacije.
Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama Ministarstvo pravosuđa i uprave donijelo rješenje, KLASA: UP/I-008-03/20-03/07, URBROJ: 514-09-01/1-20-2 od 6. studenoga 2020. godine, kojim se predmetni zahtjev odbija, te da je žalitelj navedeno rješenje zaprimio 4. prosinca 2020. godine.
U obrazloženju pobijanog rješenja tijelo javne vlasti prvenstveno navodi kako je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da nad javnim interesom za pristup informacijama prevladava zaštita osobnih podataka zatvorenika ........., a imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija („Narodne novine“, broj 68/18). Tijelo javne vlasti ističe da radi zakonitog izvršavanja kazne zatvora kaznionice i zatvori prikupljaju, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podatke o zatvoreniku u maticu zatvorenika (u daljnjem tekstu: matica). Odredbom članka 11. Pravilnika o matici, osobniku i drugim evidencijama koje se vode u kaznionicama i zatvorima („Narodne novine“, broj 96/06) propisan je sadržaj upisa u matice, dok je sadržaj osobnika propisan odredbama članka 17. do 25. navedenog Pravilnika. Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti utvrđuje kako posjeduje zatražene informacije i od čega se one sastoje, nakon čega citira odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora, od kojih se posebno ističe njegova odredba članka 14. stavka 1. točke 2. kojom je propisano da svaki zatvorenik ima pravo na zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka. Prema odredbi članka 72. stavka 1. navedenog Zakona podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena su i profesionalna tajna, dok je stavkom 2. detaljno propisano tko i na koji način i u kojem opsegu ima pravo na pristup navedenim podacima. U obrazloženju se potom navodi kako u zatvorskom sustavu godišnje boravi veliki broj zatvorenika, među kojima su i zatvorenici zanimljivi medijima, te da bi se davanjem podataka trećim osobama, bez zakonske osnove, napravio presedan. Navodi se kako je zatvoreniku temeljem Zakona o izvršavanju kazne zatvora zajamčena zaštita osobnih podataka, a u slučaju da se ti podaci daju trećim osobama koje nemaju zakonsku osnovu za uvid u predmetne podatke, navedenim bi se naštetilo dostojanstvu zatvorenika, njegovoj obitelji i posljedično pravu na rehabilitaciju. Davanje podataka trećim osobama za koje nema zakonske osnove, temelj je zatvorenicima za pritužbe i/ili tužbe protiv zatvorskog sustava i Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, tijelo javne vlasti je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučilo kako u konkretnom slučaju prevladava zašita prava na ograničenje pristupa informacijama u odnosu na javni interes, odnosno prevladava potreba zaštite prava zatvorenika u odnosu na dostavu traženih informacija.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Nadalje, odredba članka 15. stavka 2. točke 4. i točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, odnosno mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je sukladno navedenim zakonskim odredbama tijelo javne vlasti prije donošenja odbijajućeg rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, koji je priložen uz spis predmeta, prilikom čije provedbe je utvrđeno da u ovoj upravnoj stvari prevladava interes zaštite prava zatvorenika nad javim interesom omogućavanja pristupa zatraženim informacijama.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlast ispravno provelo test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da bi davanje podataka iz Osobnika i Matice zatvorenika predstavljalo opsežnu obradu osobnih podataka bez čvrstog pravnog temelja, te bi obrada predmetnih osobnih podataka bila suprotna odredbama Zakona o izvršenju kazne zatvora, Zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, kao i samoj Općoj uredbi o zaštiti podataka.
U tom je smislu člankom 4. stavkom 1. Opće uredba o zaštiti podataka definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
U žalbenom postupku je utvrđeno da Matica sadrži osobne podatke o zatvoreniku, podatke o sudskoj presudi koja se izvršava, rješenje o upućivanju. U Osobnik zatvorenika unose se podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora i provedbu programa izvršavanja. Osobnik sadrži podatke o zatvoreniku, presudi i kazni, prijepis sudskih presuda i odluka drugih državnih tijela koja se odnose na kaznu i njezino izvršavanje, nalaz i mišljenje odjela tretmana i podatke o zapažanjima odjela osiguranja te program izvršavanja i njegove izmjene tijekom izvršavanja kazne zatvora. Osobnik sadrži ujedno i podatke o zdravstvenom stanju zatvorenika.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku nije utvrđen pravni temelj za dostavu podataka iz Osobnika i Matice zatvorenika, kao što nije, nasuprot žaliteljevim navodima, utvrđen u konkretnom slučaju pretežući javni interes da se traženi podaci dostave.
Naime, iako je postojao određeni javni interes oko ........., prvenstveno u odnosu na nogometne afere u kojima je sudjelovao, javni interes u odnosu na dostavu Osobnika i Matice zatvorenika nije konkretiziran, neposredan i jasan da bi se u toj mjeri moglo povrijediti pravo na tajnost podataka, kao i zaštitu osobnosti i privatnosti ........., omogućavanjem javnog pristupa zatraženim podacima.
Nadalje, iako se Ministarstvo pravosuđa i uprave ne poziva eksplicitno na odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, tijelo se poziva na odredbu članka 72. stavka 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora prema kojoj su podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena i profesionalna tajna.
Odredbom članka 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
Drugim riječima, zatraženi podaci su dio zatvorenikove dokumentacije, te osim što predstavljaju zaštićeni osobni podatak, predstavljaju i profesionalnu tajnu koju je tijelo javne vlasti dužni čuvati.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan