KLASA: UP/II-008-07/21-01/512

URBROJ: 401-01/06-21-2

Zagreb, 24. lipnja 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Broj: PPI-DO-23/2021-2 od  2. lipnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Broj: PPI-DO-23/2021-2 od  2. lipnja 2021. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DORH) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica)  od  20. svibnja 2021. godine, kojim je tražila odgovore na pet pitanja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Žaliteljica je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako navedeno rješenje u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona odnosno kako je istim suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen njezin zahtjev u kojem je zatražila odgovor na pet pitanja. U nastavku žaliteljica pojašnjava kako DORH od 2014. godine ne daje prijave koje je prijavila a oni odbacili, a da s druge strane redovito primaju prijave druge fizičke osobe i tako čine njoj i njezinoj obitelji financijsku štetu te da je iz tog razloga tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, a na koje je onda pogrešno primijenilo zakonske odredbe. Zaključno navodi kako je iz navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njezinog zahtjeva i uskratu tražene informacije, pa na temelju toga od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te joj omogući pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 20. svibnja 2021. godine od DORH-a zatražila sljedeće: „1. Po kojem članku zakona Vaša institucija ne daje ono što sam prijavila za potrebe suda u inozemstvu?; 2. Zašto ne mogu u vašoj instituciji ništa prijaviti, protiv mene se prijavljuje. (Kada osobno prijavljujem nema osnova jer je u pitanju imovinsko-pravni odnos, a kada ......... prijavljuje u pitanju su teški napadi i prijetnje?); 3. Jesu li miniranja kuće u demilitariziranoj zoni pripadnicima srpske manjine zločini ili ne); 4. Što znači svakodnevna izjava ......... da dok njezin svekar ......... ima novaca nema problema u DORH-u?; i 5. Tko je nadležan za prijetnje smrću i protjerivanja na nacionalnoj osnovi od strane državnih odvjetnika i sudaca?“

Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu DORH donio osporeno rješenje Broj: PPI-DO-23/2021-2 od  2. lipnja 2021. godine te je protiv istoga žaliteljica izjavila žalbu.

DORH je u obrazloženju osporenog rješenja naveo što je to informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da zahtjev žaliteljice zapravo predstavlja upit tijelu javne vlasti odnosno da se istim traže odgovori, a što ne predstavlja traženje informacije u smislu navedene odredbe te je stoga njezin zahtjev odbijen.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Uvidom u sadržaj zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice u žalbenom je postupku zaključeno kako se istim nisu tražile informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, obzirom da se radi o postavljenih pet pitanja na koje je jedino moguće izraditi  odgovore. Naime, iz predmetnog je zahtjeva vidljivo da žaliteljica ne traži već postojeću i izrađenu informaciju koju posjeduje tijelo javne vlasti, nego zahtjeva pojašnjenja vezana za postupanje DORH-a, pojam zločina te navodnu izjavu druge fizičke osobe, a što ne spada u traženje informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žaliteljice, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                             POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                        dr. sc. Zoran Pičuljan