KLASA: UP/II-008-07/21-01/278
URBROJ: 401-01/06-21-2
Zagreb, 9. lipnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Svete Nedelje, KLASA: UP/I-008-03/21-01/01, URBROJ: 238-12-02/3-21-14 od 18. veljače 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Svete Nedelje, KLASA: UP/I-008-03/21-01/01, URBROJ: 238-12-02/3-21-14 od 18. veljače 2021. godine, u dijelu koji se odnosi na odbijanje zahtjeva za pristup informacijama ......... od 3. veljače 2021. godine vezano za traženje Sporazuma između Grada Sveta nedjelja i ......... vezano za predaju zemljišta putem Službe za imovinsko-pravne poslove Ispostave Samobor.
2. Djelomično se odobrava se ......... pravo na pristup preslici sljedeće informacije:
- Sporazum o predaji zemljišta od 6. ožujka 2020. godine sklopljen između ......... i Grada Svete Nedelje,
na način da se na istom prekriju adresa, OIB i vlastoručni potpis ......... te u članku 1. navedenog sporazuma tekst iza riječi „adresi“ na kraju 4. retka do riječi „zbog“ u 7. retku i brojčani iznos u 9. retku navedenog članka te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu kao neosnovana
4. Nalaže se Gradu Sveta Nedelja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Svete Nedelje odbijeni su zahtjevi za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 3. veljače 2021. godine kojim je zatražio rješenje ili obračun komunalnog doprinosa za izgradnju kuće investitora ......... i kopiju izvoda žiro-računa grada gdje je vidljiva uplata po obračunu, kao i njegov zahtjev za dopunu ili ispravak informacije od 3. veljače 2021. godine kojim je tražio sporazum između Grada Svete Nedelje i ......... vezano za predaju zemljišta putem Službe za imovinsko-pravne poslove Ispostave Samobor, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i 5., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te jer korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je dana 20. siječnja 2021. godine podnio zahtjev tijelu javne vlasti kojim je tražio sporazum između grada i ......... po predaji zemljišta, a da je umjesto dostave informacije Grad Sveta Nedjelja spis proslijedio Županiji iako se jasno vidi iz zahtjeva što je tražio i da taj dokument Županija ne posjeduje. Navodi da je dana 3. veljače osobno došao u prostorije tijela javne vlasti tražeći objašnjenje zbog čega nije dobio traženu informaciju nego dopis o ustupanju zahtjeva, pri čemu je podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije ponovo tražeći navedeni sporazum te da je naknadno istog dana putem elektroničke pošte podnio i zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio još i neke dodatne informacije vezane za prvi zahtjev. Žalitelj ističe da se u rješenju nigdje ne spominje njegova prva poruka elektroničke pošte kojom je zatražio gore navedeni sporazum i da je tijelo javne vlasti to namjerno učinilo kako bi prikazalo kako on zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. U nastavku žalitelj javni interes obrazlaže navođenjem rodbinske veze između ........., službenika Grada Svete Nedelje te Gradonačelnika Grada Svete Nedelje te izražava svoje sumnje zloupotrebu službenih položaja na štetu građana te da službenica za informiranje namjerno prikriva informacije te u prilogu dostavlja kupoprodajni ugovor koji drži sumnjivim u pogledu iznosa kupoprodajne cijene te darovni ugovor kojim je ......... stekla pravo na naknadu po sporazumu između Grada Svete Nedelje i nje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 20. siječnja 2021. godine Gradu Sveta Nedjelja podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražio Sporazum o naknadi između Grada Svete Nedelje i ......... po predaji zemljišta putem Službe za imovinsko-pravne poslove Ispostave Samobor KLASA: UP/I-940-01/19-01/04, URBROJ: 238-10-05/1-19-3 od 6. ožujka 2019. godine te da je po navedenom zahtjevu žalitelju Grad Sveta Nedjelja 2. veljače putem elektroničke pošte dostavio obavijest o ustupanju zahtjeva Zagrebačkoj županiji KLASA: UP/I-008-03/21-01/01, URBROJ: 238-12-02/3-21-5 od 2. veljače 2021. godine.
Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno kako je žalitelj nakon toga Gradu Sveta Nedjelja na obrascu zahtjeva za dopunu ili ispravak informacije dana 3. veljače 2021. godine, obzirom da nije zaprimio informaciju koju je tražio, ponovio svoj zahtjev tražeći Sporazum između Grada Svete Nedelje i ......... sa ponuđenom naknadom od strane Grada.
Iz spisa predmeta je nadalje utvrđeno da je žalitelj istoga dana 3. veljače 2021. godine Gradu Sveta Nedjelja podnio i zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće: Rješenje ili obračun na kojem se vidi obračun komunalnog doprinosa za izgradnju kuće od investitora ......... na čestici z.k.č.br. 2599/7 Rakajka, površine 665 m2, upisane u zk. ul. 3855 k.o. Rakitje i kopiju izvoda žiro-računa Grada gdje se vidi uplata po obračunu komunalnog doprinosa od investitora ..........
Također je utvrđeno da je Grad Sveta Nedjelja povodom oba navedena zahtjeva podnesena 3. veljače 2021. godine donio osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-03/21-01/01, URBROJ: 238-12-02/3-21-14 od 18. veljače 2021. godine, kojim je odbio zahtjeve žalitelja pozivom na odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. i 5., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te jer korisnik zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja a vezano za razlog odbijanja zbog zaštite osobnih podataka citirane su odredbe Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) te je navedeno kako se radi o nekretnini u privatnom vlasništvu, o privatnom investitoru te da bi omogućavanje pristupa traženim informacijama pretpostavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život investitora i da bi time došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka, pri čemu je istaknuto kako žalitelj ničim nije ukazao koji bi bio javni interes za dostupnost traženih informacija. U pogledu pozivanja na odredbu o zlouporabi prava kao razlog odbijanja zahtjeva Grad Sveta Nedjelja je istaknuo da je žalitelj tijekom 2020. godine podnio ukupno 14 zahtjeva za pristup informacijama od ukupno podnesena 43 zahtjeva a da je do trenutka donošenja prvostupanjske odluke tijekom 2021. godine podnio 6 od ukupno 13 zahtjeva za pristup informacijama podnesenih Gradu Sveta Nedjelja, pa da je iz navedenog vidljivo kako žalitelj učestalo podnosi zahtjeve kojima traži veći broj informacija. Također je istaknuto kako je uzimajući u obzir povijest podnošenja zahtjeva od strane žalitelja, uočeno da se u ovom slučaju radi o privatnom interesu žalitelja, odnosno da širi interes javnosti nije cilj koji se želi postići ovim zahtjevima pa je stoga nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučeno kao u izreci osporenog rješenja.
U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje aktom Grada Svete Nedelje KLASA: UP/I-008-03/21-01/01, URBROJ: 238/29-02/3-21-23 od 26. ožujka 2021. godine dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a čiji su sastavni dio informacije koje su predmet ovog postupka te Upisnici o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2020. i 2021. godinu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Iz osporenog rješenja Grada Svete Nedelje razvidno je da je navedeno tijelo javne vlasti odbilo oba predmetna zahtjeva žalitelja pozivom na odredbu o zlouporabi prava na pristup informacijama te na razlog ograničenja pristupa informacijama propisan odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U odnosu na žalitelja razmotreni su objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama. Kako bi se moglo utvrditi objektivne kriterije koji se odnose na količinu podnesenih zahtjeva za pristup informacijama bilo je potrebno izvršiti uvid u Službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Grada Svete Nedelje za 2020. i 2021. godinu, a također je bilo neophodno razmotriti obrazloženje osporenog rješenja, navode iz žalbe žalitelja te sadržaj svih zahtjeva žalitelja upućenih navedenom tijelu javne vlasti, kao i sadržaj dva zahtjeva koji su premet ovog postupka.
Izvršenim uvidom u sve navedene zahtjeve podnesene od strane žalitelja u 2020. i 2021. godini razvidno je da se istima od prvostupanjskog tijela nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija te kako se većina zatraženih informacija odnosi na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti. Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, ukupnog broja žaliteljevih zahtjeva zaprimljenih u navedenom tijelu javne vlasti u 2020. i 2021. godini te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nadalje, posebno se ističe da je u žalbenom postupku, u odnosu na sadržaj žaliteljevog podneska utvrđeno da se na nekoliko mjesta u istom navode neprimjereni i uvredljivi sadržaji kojima nije mjesto u službenoj komunikaciji, i koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Dakle, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku nije ovlašten preispitivati da li prvostupanjska tijela dužna sukladno svojoj nadležnosti posjedovati određene informacije koje su predmet traženja korisnika te da li je dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, nego ispituje mogu li se informacije koje su predmet postupka i iste su u posjedu tijela javne vlasti omogućiti žalitelju, uzimajući u obzir eventualno postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno potrebu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako u istom nema zapisa podataka o načinu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa od strane prvostupanjskog tijela premda se isti navodi u obrazloženju osporenog rješenja, pa je stoga Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljene informacije te je razmotrio može li se istima odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Ispitujući zakonitost osporenog rješenja te provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka a koje su kao takve dostavljene žalbenom tijelu i to u pogledu oba zahtjeva žalitelja koji su predmet ovog postupka obzirom da je osporenim rješenjem odlučeno o ta dva zahtjeva te je uzeo u obzir da iste informacije sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Sukladno članku 99. Opće uredbe o zaštiti podataka, ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Nastavno na zakonsku odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja zahtjeva, u dijelu nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenilo pravni propis.
Grad Sveta Nedelja predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a informacije koje su zahtjevom tražile u konkretnom slučaju mogla bi zatražiti bilo koja domaća ili strana, fizička ili pravna osoba, a za pristup informacijama o raspolaganju javnim sredstvima javni interes se podrazumijeva.
Uvidom u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je kako se takvom informacijom koja podliježe primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama može smatrati Sporazum o predaji zemljišta od 6. ožujka 2020. godine sklopljen između ......... i Grada Svete Nedelje, obzirom da se radi o raspolaganju sredstvima od strane Grada Svete Nedelje u svrhu stjecanja zemljišta od fizičke osobe, a za potrebe javnog dobra – puta. U odnosu na ime i prezime fizičke osobe od koje je Grad Sveta Nedjelja stekao navedeno zemljište u žalbenom postupku je zaključeno kako neće doći do povrede osobnih podataka ako se odobri pristup imenu i prezimenu navedene osobe.
Međutim, uvidom u Sporazum o predaji zemljišta od 6. ožujka 2020. godine sklopljen između ......... i Grada Svete Nedelje, utvrđeno je da isti osim imena i prezimena fizičke osobe sadrži i druge osobne podatke fizičke osobe vlasnice nekretnine/zemljišta od koje je ga je Grad Sveta Nedjelja stekao, kao što su OIB, adresa, vlastoručni potpis, podatke o iznosu plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju nekretnine u privatnom vlasništvu, načinu plaćanja navedenog doprinosa te konačnom iznosu obveze plaćanja istoga, u pogledu kojih je u žalbenom postupku zaključeno da ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje.
Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije u cjelini doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Uzimajući u obzir sve navedeno, nakon provedenog žalbenog postupka je zaključeno kako je u konkretnom slučaju od javnog interesa predmetna informacija iz koje je vidljiv iznos kojim je Grad Sveta Nedjelja raspolagao pri stjecanju zemljišta od fizičke osobe, njezino ime i prezime te drugi podaci o navedenom stjecanju zemljišta, a da bi dostava ostalih podataka koji su pobliže navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja predstavljala nepotrebno zadiranje u privatni život te osobe.
Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2., i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na dio izreke osporenog rješenja u kojoj je odbijen zahtjev žalitelja u dijelu koji se odnosi na traženje Rješenja ili obračuna na kojem se vidi obračun komunalnog doprinosa za izgradnju kuće od investitora ......... i kopije izvoda žiro-računa Grada gdje se vidi uplata po obračunu komunalnog doprinosa od imenovane kao investitora, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da se radi o fizičkoj osobi privatnom investitoru te obvezi plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju nekretnine u njezinom privatnom vlasništvu te da u odnosu na navedenu dokumentaciju prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes odnosno da se pristup tim informacijama treba ograničiti sukladno članku 15. stavku 2. točki 4. zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime u konkretnom slučaju žalitelj traži informacije iz postupka u kojem je izdano rješenje o plaćanju i visini komunalnog doprinosa za građenje stambene građevine stambene namjene koje se ne financira javnim sredstvima nego sredstvima fizičke osobe kao investitora. S obzirom da se Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi na sve korisnike jednako žalbeni razlozi ne mogu se prihvatiti i žalitelju se ne može odobriti traženi pristup informacijama. Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a pravo na pristup informacijama ne znači zadiranje u tuđe osobne podatke i ugrožavanje tuđe privatnosti. Nadalje, osobni podatak nije samo ime i prezime osobe nego i sva obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Povrh navedenog zatražene informacije su informacije koje su dio određenog upravnog postupka, a pristup takvim informacijama mogu ostvarivati stranke i osobe koje dokažu pravni interes temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku, a ne temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u dijelu izreke koja se odnosi na dokumentaciju na kojoj je vidljiv obračun komunalnog doprinosa za izgradnju kuće investitora ......... te uplata po tom obračunu, prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbilo zahtjev žalitelja iako se pri tome osim na zaštitu osobnih podataka pozvalo i na odredbu o zlouporabi prava, obzirom da navedeni nedostatak nije mogao utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan