KLASA: UP/II-008-07/21-01/25

URBROJ: 401-01/04-21-4

Zagreb, 8. lipnja 2021.

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske narodne banke Broj: 805-XVIII-1208/R-2020 od 17. prosinca 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatske narodne banke Broj: 805-XVIII-1208/R-2020 od 17. prosinca 2020. godine, kao neosnovana.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Pobijanim rješenjem Hrvatske narodne banke odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio rezultate istrage o privatizaciji Zagrebačke banke, koju je krajem 2004. godine naredio sam državni vrh Republike Hrvatske (premijer i predsjednik). Predmetni zahtjev odbačen je temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom da tijelo javne vlasti Hrvatska narodna banka ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se iste nalaze.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je rješenje diskriminatorno jer polazi od stajališta koja su suprotna Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. godine. Nadalje navodi kako smatra da ako Hrvatska narodna banka nije zaista radila traženo, onda mu je trebala dati naputak gdje se nalaze tražene informacije, a ako ne zna ni to onda ga je trebala uputiti gdje se nalazi dokumentacija o privatizaciji banaka u Republici Hrvatskoj. Također navodi kako se obrazloženje žalbe nalazi u Tužbi Općinskom građanskom sudu u Zagrebu protiv Hrvatske narodne banke i njenog guvernera koju dostavlja u prilogu. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 7. prosinca 2020. godine zatražio Hrvatske narodne banke, Predsjednika Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske da mu se na temelju članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama omogući pristup rezultatima istrage o privatizaciji Zagrebačke banke koju je krajem 2004. godine naredio sam državni vrh Republike Hrvatske (premijer i predsjednik). U zahtjevu je naveo kako su mu tražene informacije potrebne kao znanstveniku u radu na projektu/studiji/knjizi pod naslovom „Ratno profiterstvo u privatizaciji Zagrebačke banke“,  te da u prilogu  zahtjeva šalje radni sadržaj. Ujedno je u zahtjevu zamolio za znanstveno-stručni razgovor o ovoj temi. Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je o žaliteljevom zahtjevu Hrvatska narodna banka donijela rješenje Broj: 805-XVIII-1208/R-2020 od 17. prosinca 2020. godine, kojim je odbacila žaliteljev zahtjev temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom da ista ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se informacije nalaze.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi kako Hrvatska narodna banka ne raspolaže traženim informacijama niti ima saznanja gdje se iste nalaze. Također u dopisu Hrvatske narodne banke Ur. broj: 805-XVIII-1208/OŽ-2020 od 5. siječnja 2021. godine, kojim je Povjereniku za informiranje dostavljena žalba i spis predmeta, Hrvatska narodna banka navodi kako ne raspolaže traženim informacijama niti ima saznanja gdje se iste nalaze, a vezano za vezano za žalbene navode žalitelja, ističe kako žalitelj u žalbi paušalno navodi da je osporeno rješenje diskriminatorno i polazi od stajališta koja su suprotna Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. godine, bez ikakve dodatne argumentacije.

Dana 22. travnja 2021. godine, putem elektroničke pošte, Ured povjerenika za informiranje zatražio je od Hrvatske narodne banke pojašnjenje vezano za neposjedovanje informacija koje je žalitelj zatražio.

Hrvatska narodna banka je dana 19. svibnja 2021. godine, putem elektroničke pošte,  obavijestila Ured povjerenika za informiranje kako Hrvatska narodna banka nije provodila "istragu o privatizaciji Zagrebačke banke, koju je krajem 2004. naredio sam državni vrh Hrvatske (premijer i predsjednik)" pa stoga ne raspolaže ni informacijama o rezultatima te istrage, a da također Hrvatskoj narodnoj banci nije poznato da li je i tko naredio i  provodio "istragu o privatizaciji Zagrebačke banke". Nadalje, Hrvatska narodna banka u bitnom navodi kako niti pretraživanjem arhivske dokumentacije nisu nađeni "rezultati istrage o privatizaciji ZABA-e koju je krajem 2004. naredio sam državni vrh". Također se navodi kako Hrvatska narodna banka, sukladno članku 4. st. 1. alineji 5. Zakona o Hrvatskoj narodnoj obavlja superviziju i nadzor u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i poslovanje kreditnih unija, pružatelja platnih usluga, izdavatelja elektroničkog novca i platnih sustava, platni promet i izdavanje elektroničkog novca, da superviziju i nadzor nad kreditnim institucijama Hrvatska narodna banka provodi sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, prije Zakonu o bankama, a u tim postupcima ocjenjuje zakonitost i pravilnost poslovanja i sposobnost banke upravljanja rizicima te nalaže mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti i poboljšanja stanja u banci, a sve u cilju osiguranja stabilnosti i sigurnosti  bankarskog sustava. Ujedno se navodi kako su se Hrvatskoj narodnoj banci obraćali pritužbama i zahtjevima za provođenje nadzora pojedini dioničari Zagrebačke banke, ali Hrvatska narodna banka nije u tom dijelu provodila nadzor niti "istrage" budući da rješavanje sporova koji proizlaze iz odnosa banke i njezinih dioničara nije u nadležnosti Hrvatske narodne banke već u nadležnosti suda.

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

S obzirom da iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi kako Hrvatska narodna banka ne posjeduje tražene informacije, niti ima saznanja gdje se iste nalaze, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a prvostupanjsko tijelo je stoga o zahtjevu žalitelja odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, tako da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan