KLASA: UP/II-008-07/20-01/1280

URBROJ: 401-01/06-21-5

Zagreb, 4. siječnja 2021. godine

 

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Otoka KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-18 od 28. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Grada Otoka KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-18 od 28. listopada 2020. godine.

2.    Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedeće dokumentacije Grada Otoka zatražene u zahtjevu za dopunu ili ispravak informacije od 9. listopada 2020. godine (ponovljen 13. listopada 2020. godine):

-       analitička kartica obveza – 2019. godina - 380 T-shop (parfumerija);

-       analitička kartica obveza – 2019. godina -1534 Obrt za vinogradarstvo Vitis;

-       analitička kartica obveza – 2020. godina - 380 T-shop (parfumerija); i

-       analitička kartica obveza – 2020. godina -1534 Obrt za vinogradarstvo Vitis.

3.    Nalaže se Gradu Otoku da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

4.    U pogledu traženja ......... da mu se dostave ispisi računa i specifikacije troškova po službenim karticama za 2018. i 2019. godinu te prvih 6 mjeseci 2020. godine, predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu ili ispravak informacije ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 9. listopada 2020. godine, ponovljenim 13. listopada 2020. godine u kojem je, obzirom da je bio nezadovoljan informacijama zaprimljenim po prethodnom zahtjevu zatražio da mu se dostavi trošak i specifikacija troškova koja se nalazi uz račune, za službene kartice Grada Otoka za 2018. i 2019. godinu i prvih 6 mjeseci 2020. godine, na način da na njima budu vidljive pojedinačne transakcije te posebno specifikaciju troškova koje je Grad Otok imao u trgovinama T-shop, Poklon shop i Vinariji Papak.

Grad Otok donio je osporeno rješenje temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, smatrajući da je u cijelosti udovoljio prethodnim traženjima žalitelja pa stoga nije bilo osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. navedenog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da žalbu podnosi jer mu po zahtjevu za pristup informacijama koji je podnio još 24. srpnja 2020. godine nije dostavljena zatražena dokumentacija, a obzirom da je vrlo precizno tražio presliku dokumenta o raspolaganju javnim sredstvima koji se zove prijepis računa. Navodi kako bi ga zadovoljio i prethodni uvid u dokumente te da bi tek nakon toga odlučio koje preslike su mu potrebne. Ističe da ga primarno nisu zanimale specifikacije troškova nego tek ako sam račun ili prijepis računa ne bi sadržavao te informacije (datum, mjesto, iznos). Nadalje, navodi kako tijelo javne vlasti prema Općem poreznom zakonu mora zatražene račune mora posjedovati i čuvati kao i da računovodstveno i životno nije realno da Grad Otok poslovnim bankama uplaćuje iznose koje su gradonačelnik i njegov zamjenik napravili korištenjem kartica ako poslovne banke redovito ne dostavljaju račune na kojima su navedeni ti troškovi. Također, navodi kako je tijelo javne vlasti postupajući po njegovom inicijalnom zahtjevu radilo suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je slijedom njegovog traženja izrađivalo nove informacije i analize troškova u novim tablicama. Drži da itekako ima osnove za dopunu njegovog zahtjeva te da mu tijelo javne vlasti treba dostaviti tražene informacije bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Osim navedenog, ističe da se tijelo javne vlasti namjerno fokusiralo na pojam „specifikacija“ koji vjerojatno i ne posjeduje, umjesto na pojam „prijepis računa“, a sve zbog toga što mu ne želi omogućiti pristup traženim informacijama. Nadalje, navodi kako, ukoliko se dogodi da mu tijelo javne vlasti ponovo odbaci zahtjev, predlaže da inspektorica-savjetnica Povjerenika za informiranje o tome, po službenoj dužnosti obavijesti Poreznu upravu. Ponovo ističe kako drži da nije točna i potpuna informacija da tijelo javne vlasti ne posjeduje dokumente koje neke od banaka koje se bave kartičnim poslovanjem kreditnim karticama nazivaju „prijepis računa“ a neke samo „račun“. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za dopunu ili ispravak informacije od 9. listopada 2020. godine, koji je ponovio 13. listopada 2020. godine, navodeći kako je nezadovoljan informacijama koje je po prethodnom zahtjevu zaprimio aktom od 5. listopada 2020. godine, od Grada Otoka kao tijela javne vlasti, ponovo zatražio ispis pojedinačnih stavki troškova učinjenih službenim karticama koje koriste njegovi dužnosnici za 2018. i 2019. godinu te prvu polovinu 2020. godine odnosno mjesečni ispis troškova za svaku karticu iz kojeg je vidljivo na kojem je prodajnom mjestu trošak učinjen kada je plaćen karticom i koliki je iznos. U zahtjevu je žalitelj pojasnio da je s kartičnim kućama provjerio način dostave računa korisnicima te je od svih dobio odgovor da mjesečni račun uvijek sadrži podatke o mjestu, datumu i iznosu troška, a za što je u prilogu zahtjeva poslao i jedan primjerak takvog računa izdanog trgovačkom društvu za njegovu službenu karticu. Također, žalitelj u zahtjevu ističe da mu je Grad Otok po prethodnom zahtjevu poslao zbirne iznose iz kojih nije moguće vidjeti ono što je tražio pa je stoga bio primoran podnijeti predmetni zahtjev.

Također je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Grad Otok donio osporeno rješenje KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-18 od 28. listopada 2020. godine kojim je odbio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, držeći da je prethodnom zahtjevu žalitelja udovoljilo u pogledu podataka koje ima u posjedu pa je stoga valjalo odbiti zahtjev jer nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. navedenog Zakona.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je žalitelj zahtjevima od 24. srpnja 2020. godine, dopunom zahtjeva od 31. srpnja 2020. godine te požurnicom od 10. kolovoza zatražio informacije o trošku službenih kartica Grada Otoka (za svaku pojedinačno) u 11. i 12. mjesecu 2019. godine te u prvih šest mjeseci 2020. godine iz kojih su vidljiva prodajna mjesta na kojima su korištene. Nadalje je navedeno kako je žalitelj tražio i informaciju o tome je li bilo refundacije troškova dužnosnicima te ako jest u kojem iznosu i u koju svrhu, a dodatno i podatak koliko je potrošeno u  trgovinama T shop, Poklon shop i Vinariji Papak. Vezano za navedeno se navodi kako je žalitelju udovoljeno dostavom obrazloženog odgovora od 17. rujna 2020. godine s informacijama kojima se raspolagalo. U nastavku je navedeno kako se žalitelj nakon zaprimanja tog odgovora držeći da nije zaprimio potpunu informaciju, ponovo obratio Gradu Otoku ponavljajući svoj raniji zahtjev i tražeći dostavu mjesečnih izlista koje Grad Otok dobiva od kartične kuće iz kojih se vidi gdje je i kada trošak nastao, na kojem prodajnom mjestu i u kojem iznosu, u kojem je dijelu aktom KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-12 od 5. listopada 2020. godine odbačen njegov zahtjev, jer tijelo javne vlasti ne dobiva od izdavatelja službene kartice dokumente koji bi sadržavali tražene podatke. Također je navedeno da je, obzirom da je zahtjevom tražio i podatak o trošku u pojedinačno navedenim trgovinama, žalitelju udovoljeno dostavom odgovora u kojem je dao specifikaciju utrošenih iznosa po svakom pojedinom dobavljaču, nakon čega je žalitelj podnio predmetni zahtjev 9. listopada 2020. godine te ponovo 13. listopada 2020. godine, navodeći da nije zaprimio informacije koje je tražio te izrazio svoje uvjerenje da Grad Otok mora raspolagati traženim ispisima pojedinačnih stavki troškova učinjenim službenim karticama. Zaključno je navedeno kako je u postupku utvrđeno da nema osnove za dopunu već dane informacije, jer se u svom zahtjevu žalitelj uopće ne osvrće na dobivene informacije već samo traži one za koje je u rješenju kojim je odbačen zahtjev obaviješten da ih Grad Otok ne posjeduje, kao i da je u cijelosti udovoljeno traženju žalitelja i u odnosu na specifikaciju te utrošene iznose kod dobavljača T shop, Poklon shop i Vinarija Papak, pa je stoga zahtjev odbijen kao neosnovan temeljem članka 25. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 24. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je tijelo javne vlasti obvezno odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, sukladno odredbama članka 23. ovog Zakona.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

U žalbenom postupku drugostupanjskom tijelu dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja te je Grad Otok, slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/20-01/1280, URBROJ: 401-01/06-20-3 od 7. prosinca 2020. godine dopisom KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-30 od 10. prosinca 2020. godine dostavio dio informacija koje su predmet ovog postupka (u pogledu traženja koje se odnosilo na iznos potrošen na reprezentaciju, poklone i slično uz specifikaciju za trgovine T shop, Poklon shop i Vinarija Papak): analitička kartica obveza – 2019. godina - 380 T-shop (parfumerija); analitička kartica obveza – 2019. godina -1534 Obrt za vinogradarstvo Vitis; analitička kartica obveza – 2020. godina - 380 T-shop (parfumerija); i analitička kartica obveza – 2020. godina -1534 Obrt za vinogradarstvo Vitis. Naime, u aktu koji u predmetnom zahtjevu navodi žalitelj kao odgovor na zahtjev koji mu je prethodio KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-12 od 5. listopada 2020. godine, žalitelju je Grad Otok u obliku odgovora i izrađene tabele prikazao troškove učinjene u navedenim trgovinama u razdoblju koje je navedeno u zahtjevu žalitelja od 31. srpnja 2020. godine.

U pogledu traženja žalitelja koje se odnosi na mjesečne ispise pojedinačnih stavki troškova učinjenih službenim karticama koje koriste njegovi dužnosnici za 2018. i 2019. godinu te prvu polovinu 2020. godine odnosno mjesečni ispis troškova za svaku karticu iz kojeg je vidljivo na kojem je prodajnom mjestu trošak učinjen kada je plaćen karticom i koliki je iznos Grad Otok se u žalbenom postupku očitovao kako ne posjeduje takve ispise obzirom da mu se isti ne dostavljaju nego se transakcije trenutno obrađuju i automatski naplaćuju putem poslovne banke, kao i da su u te transakcije uključena sva plaćanja karticom neovisno o tome da li se plaćanje izvršilo za troškove gradonačelnika/zamjenika ili ostale troškove djelatnika gradske uprave.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Stoga je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama prije svega potrebno utvrditi posjeduje li tijelo javne vlasti izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev podnositelja. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja odnosno analizirati postojeću dokumentaciju i iz nje obradom podataka izrađivati novu informaciju.

Ispitujući zakonitost osporenog rješenja Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u spis predmeta te u dio informacija koje su predmet postupka, a koje su mu dostavljene u žalbenom postupku te je razmotrio postupanje tijela javne vlasti po predmetnom zahtjevu kao i po inicijalno podnesenom zahtjevu žalitelja.

U članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u informacije koje se odnose na iznose potrošene na reprezentaciju, poklone i slično uz specifikaciju za trgovine T shop, Poklon shop i Vinarija Papak) utvrđeno je da se radi o financijskim knjigovodstvenim karticama, analitičkim karticama obveza u kojima su vidljiva raspolaganja sredstvima tijela javne vlasti te da u istima nisu pronađena ograničenja pristupa informacijama propisana u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i da je u pogledu istih u cijelosti primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. navedenog Zakona.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

U pogledu traženja žalitelja iz predmetnog zahtjeva koje se odnosi na ispis pojedinačnih stavki troškova učinjenih službenim karticama koje koriste njegovi dužnosnici za 2018. i 2019. godinu te prvu polovinu 2020. godine odnosno mjesečni ispis troškova za svaku karticu iz kojeg je vidljivo na kojem je prodajnom mjestu trošak učinjen kada je plaćen karticom i koliki je iznos plaćanja u žalbeno postupku je uvidom u spis predmeta zaključeno kako činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Naime, iz spisa predmeta je vidljivo kako je postupajući po ranijem zahtjevu žalitelja koji se odnosio na ispise mjesečnih računa za službene kartice kojima se koriste dužnosnici Grada Otoka za 2018., 2019. i prvi dio 2020. godine, a na kojima bi bili vidljivi iznosi troška, datumi kad su učinjeni te gdje su isti učinjeni, prvostupanjsko tijelo po zahtjevu od 31. srpnja 2020. godine zapravo izrađivalo novu informaciju na temelju postojećih podataka koje je imalo u posjedu – odgovor Grada Otoka KLASA: 008-01/20-01/14, URBROJ: 2188/08-05/1-20-7 od 17. rujna 2020. godine, a u kojem je razvrstalo podatke po godinama i vrstama troškova za dvije službene kartice koje koriste Gradonačelnik i Zamjenik gradonačelnika te 3 kartice trgovačkog društva INA d.d. koje se koriste za dva službena kombi vozila i službeni automobil gradske uprave.

Sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja odnosno analizirati postojeću dokumentaciju i iz nje obradom podataka izrađivati novu informaciju. Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo nije pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje slijedom čega je pogrešno primijenilo materijalno pravo, obzirom da je iz svih podnesaka žalitelja koje je upućivao Gradu Otoku vidljivo da ga zanimaju pojedinačne stavke plaćanja tijela javne vlasti a ne zbirni podaci, pa stoga žalitelj pravilno u žalbi zaključuje da je tijelo javne vlasti slijedom njegova traženja pogrešno postupilo izrađujući nove informacije i analize troškova u novim tablicama.

Pri navedenom se napominje kako korisnici pri podnošenju zahtjeva nisu obvezni poznavati računovodstvene propise te točno znati naziv informacija koje se traže, nego je obveza prvostupanjskih tijela utvrditi koji je to zapis podataka koji sadržava informacije koje traži podnositelj zahtjeva, a koji postoji kao već gotova ili izrađena informacija odnosno računovodstveni podatak do kojeg je moguće na jednostavan način doći i isti ispisati. Također se napominje da je u pogledu troškova za pojedinačno navedene trgovine prvostupanjsko tijelo dostavilo u žalbenom postupku gotove i izrađene informacije odnosno financijsku knjigovodstvenu karticu (analitičke kartice obveza), pa je logična pretpostavka da bi tijelo javne vlasti moralo imati podatke iz kojih je po ranijem zahtjevu izrađivalo informacije odnosno izračunalo ukupne troškove po službenim karticama Grada Otoka.

Vezano za navedeno se napominje da iz spisa predmeta nije moguće utvrditi na temelju kojih računovodstvenih podataka je Grad Otok objedinjavao ukupne iznose troškova za navedene godine, ali je logična pretpostavka da takve podatke tijelo javne vlasti posjeduje po prirodi stvari, a da se u žalbenom postupku Grad Otok očitovao kako ne posjeduje tražene informacije iz zahtjeva.

S obzirom na sve navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da je zbog prirode stvari te utvrđivanja svih relevantnih činjenica za rješavanje ove upravne stvari u tom dijelu nužno predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika, a nakon što utvrdi činjenice, dužno postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, osobito imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na tvrdnje žalitelja kako tijelo javne vlasti sigurno ima u posjedu tražene informacije iz kojih je vidljiv dan, mjesto i iznos pojedinačnih troškova sukladno drugom posebnom propisu posebno se napominje da Zakon o pravu na pristup informacijama ne obvezuje tijela javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično, a u nadležnosti Povjerenika za informiranje je utvrđivanje zakonitosti odluke prvostupanjskog tijela te utvrđivanje da li navedeno tijelo posjeduje ili ne posjeduje izrađenu zatraženu informaciju, odnosno može li se korisnicima omogućiti pristup postojećoj informaciji za koju je nedvojbeno utvrđeno da jest u posjedu tijela javne vlasti kao već izrađeni zapis podataka.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 4. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

Također se posebno napominje da u slučaju traženja većeg broja informacija tijelo javne vlasti može korisniku, prema članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.), naplatiti stvarne materijalne troškove koji se mogu sastojati u izradi preslike određenog broja stranica informacije, dostave elektroničkog zapisa na CD-u, DVD-u, na memorijskoj kartici i sl., te naplatiti troškove dostave informacija, pri čemu se informacija dostavlja po primitku dokaza o izvršenoj uplati.  

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                            POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

 

                                                                        dr. sc. Zoran Pičuljan