KLASA: UP/II-008-07/20-01/1274
URBROJ: 401-01/11-21-2
Zagreb, 13. siječnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Vodovod i odvodnja Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. KLASA: 053-01/20-01/0229, URBROJ: 2107/01-10-02/01-20-4 od 1. rujna 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Vodovod i odvodnja Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. KLASA: 053-01/20-01/0229, URBROJ: 2107/01-10-02/01-20-4 od 1. rujna 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio preslike svih faktura Odvjetničkog društva Stanić i partneri d.o.o. u pojedinačnim postupcima izvlaštenja i izvadak iz informacijskog sustava poslovnih partnera svih brojeva faktura s pripadajućim plaćenim iznosima Odvjetničkom društvu Stanić i partneri d.o.o. u 2019. godini, temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je neistina da nije ispravio svoj zahtjev po pozivu tijela javne vlasti, kako se to navodi u pobijanom rješenju. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. dana 1. kolovoza 2020. godine zaprimilo žaliteljev za zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „1. Molim anonimizirane kopije svih faktura punomoćnika Stanić & partneri u postupku nasilnog - prisilnog izvlaštenja kč 3007-dio puta kč 3855 nositelj prava Vlada RH / DUUDI / MIDIM k.o. Dramalj, koji svi troškovi su obračunati po osnovi izvlaštenja kč 3007,npr. svi podnesci upravnog postupka i spora u broju UsI-488/20, Upravni sud u Rijeci, i potvrdu da li su i plaćeni i kada, ukupan iznos. 2. Molim anonimizirane kopije svih faktura punomoćnika Stanić & partneri u postupku nasilnog - prisilnog izvlaštenja kč 3032/2-dio puta i 3031/3-dio puta kč 3855 nositelj prava Vlada RH / DUUDI / MIDIM k.o. Dramalj, koji trošak je obračunat, npr. i u broju Z-902/20 i Z-903/20, i potvrdu da li je i plaćen i kada i koliko. 3. Molim anonimiziranu kopiju, popis - izvadak iz informacijskog sustava poslovnih partnera VIO Žrnovnica, svih brojeva faktura sa pripadajućim plaćenim iznosima punomoćnicima Stanić & partneri u 2019. godini. Obzirom je postupak kriminal izvlaštenja započela Murvica d.o.o., danas u sastavu VIO Žrnovnica, zahtjev se odnosi i na Murvicu d.o.o.“
Postupajući po navedenom zahtjevu tijelo javne vlasti žalitelju je, sukladno članku 20. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavilo dopis KLASA: 053-01/20-01/0229, URBROJ: 2107/01-10-02/01-20-2 od 17. kolovoza 2020. godine kojim ga poziva do u roku od 5 dana od dana primitka ispravi svoj zahtjev za pristup informacijama na odgovarajući način. U citiranom dopisu od 17. kolovoza 2020. godine tijelo javne vlasti navodi da žaliteljev zahtjev smatra nejasnim i nepotpunim iz razloga što se u zahtjevu traže anonimizirane kopije faktura i neke druge dokumentacije, a nije navedeno na koji način bi tu dokumentaciju trebalo anonimizirati, slijedom čega nije jasno ni koji se sve podaci iz te dokumentacije traže, zatim je nejasna formulacija kojom se traže računi vezano za katastarske čestice različitih vlasnika, pri čemu se u dva navrata navodi k. č. 3855, a nije obrazloženo u kojoj je ona vezi s drugim česticama, dokumentacija iz postupaka i sporova se navodi neodređeno i tek primjera radi, pa nije jasno traži li se i dodatna dokumentacija i koja te nije jasno koji se podaci traže u odnosu na trgovačko društvo Murvica d.o.o.
Nadalje, postupajući po predmetnom pozivu na ispravak, žalitelj je dana 24. kolovoza 2020. godine dostavio podnesak u kojem navodi: „1. Molim anonimizirane kopije svih faktura punomoćnika Stanić & partneri koje se odnose na upravni postupak izvlaštenja kč 3007 i upravni spor u broju UsI-488/20, Upravni sud u Rijeci. 2. Molim anonimizirane kopije svih faktura punomoćnika Stanić & partneri koje se odnose na upravni postupak izvlaštenja kč 3032/2 i 3031/3,sve k.o. Dramalj. 3. Molim anonimizirane kopije svih faktura punomoćnika Stanić & partneri koje se odnose na zemljišno-knjižni postupak u broju Z-902/20 i Z-903/20. 4. Molim anonimiziranu kopiju, popis - izvadak iz informacijskog sustava poslovnih partnera, svih brojeva faktura sa pripadajućim iznosima koje se odnose na punomoćnika Stanić & partneri, u 2019. godini.“
Po zaprimanju predmetnog podneska tijelo javne vlasti je rješenjem KLASA: 053-01/20-01/0229, URBROJ: 2107/01-10-02/01-20-4 od 1. rujna 2020. godine odbacilo žaliteljev zahtjev temeljem odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da se žaliteljev podnesak od 24. kolovoza 2020. godine, kojeg je poslao putem elektroničke pošte dana 25. kolovoza 2020. godine, ne može smatrati postupanjem po Pozivu na ispravak od 17. kolovoza 2020. godine jer se žalitelj u predmetnoj poruci elektroničke pošte obraća ministru Butkoviću te je naslovljena na ukupno 20 primatelja, a primateljima u trgovačkom društvu Vodovod i odvodnja Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. (njih 7, među kojima nisu ni službenik za informiranje ni njegov zamjenik) dostavljena je samo na znanje, što znači da svrha nije bila dostaviti tijelu javne vlasti ispravak zahtjeva, već da se dva dopisa pošalju osobama koje su navedeni kao primatelji, a tijelu javne vlasti na znanje. Nadalje, navodi se da je tekst žaliteljevog podneska od 24. kolovoza 2020. godine i dalje nejasan, a žalitelj i dalje nije obrazložio što znači termin „anonimizirane kopije“ i na koji način bi trebalo izvršiti „anonimizaciju“, a bez navedenog pojašnjenja nije moguće utvrditi o kojoj se traženoj dokumentaciji radi.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da tijelo javne vlasti smatra da žalitelj nije dostavio ispravak svog zahtjeva za pristup informacijama u roku koji je ostavljen dopisom KLASA: 053-01/20-01/0229, URBROJ: 2107/01-10-02/01-20-2 od 17. kolovoza 2020. godine jer podnesak od 24. kolovoza 2020. godine nije dostavljen na adresu službenika za informiranje, a smatra i da je predmetni podnesak nejasan jer žalitelj u istome nije pojasnio na koji način trebaju biti anonimizirani dokumenti koji su predmet njegovog zahtjeva.
U drugostupanjskom postupku povodom žalbe žalitelja izvršen je uvid u dostupnu dokumentaciju u spisu predmeta te je na temelju navedenoga utvrđeno da prije donošenja osporene odluke prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, pa je stoga zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, a zbog prirode ove upravne stvari i činjenice da žalbeno tijelo nema u posjedu informacije prvostupanjskih tijela predmet je potrebno vratiti tijelu javne vlasti na ponovni postupak.
Naime, u trenutku donošenja pobijanog rješenja trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Žrnovnica Crikvenica Vinodol d.o.o. bilo je upoznato sa sadržajem žaliteljevog podneska od 24. kolovoza 2020. godine, pa se, uzimajući u obzir načelo međusobnog poštovanja i suradnje iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i načelo pomoći stranci iz članka 7. Zakona o općem upravnom postupku, ne može prihvatiti argument iz pobijanog rješenja da se predmetni podnesak ne može smatrati ispravkom zahtjeva za pristup informacijama jer isti nije dostavljen na adresu elektroničke pošte službenika za informiranje ili njegovog zamjenika u tijelu javne vlasti.
Nadalje, valja istaknuti da prilikom korisnici prava na pristup informacijama nisu dužni znati primjerice točan naziv dokumenta, njegovu klasifikacijsku oznaku ili datum njegovog stvaranja, već je dovoljno da u zahtjevu navede podatke koji u dovoljnoj mjeri ukazuju na traženu informaciju, odnosno iz kojih se može utvrditi na koju se informaciju zahtjev odnosi, pa se stoga, uzevši u obzir sadržaj i žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 1. kolovoza 2020. godine i njegovog podneska od 24. kolovoza 2020. godine, ne može prihvatiti navod tijela javne vlasti da je žaliteljev zahtjev nejasan, odnosno da se na temelju istoga ne može utvrditi o kojoj se informaciji radi.
Vezano uz navod tijela javne vlasti iz pobijanog rješenja da žalitelj nije obrazložio što znači termin „anonimizirane kopije“ i na koji način bi trebalo izvršiti „anonimizaciju“, valja istaknuti da tijelo javne vlasti prilikom rješavanja pojedinačnog zahtjeva, uvidom u svaku pojedinačnu informaciju, dužno utvrditi sadrži li ista podatke koji podliježu nekom od ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrditi treba li se istoj u cijelosti ili djelomično ograničiti pristup. Navedeno nije obveza korisnika prava na pristup informacijama koji u trenutku podnošenja zahtjeva nije i ne može biti upoznat sa sadržajem informacije, pa tako ni u ovom konkretnom slučaju nije od utjecaja na odlučivanje o zahtjevu činjenica da žalitelj smatra da kako u traženim dokumentima postoje podaci koje treba „anonimizirati“, odnosno kojima treba ograničiti pristup.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Iz zahtjeva žalitelja je razvidno da se njime traže informacije u vezane uz isplate Odvjetničkom društvu Stanić i partneri d.o.o. koje su izvršene u pojedinim postupcima izvlaštenja koje je žalitelj pobliže odredio u svojem podnesku od 24. kolovoza 2020. godine te svim isplatama navedenom odvjetničkom društvu u 2019. godini.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev za u istom navedeni period ima u svom posjedu. Nadalje, prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko u pogledu zatraženih informacija iz zahtjeva postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Također, potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom svega navedenog, valjalo je zbog pogrešne primjene članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan