KLASA: UP/II-008-07/20-01/1084

URBROJ: 401-01/06-21-5

Zagreb, 25. siječnja 2021.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv odluke Kliničkog bolničkog centra Zagreb,  Klasa: 2,2,1-19/267-8 od 28. srpnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se odluka Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klasa: 2.2.1-19/267-8 od 28. srpnja 2020. godine.

2. Odobrava se trgovačkom društvu ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- pismo namjere trgovačkog društva Medika d.d. Kliničkom bolničkom centru Zagreb za uređaje za prijetransfuzijsko ispitivanje – imunohematološke analizatore-3 komada od 29. kolovoza 2019. godine;

- Narudžbenice Kliničkog bolničkog centra Zagreb s pripadajućim računima izdanim od trgovačkog društva Medika d.d:

· narudžbenica NAR1950659-1, račun 425700-1-1-19 od 2. srpnja 2019. godine i račun 436642-1-1-19 od 5. srpnja 2019. godine; narudžbenica NAR1954625-1, račun 462659-1-1-19 od 16. srpnja 2019. godine; narudžbenica NAR1958198-1, račun 498229-1-1-19 od 1. kolovoza 2019. godine, račun 498229-1-1-19 od 1. kolovoza 2019. godine; narudžbenica NAR1958206-1; narudžbenica NAR1960755-1, račun 522677-1-1-19 od 14. kolovoza 209. godine; narudžbenica NAR1962347-1, račun 541601-1-1-19 od 22. kolovoza 2019. godine, račun 586983-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1963539-3, račun 560302-1-1-19 od 30. kolovoza 2019. godine; narudžbenica NAR1965390-1, račun 570050-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1965341-1, račun569954-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine, račun 635698-1-1-19 od 1. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1965109-1, račun 569950-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1965483-1, račun 576605-1-1-19 od 6. rujna 2019. godine, račun 587475-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine, račun 587620-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine, račun 595479-1-1-19 od 16. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1968623-1, račun 603621-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1968627-1, račun 603735-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine, račun 621910-1-1-19 od 25. rujna 209. godine; narudžbenica NAR1968628-1, račun 603599-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1969074-2, račun 614080-1-1-19 od 23. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1970541-1, račun 629214-1-1-19 od 27. rujna; narudžbenica NAR1970542-1, račun 629233-1-1-19 od 27. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1971726-1, račun 640589-1-1-19 od 2. listopada 2019. godine; račun 658235-1-1-19 od 10. listopada 2019. godine, račun 676153-1-1-19 od 17. listopada 2019. godine, račun 692487-1-1-19 od 24. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1973214-1, račun 652258-1-1-19 od 7. listopada 2019. godine, račun 656560-1-1-19 od 9. listopada 2019. godine, račun 657953-1-1-19 od 10. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1975832-1, račun 676605-1-1-19 od 17. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1976086-1, račun 680678-1-1-19 od 18. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1977044-1, račun 690860-1-1-19 od 23. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1977691-1, račun 697806-1-1-19 od 25. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1978522-1, račun 707649-1-1-19 od 30. listopada 2019. godine, račun 711108-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1979150-1, račun 710687-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1978976-1, račun 710700-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine, račun 745759-1-1-19 od 15. studenoga 2019. godine; i narudžbenica NAR1983586-2, račun 716451-1-1-19 od 4. studenoga 2019. godine.

3. Nalaže se Kliničkom bolničkom centru Zagreb da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenom odlukom koja ima značenje rješenja odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. srpnja 2020. godine, u tijelu javne vlasti zaprimljenom 13. srpnja 2020. godine, kojim je od Kliničkog bolničkog centra Zagreb (dalje u tekstu: KBC Zagreb) zatražio informacije vezane za Okvirni sporazum za nabavu reagensa i najam uređaja za prijetransfuzijsko ispitivanje u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju, prije i nakon raskida Ugovora po navedenom sporazumu, pozivom na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoji osnova sumnje da bi dostupnost zatraženih informacija onemogućila učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Protiv osporene odluke žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer činjenice koje se nalaze u spisu nisu argumentirane niti potkrijepljene odgovarajućim dokazima te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a u kojoj u bitnom navodi kako mu je istom odlukom odbijen zahtjev za pristup informacijama kojim je od KBC Zagreb zatražio informacije vezane za postupak javne nabave reagensa i najma uređaja za prijetransfuzijsko ispitivanje u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju. Žalitelj napominje kako se ne radi o formalnoj odluci koju je prvostupanjsko tijelo sukladno zakonski propisanim odredbama trebalo donijeti te da KBC Zagreb prije donošenja odluke nije proveo niti test razmjernosti i javnog interesa, ako i da o njegovom zahtjevu nije odlučivao službenik za informiranje nego čelnik prvostupanjskog tijela, a što također nije sukladno zakonskim odredbama. Nadalje, navodi kako KBC Zagreb ni na koji način ne argumentira, niti uzročno-posljedično povezuje uslijed kojih bi okolnosti omogućavanje pristupa zatraženim informacijama utjecalo na vođenje postupka, ne obrazlaže niti jednu od tri sastavnice koje bi se mogle narušiti - učinkovitost, neovisnost i nepristranost, budući da svaka od njih ima svoje značenje i razinu utjecaja na postupak koji je u tijeku. Drugim riječima, da je test razmjernosti i javnog interesa proveden, isti bi odgovorio na pitanje kako povezati zatražene informacije sa mogućnosti ometanja određenog postupka. Žalitelj također ističe da je legitimno pravo tražiti od bilo kojeg tijela javne vlasti određene informacije te da bi u slučaju da na zatraženim informacijama ne postoje zakonska ograničenja, načelo raspolaganja informacijom ovlastilo podnositelja zahtjeva da dobivene informacije koristi na bilo koji način, odnosno da ih i javno iznosi, ali i koristi za potrebe sudskih postupaka, što ne znači da bi se takvi postupci narušili, nego bi se eventualno došlo do ispravnih zaključaka pomoću dodatnog dokaznog materijala. Navodi da prvostupanjsko tijelo ne smije žalitelju onemogućavati pristup čak ni onim informacijama koje bi mogle biti iskorištene protiv tog istog tijela, te u tom smislu nije od presudne važnosti tko traži informaciju, već je presudno sadrži li tražena informacija podatke koji mogu utjecati na učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupaka koji su u tijeku. Ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o klasificiranim podatcima, već se radi o potrošnji sredstava tijela javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, a da se za navedenu informaciju zakonom podrazumijeva javni interes, odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva. Pojašnjava da sama činjenica da je donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupu javne nabave koji je KBC Zagreb, u svojstvu javnog naručitelja, provodio pod Evidencijskim brojem nabave: 1.1.2.A.168, odnosno pod brojem objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave: 2018/S 0F2-0023034, još u tijeku, ne znači da bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama utjecalo na taj postupak, iz razloga što se zatražene informacije ne odnose na postupanje KBC Zagreb u ponovljenom postupku, odnosno postupku javne nabave koji je u tijeku. Slijedom navedenoga žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporenu odluku te mu omogući pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Iz spisa predmeta je razvidno kako je žalitelj dana 8. srpnja 2020. godine KBC Zagreb podnio zahtjev za pristup informacijama (koji je u tijelu javne vlasti zaprimljen 13. srpnja 2020. godine) u kojem je zatražio sljedeće informacije vezano za postupak javne nabave, evidencijski broj nabave – 1.1.2.A.168, broj objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave - 2018/S 0F2-0023034: koliko je reagensa (vrsta, oblik, svrha) KBC Zagreb naručio i platio od trgovačkog društva Medika d.d. na temelju Sporazuma i Ugovora od trenutka sklapanja Sporazuma i Ugovora do trenutka raskida istih; koje je uređaje (naziv, količina, svrha) KBC Zagreb iznajmio i koristio od trgovačkog društva Medika d.d. na temelju Sporazuma i Ugovora od trenutka sklapanja Sporazuma i Ugovora do trenutka raskida istih; koliko je reagensa (vrsta, oblik, svrha) KBC Zagreb naručio i platio od trgovačkog društva Medika d.d. od trenutka raskida Sporazuma i Ugovora do danas; koje je uređaje (naziv, količina, svrha) KBC Zagreb iznajmio i koristio od trgovačkog društva Medika d.d. od trenutka raskida Sporazuma i Ugovora do danas; tko je pružao servisnu i aplikativnu podršku iznajmljenih i korištenih uređaja koje je KBC Zagreb preuzeo od trgovačkog društva Medika d.d. na temelju Sporazuma i Ugovora od trenutka sklapanja Sporazuma i Ugovora do trenutka raskida istih; tko je pružao servisnu i aplikativnu podršku iznajmljenih i korištenih uređaja koje je KBC Zagreb preuzeo od trgovačkog društva Medika d.d. od trenutka raskida Sporazuma i Ugovora do danas; tko je snosio trošak servisne i aplikativne podrške iznajmljenih i korištenih uređaja koje je KBC Zagreb preuzeo od trgovačkog društva Medika d.d. na temelju Sporazuma i Ugovora od trenutka sklapanja Sporazuma i Ugovora do trenutka raskida istih; tko je snosio trošak servisne i aplikativne podrške iznajmljenih i korištenih uređaja koje je KBC Zagreb preuzeo od trgovačkog društva Medika d.d. od trenutka raskida Sporazuma i Ugovora do danas.

Također je utvrđeno da je KBC Zagreb povodom navedenog zahtjeva donio osporenu odluku koja ima značenje odbijajućeg rješenja Klasa: 2.2.1-19/267-8 od 28. srpnja 2020. godine, temeljem odredbe članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer postoji osnova sumnje da bi dostupnost zatraženih informacija onemogućila učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

U obrazloženju osporene odluke naveden je sadržaj predmetnog zahtjeva podnesenog u svrhu donošenja zakonite Odluke o odabiru i nastavka postupka javne nabave u skladu s Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-349/19 te da je isti odbijen zbog postojanja osnove sumnje da će informacije i dokumentacija koju žalitelj traži biti iskorištene ne u svrhu koja je navedena u zahtjevu, nego u svrhu navedenu u odredbi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odluci se detaljno pojašnjava kronologija postupanja prvostupanjskog tijela, žalitelja, Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske vezano za otvoreni postupak javne nabave u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju s ciljem sklapanja Okvirnog sporazuma za četverogodišnje razdoblje s jednim gospodarskim subjektom. Također je navedeno kako prvostupanjsko tijelo sukladno obvezi iz članka 10. stavka 1. točke 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, redovito objavljuje sve informacije o postupcima javne nabave, a da informacije o izvršenju ugovora u postupku javne nabave na koji se odnosi zahtjev žalitelja nisu javno dostupne iz razloga što je došlo do raskida Okvirnog sporazuma i Ugovora po Okvirnom sporazumu za nabavu reagensa i najam uređaja za prijetransfuzijsko ispitivanje u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju. U obrazloženju odluke se žalitelja također obavještava se postupak javne nabave za nabavu reagensa i najam uređaja za prijetransfuzijsko ispitivanje u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju s ciljem sklapanja Okvirnog sporazuma za četverogodišnje razdoblje s jednim gospodarskim subjektom, broj objave 2018/S 0F2-0023034, nalazi u fazi ponovnog pregleda i ocjene dostavljenih ponuda uz uvažavanje pravnih shvaćanja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz presude Poslovni broj: UsII-349/19 te da će po završetku istog biti objavljena odgovarajuća odluka putem Elektroničkog oglasnika javne nabave. Iz obrazloženja osporenog rješenja nije razvidno da je KBC Zagreb proveo test razmjernosti i javnog interesa u pogledu dostupnosti zatraženih informacija, a sukladno zakonskoj obvezi iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u osporeno rješenje također je utvrđeno da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

Člankom 111. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu. U takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Međutim, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je također da je žalitelj podnio predmetnu žalbu sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je u tom smislu u drugostupanjskom postupku zaključeno kako zbog navedenog nedostatka žalitelj nije pretrpio nikakve štetne posljedice.

U žalbenom postupku Uredu povjerenika za informiranje dostavljen je spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje te su u prilogu dopisa Klasa: 2.2.1-19/267-12, Urbroj: 07/MP od 7. listopada 2020. godine, kao nadopuna spisa, dostavljene sljedeće informacije koje su predmet ovog postupka: narudžbenice KBC Zagreb te pripadajući računi izdani od trgovačkog društva Medika d.d. (narudžbenica NAR1950659-1, račun 425700-1-1-19 od 2. srpnja 2019. godine i račun 436642-1-1-19 od 5. srpnja 2019. godine; narudžbenica NAR1954625-1, račun 462659-1-1-19 od 16. srpnja 2019. godine; narudžbenica NAR1958198-1, račun 498229-1-1-19 od 1. kolovoza 2019. godine, račun 498229-1-1-19 od 1. kolovoza 2019. godine; narudžbenica NAR1958206-1; narudžbenica NAR1960755-1, račun 522677-1-1-19 od 14. kolovoza 209. godine; narudžbenica NAR1962347-1, račun 541601-1-1-19 od 22. kolovoza 2019. godine, račun 586983-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1963539-3, račun 560302-1-1-19 od 30. kolovoza 2019. godine; narudžbenica NAR1965390-1, račun 570050-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1965341-1, račun569954-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine, račun 635698-1-1-19 od 1. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1965109-1, račun 569950-1-1-19 od 4. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1965483-1, račun 576605-1-1-19 od 6. rujna 2019. godine, račun 587475-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine, račun 587620-1-1-19 od 11. rujna 2019. godine, račun 595479-1-1-19 od 16. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1968623-1, račun 603621-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1968627-1, račun 603735-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine, račun 621910-1-1-19 od 25. rujna 209. godine; narudžbenica NAR1968628-1, račun 603599-1-1-19 od 18. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1969074-2, račun 614080-1-1-19 od 23. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1970541-1, račun 629214-1-1-19 od 27. rujna; narudžbenica NAR1970542-1, račun 629233-1-1-19 od 27. rujna 2019. godine; narudžbenica NAR1971726-1, račun 640589-1-1-19 od 2. listopada 2019. godine; račun 658235-1-1-19 od 10. listopada 2019. godine, račun 676153-1-1-19 od 17. listopada 2019. godine, račun 692487-1-1-19 od 24. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1973214-1, račun 652258-1-1-19 od 7. listopada 2019. godine, račun 656560-1-1-19 od 9. listopada 2019. godine, račun 657953-1-1-19 od 10. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1975832-1, račun 676605-1-1-19 od 17. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1976086-1, račun 680678-1-1-19 od 18. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1977044-1, račun 690860-1-1-19 od 23. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1977691-1, račun 697806-1-1-19 od 25. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1978522-1, račun 707649-1-1-19 od 30. listopada 2019. godine, račun 711108-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1979150-1, račun 710687-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine; narudžbenica NAR1978976-1, račun 710700-1-1-19 od 31. listopada 2019. godine, račun 745759-1-1-19 od 15. studenoga 2019. godine; i narudžbenica NAR1983586-2, račun 716451-1-1-19 od 4. studenoga 2019. godine).

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, s obzirom da u spisu predmeta nema pisanog traga o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa od strane KBC Zagreb, isti je proveden u žalbenom postupku te je razmotrena mogućnost pristupa zatraženim informacijama temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir moguće zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je uskratilo pristup zatraženoj informaciji pozivajući se na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Uzimajući u obzir moguća zakonska ograničenja pristupa informacijama u žalbenom je postupku zaključeno da se ne mogu prihvatiti argumenti prvostupanjskog tijela kako je navedeno u osporenom rješenju, jer je uvidom u spis predmeta utvrđeno kako se u zahtjevu zatražene informacije ne odnose na postupak donošenja odluke koji je u tijeku od strane KBC Zagreb kao naručitelja, nego na odluku koja je u tom postupku javne nabave bila donesena ranije te je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-349/19 poništena. Naime, iako je ranija odluka poništena i u predmetnom postupku javne nabave mora se donijeti nova odluka o odabranom ponuditelju, činjenica je da su se temeljem ranije odluke koja je poništena utrošila sredstva tijela javne vlasti, pa nije razvidno kako bi dostupnost navedenih informacija zapravo utjecala na postupak donošenja nove odluke o odabiru u postupku javne nabave u kojem se u sklopu dokumentacije o nabavi ne prilažu u konkretnom slučaju tražene informacije.

S obzirom na navedeno te na činjenicu da bi informacije koje je žalitelj tražio predmetnim zahtjevom za pristup informacijama mogla zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba, jer se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima po ranije donesenoj odluci, potpisanom okvirnom sporazumu te sklopljenom ugovoru od strane tijela javne vlasti s odabranim ponuditeljem, a koja su u posjedu prvostupanjskog tijela. Naime, uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je kako je riječ o informacijama vezanim za postupak javne nabave koji je provodio KBC Zagreb odnosno o pismu namjere dostavljenom od strane trgovačkog društva Medika d.d. te narudžbenicama KBC Zagreb i računima ispostavljenima od trgovačkog društva Medika d.d.  za isporučene proizvode, a koje su nastale nakon što je kao odabrani ponuditelj izabrano navedeno trgovačko društvo i s njim sklopljen okvirni sporazum.

U članku 5. Zakona o javnoj nabavi je propisano da su naručitelji javni i sektorski naručitelji.

Člankom 6. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi je propisano da su javni naručitelji: 1. Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske; 2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; 3. tijela javnog prava i 4. udruženja koje je osnovalo jedno ili više tijela iz točaka 1., 2. ili 3. ovoga stavka.

U članku 55. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

U članku 52. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine”, broj 120/16.) je propisano da gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom.

U Članku 248. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da iznimno, javni naručitelj ne mora objaviti određene informacije o sklapanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako bi njihova objava bila protivna odredbama posebnog zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, ako bi štetila opravdanim poslovnim interesima javnih ili privatnih gospodarskih subjekata ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.

Sukladno članku  333. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. ovoga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.

U članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Daljnjim uvidom u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je da iste sadrže i određene osobne podatke (imena i prezimena i potpis osobe koja je zaposlenik trgovačkog društva Medika d.d. odnosno ovlaštena osoba za zastupanje istog te zaposlenika i ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, pa je stoga u žalbenom postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Klinički bolnički centar Zagreb predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi, te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost, stoga je u žalbenom postupku zaključeno da se može omogućiti pristup informacijama koje su dostavljene žalbenom tijelu kao informacije iz kojih proizlaze odgovori na pitanja žalitelja u cijelosti, obzirom da imena i prezimena zaposlenika u tijelima javne vlasti, imena i prezimena i potpisi ovlaštenih osoba u istima nisu zaštićeni osobni podaci sukladno odredbi članka 16. stavka 3. navedenog Zakona, pri čemu se dodaje i da se Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne odnosi na pravne osobe kao i na osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkih društava u privatnom vlasništvu, jer se radi o javno objavljenim podacima.

S obzirom da u žalbenom postupku nisu utvrđeni razlozi za ograničenje pristupa informacijama prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon provedenog postupka je odlučeno da se predmetne informacije u konkretnom slučaju mogu omogućiti žalitelju kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja, osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, a zbog čega takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama trebaju biti dostupne javnosti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                                               

               POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

              dr. sc. Zoran Pičuljan