KLASA: UP/II-008-07/20-01/570
URBROJ: 401-01/04-21-2
Zagreb, 8. siječnja 2021.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Zagreba KLASA: 008-02/20-02/203, URBROJ: 251-02-02/15-20-2 od 28. svibnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Djelomično se poništava rješenje Grada Zagreba KLASA: 008-02/20-02/203, URBROJ: 251-02-02/15-20-2 od 28. svibnja 2020. godine i to u dijelu kojim je odlučeno o zahtjevu ......... za pristup informaciji:
- vezanoj za postupak izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju dijela ulice Grge Novaka i to informaciji o tome kada i po kojem rješenju ili drugom aktu se Grad Zagreb upisao u zemljišnoj knjizi kao vlasnik puta,
- vezanoj za postupak obnavljanja-preoblikovanja zemljišne knjige i sređivanja zemljišno-knjižnog stanja za nekretnine upisane u k.o. Sesvetski Kraljevec i to informaciji „Ako je napravljeno, kada i tko? (tko je sudjelovao u izradi, mjerenjima itd)“.
2. Predmet se u pogledu točke 1. izreke ovog rješenja dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
3. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Zagreba odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), koji je Grad Zagreb urudžbirao dana 25. svibnja 2020. godine, a koji zahtjev se sastoji od šest posebno popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama u kojima je žalitelj tražio razna pojašnjenja i odgovore vezano za izgradnju građevina na zemljištima k.č. 2528, k.č. 2529 i k.č. 2530 sve k.o. Sesvetski Kraljevec, rekonstrukciju ulice Grge Novaka, izgradnju kružnog toka na k.č. 2531., temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se zahtjevom traže informacije koje se ne smatraju informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu jer smatra da je obrazloženje pobijanog rješenja promašeno pozivanjem na zakon i ostavlja dojam nepoznavanja zakona te otvara sumnje u pokušaj zataškavanja nepravilnosti koje se dešavaju. Ističe kako se u prijašnjim dopisima Grada Zagreba citira zakon gdje se spominje „stranka u postupku“, pa stoga ako ga tretiraju kao stranku onda bi trebali znati što to znači i omogućiti mu pravo na informacije. Nadalje ističe kako od Grada Zagreba uporno traži informacije koje su produkt prijašnjih obrazloženja Grada Zagreba, a koja obrazloženja su kontradiktorna i nemaju veze sa stanjem u realnom vremenu. Također ističe kako od Grada Zagreba ne traži uvid u cjelokupni spis predmeta, objašnjenje ili upute vezane za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izradu analize ili tumačenja nekog propisa kao ni stvaranje nove informacije, već jednostavno traži da se poštuje načelo jednakosti i da Grad Zagreb obavlja svoj posao sukladno zakonu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je dana 25. svibnja 2020. godine Grad Zagreb urudžbirao zahtjev za pristup informacijama žalitelja, koji se sastoji od šest posebno popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama, a jedan od popunjenih obrazaca je datiran s datumom 15. travnja 2020. godine. Iz dostavljenih obrazaca razvidno je da je žalitelj tražio od Grada Zagreb, ali i od drugih tijela javne vlasti sljedeće:
1) „Na parcelama k.č. 2528 i k.č. 2530 k.o. Sesvetski Kraljevec izgrađene su građevine (stambene zgrade), za koje Grad Zagreb u svojim dopisima navodi da ne postoje u službenoj evidenciji i evidenciji zaprimljenih zahtijeva i izdanih akata iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, te nije evidentiran zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. A istim tim građevinama su omogućili priključak na komunalnu infrastrukturu. (Po nazivu ureda isti ured). O čemu se radi i zašto o toj temi izbjegavate dati odgovore, što namjeravate poduzeti da objasnite nastalu situaciju, koja je toliko nejasna i otvara sumnje u cijeli postupak kao i oko izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukcije dijela ulice Grge Novaka i navedenih parcela, očito da postoji neka poveznica kada su odgovori nejasni ili se izbjegavaju dostaviti? Ako je sve zakonito postupanje, zašto postoje kontradiktornosti u Vašim odgovorima i stvarnoj situaciji? Što namjeravate poduzeti da te kontradiktornosti više ne postoje? Kako je moguće da građevine u konkretnom slučaju stambene zgrade, ne postoje u slučaju kada se planira izgradnja-rekonstrukcija ulice Grge Novaka i kod izdavanje lokacijske dozvole. A u slučaju kada iste te građevine treba priključiti na komunalnu infrastrukturu, građevine postoje i imaju građevinsku dozvolu. Jer da bi ostvario pravo ne priključak moraš priložiti građevinsku dozvolu (jedan od uvjeta). Molim pojašnjenje zašto i kada je nešto evidentirano a kada nije evidentirano i tko je nadležan da kontrolira izradu evidencije i izdavanje akata za gradnju? Što namjeravate poduzeti da se situacije ima-nema ne događaju?“
2) „Kod izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju dijela ulice Grge Novaka, s pratećom komunalnom infrastrukturom i okolnih parcela, postoje nepravilnosti i nezakonito postupanje. Pokušavam dobiti odgovore od gore navedenih tijela javne vlasti od 2018 godine izdavanja lokacijske dozvole (UP/1-350-05/17-001/299), ali dobivam nesuvisla objašnjenja ili se u odgovorima poziva na propise, odluke i uredbe (samo se poziva, ali se ništa ne provodi ili je netko drugi ili treći nadležan). Navesti ću jedan primjer za isti upit, po odgovoru Grada Zagreba postoje nepravilnosti i pozivaju se na Građevinsku inspekciju od koje nema odgovora, a u odgovoru Ministarstva graditeljstva nije utvrđeno nezakonito postupanje. Ukratko ponavljam upite za koja tražim informacije, šta se namjerava učiniti da se isprave nepravilnosti koje su napravljene nezakonitim postupanjem tijela javne vlasti i ostalih: Grad Zagreb se upisao u zemljišnoj knjizi kao vlasnik puta, kada i po kojem rješenju ili aktu; Grad Zagreb izdaje lokacijsku dozvolu UP/I-350-05/17-001/299 što obuhvaća više parcela, a da nije stvarni vlasnik tih parcela na kojima planira zahvat. Kako je moguće izdati dozvolu, a da niste stvarni vlasnik parcele za koju izdajete dozvolu?; Obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređenja zemljišno-knjižnog stanja za nekretnine upisane u k.o. Sesvetski Kraljevec. Kada i zašto nema poziva za vlasnike parcele? Promijenjene su oznake parcele, ali je došlo do pomaka u međama cca. 50 cm. Zašto i kako se to desilo?; Što se zbiva na određenoj parceli, je li to rezultat okolnosti koja su se okolo te parcele dešavala. Grad Zagreb u svom odgovoru navodi „U evidenciji zaprimljenih zahtjeva i izdanih akata iz područja prostornog uređenja i graditeljstva nije evidentiran zahtjev za izdavanje građevinske dozvole“, ali Grad Zagreb dodjeljuje toj stambenoj građevini komunalnu infrastrukturu, iako nije izdao dozvolu za gradnju. Kako ako nema nepravilnosti i nezakonitog postupanja je to moguće ostvariti? To su ukratko neki od problema, ali kako vrijeme prolazi dolaze novi problemi jer se ne poštuju pravila. Pravila i propise imate da se pozivate na njih, ali po njima ne djelujete. Kada će se početi provoditi pravila, propisi i zakon na koji se pozivate u odgovorima?“
3) „Vezano na prijašnji zahtjev i prijašnje upite prema tijelima javne vlasti i vaših odgovora, vidljivo je da se ne zna odgovorni za nepravilnosti koje se dešavaju u radu tijela javne vlasti. Stalno me preusmjeravate na druga tijela javne vlasti uz obrazloženje da niste nadležni i tako se vrtimo u krug, što je apsurd. Još jednom Vam se obraćam da nađete rješenja na probleme koji postoje a u izravnoj su vezi sa Vašim postupanjima. Očekujem odgovore i rješenja. Primjer postupanja i odgovora tijela javne vlasti, na jednu od situacija sa molbom na odgovor tko je nadležan, odgovoran i kakve su sankcije (slika u prilogu). Investitor i projektant, tvrde da imaju sva potrebna odobrenja za gradnju stambene zgrade od tijela javne vlasti, što su i javno prikazali na natpisu ispred građevine; Grad Zagreb, u svom odgovoru objašnjava da uvidom u evidenciju zaprimljenih zahtjeva i izdanih akata, nije evidentiran zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Nadalje ističu da je u nadleštvu ovoga tijela izdavanje akata za gradnju i uporabu građevina, ali ne i nadzor nad građenjem građevina, a za koji je nadležna građevinska inspekcija. I sad dolazimo do apsurda, ako nisi izdao građevinsku dozvolu, kako si omogućio spajanje na komunalnu infrastrukturu, kada u zahtjevu treba priložiti građevinsku dozvolu; Građevinska inspekcija, u svom kratkom pojašnjenju odgovara da oni nisu nadležni, a nadležni su Ministarstvo graditeljstva i Grad Zagreb; Ministarstvo graditeljstva, nije utvrdilo nezakonito postupanje, ali nadležan je Grad Zagreb i Državni inspektorat. Iste i slične situacije sa odnose i na druge slučajeve: na k.č. 2528 k.o. Sesvetski Kraljevec - Stambena zgrada; Lokacijska dozvola za rekonstrukciju dijela Ulice Grge Novaka u Sesvetskom Kraljevcu; Upis vlasništva u zemljišnoj knjizi; Obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređenja zemljišno-knjižnog stanja; itd. Htio bi biti informiran tko je odgovoran za situaciju i stanje, kad će se početi rješavati problemi koji su produkt rada tijela javne vlasti. Zakon propisuje nešto sasvim drugo od onoga što se dešava u stvarnosti, a nitko nije odgovoran. Otvara se puno pitanja, na koja pokušavam dobiti odgovore u protekle dvije godine ili više, ali očito bezuspješno. Nameću se pitanja na koja treba dati odgovore: Zašto se ne postupa po zakonu i koje su sankcije?, Zašto se ne daje konkretan odgovor na postavljen upit?, Zašto se dozvoljavaju nepravilnosti i tko je odgovoran?, O čemu se točno radi u navedenom primjeru i čemu muljanje?“
4) „Tražim informacije vezane za izgradnju građevina i izdavanje lokacijske dozvole (UP/I-350-05/17-001/299), ulica Grge Novaka u k.o. Sesvetski Kraljevec? Dobio sam nerazumljive i zbunjujuće dopise tako da se postavljaju nova i nova pitanja. Grad Zagreb planira na k.č. 2531 izgraditi kružni tok i izdao je lokacijsku dozvolu UP/I-350-05/17-001/299 iako nije stvarni vlasnik k.č. 2531 na kojoj planira izgradnju, uz opasku da na k.č. 2528 i k.č. 2530 nije moguća gradnja i zato se planira na k.č. 2531 izgradnja. Nadalje, isti taj Grad Zagreb izdaje dozvole za gradnju na parcelama (k.č. 2528 i k.č. 2530) iako tumači drugačije, a i stambena zgrada postoji više od pet godina. Kasnije u dopisu napominju da je moguća gradnja ulice na k.č. 2528 i k.č. 2530, ali ne i stambene zgrade i da u evidenciji nema zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ina postoji i ne postoji u službenoj evidenciji stambena zgrada. Nešto kasnije u telefonskom razgovoru dobivam informaciju da postoji zahtjev za izgradnju stambene zgrade na k.č. 2528 i k.č. 253 ...itd. Totalno nerazumljivo sad ga ima sad ga nema ili ono malo može malo ne može, o čemu se tu radi? Tko zna odgovore? Zašto tijela javne vlasti daju kontradiktorne odgovore, postoji dojam da se nešto skriva, šta se skriva? Molim Vas pojašnjenje, objašnjenje nešto razumljivo, o čemu se radi jer ovo muljanje je van granica zdravog razuma? Zašto tijela javne vlasti daju kontradiktorne odgovore?“
5) „Tražim informacije vezane za izgradnju građevina u k.o. Sesvetski Kraljevec: k.č. 2528 izgrađena stambena zgrada, k.č. 2529 trafostanica HEP, k.č. 2530 izgrađena stambena zgrada. Od tijela javne vlasti dobivam dvosmislene odgovore, nejasna tumačenja. Grad Zagreb planira na k.č. 2531 izgraditi kružni tok i izdao je lokacijsku dozvolu UP/I-350-05/17-001/299, iako nije stvarni vlasnik k.č. 2531 na kojoj planira izgradnju, uz opasku da na gore navedenim česticama nije moguća gradnja i zato je planirana na k.č. 2531 izgradnja. Nadalje isti taj Grad Zagreb izdaje dozvole za gradnju na gore navedenim parcelama (k.č.) iako tumači drugačije. Ako nije izdao dozvolu kako im je dodijelio komunalnu infrastrukturu? (tu se pitanja sama nameću). Molim Vas pojašnjenje, objašnjenje nešto razumljivo, o čemu se radi jer ovo muljanje je van granica zdravog razuma.“
6) „Tražim informaciju za obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređivanja zemljišno-knjižnog stanja za nekretnine upisane u k.o. Sesvetski Kraljevec. (UREĐENA ZEMLJA). Ako nije napravljeno kada se planira raditi? Ako je napravljeno, kada i tko? (tko je sudjelovao u izradi, mjerenjima ....itd)?“
Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu, koji se sastoji od šest popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama, Grad Zagreb donio rješenje KLASA: 008-02/20-02/203, URBROJ: 251-02-02/15-20-2 od 28. svibnja 2020. godine, kojim je odbijen zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim traže informacije koje se ne smatraju informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
U obrazloženju pobijanog rješenja se u bitnom navodi kako je žalitelj podnio šest posebno popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama u kojima traži razna pojašnjenja i odgovore koji se odnose na izgradnju građevina na zemljištima oznake k.č. 2528, 2530, 2529 sve k.o. Sesvetski Kraljevec, zatim na izgradnju kružnog toka na k.č. 2531 k.o. Sesvetski Kraljevec, te na postupak izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju dijela ulice Grge Novaka. Nadalje se navodi kako je iz zahtjeva razvidno da žalitelj traži odgovore na pitanja kao primjerice: „O čemu se radi i zašto o toj temi izbjegavate dati odgovore, što namjeravate poduzeti da objasnite nastalu situaciju....Kako je moguće da građevine....ne postoje u slučaju kada se planira izgradnja - rekonstrukcija ulice Grge Novaka....Kako je moguće izdati dozvolu, a da niste stvarni vlasnik parcela za koju izdajete dozvolu?....Što se zbiva na određenoj parceli....Kada će se početi provoditi pravila, propisi i zakon na koji se pozivate u odgovorima?....Zašto se dozvoljavaju nepravilnosti i tko je odgovoran? ....“ Također se navodi kako je uz zahtjeve žalitelja priložena sljedeća dokumentacija: dopis Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, KLASA: 370-01/20-02/3 od 7. siječnja 2019., upućen žalitelju, kojim je odgovoreno na upit vezano za rekonstrukciju dijela ulice Grge Novaka, s pratećom infrastrukturom; dopis Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, KLASA: 040-02/19-07/14 od 21. veljače 2020., upućen žalitelju, a iz kojeg proizlazi da je Ministarstvo po zaprimljenom prigovoru poduzelo zakonom predviđene mjere te utvrdilo da je postupak izdavanja lokacijske dozvole proveden zakonito; podnesak žalitelja Povjereniku za informiranje, zbog šutnje tijela javne vlasti na postavljene upite, a koji podnesak nije datiran.
U obrazloženju pobijanog rješenja citira se odredba članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odredba članka 18. stavka 5. navedenog Zakona te se zaključno navodi kako zatražena informacija mora biti izrađena, odnosno tijelo javne vlasti je mora posjedovati u određenom materijaliziranom obliku (u obliku dokumenta, tonskog zapisa, crteža, slike i slično), pa se stoga podnositeljevi zahtjevi kojima traži određena objašnjenja ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama u zakonskom smislu.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Dakle, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, te tijelo javne vlasti nema obvezu izrađivati informaciju kako bi udovoljilo zahtjevu korisnika.
Na navedenu zakonsku definiciju „informacije“ nadovezuje se odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, koji se sastoji od šest popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama, u žalbenom je postupku utvrđeno kako žalitelj u većem dijelu svog zahtjeva ne traži informacije u zakonskom smislu već određena pojašnjenja i odgovore o tome što se namjerava poduzeti, zašto postoje kontradiktornosti u odgovorima i stvarnoj situaciji, što se zbiva na određenoj parceli, zašto se ne postupa po zakonu i koje su sankcije, zašto se događaju nepravilnosti i tko je odgovoran, zašto se ne daje konkretan odgovor na postavljen upit i slično.
Analizom sadržaja popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama, u žalbenom postupku je utvrđeno, da bi između postavljenih upita, žaliteljevog viđenja i komentiranja nastalih situacija, traženja pojašnjenja i odgovora, kao dio žaliteljeva zahtjeva u kojem se traže informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama mogli izdvojiti sljedeći dijelovi zahtjeva: 1. „Grad Zagreb se upisao u zemljišnoj knjizi kao vlasnik puta, kada i po kojem rješenju ili aktu“, te 2. „Tražim informaciju za obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređivanja zemljišno-knjižnog stanja za nekretnine upisane u k.o. Sesvetski Kraljevec ... Ako je napravljeno, kada i tko? (tko je sudjelovao u izradi, mjerenjima .... itd)?“. Naime, iz citiranih dijelova žaliteljeva zahtjeva razvidno je da se traženja žalitelja u tom dijelu odnose na određenu dokumentaciju pa tako žalitelj traži rješenje ili drugi akt Grada Zagreba temeljem kojeg se Grad Zagreb upisao kao vlasnik puta. Također je razvidno da žalitelj traži informacije vezane za obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređivanje zemljišno-knjižnog stanja za nekretnine upisane u k.o. Sesvetski Kraljevec i to informacije o tome ukoliko je napravljeno obnavljanje-preoblikovanje zemljišne knjige i sređivanje zemljišno-knjižnog stanja, tko je napravio i kada, tko je sudjelovao u izradi, mjerenjima i slično. Dakle, u ovome dijelu svoga zahtjeva, žalitelj traži konkretne informacije.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u prvostupanjskom postupku Grad Zagreb je pogrešno utvrdio činjenično stanje. Naime, Grad Zagreb je traženja žalitelja iz svih šest popunjenih obrazaca zahtjeva za pristup informacijama okarakterizirao kao traženja pojašnjenja i odgovora odnosno za sva traženja žalitelja je utvrdio da se traže informacije koje se ne smatraju informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da se žaliteljevi zahtjevi ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama u zakonskom smislu. Međutim, kako je vidljivo iz zahtjeva žalitelja u jednom manjem dijelu žaliteljev zahtjev se odnosi na informaciju u smislu zakonske definicije informacije.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Slijedom navedenog, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku djelomično je poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari u pogledu točke 1. izreke ovog rješenja dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu. Stoga je odlučeno kao u točkama 1. i 2. izreke ovog rješenja.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, a osobito najprije utvrditi je li posjeduje ili ne posjeduje traženu dokumentaciju, te ako posjeduje za istu utvrditi je li postoje zakonska ograničenja u smislu članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Vezano za preostali dio žaliteljeva zahtjeva, koji se odnosi na traženje pojašnjenja i odgovora, u žalbenom postupku utvrđeno kako je Grad Zagreb ispravno postupio kada je odbio zahtjev žalitelja u tom dijelu, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da oni nisu takvi da bi mogli utjecati na rješenje stvari.
S obzirom da se prigovori i navodi iznijeti u žalbi, a koji se odnose na traženje pojašnjenja i odgovora od Grada Zagreba, ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan