KLASA: UP/II-008-07/19-01/683
URBROJ: 401-01/04-20-7
Zagreb, 30. srpnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/19-01/2, URBROJ: 443-14-2-2-19-1 od 26. kolovoza 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Državnog inspektorata, KLASA: UP/I-008-02/19-01/2, URBROJ: 443-14-2-2-19-1 od 26. kolovoza 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:
Zapisnika Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje, KLASA: 351-02/19-03/274, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-2 od 6. svibnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:
- na stranici 1 – podatak o imenu i prezimenu osobe koja je nazočila nadzoru
- na stranici 2 – podatak o OIB-u i adresi stanovanja osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva Fragmat H d.o.o. te podatak o imenu i prezimenu odgovorne osobe za primjenu propisa o zaštiti okoliša u navedenom trgovačkom društvu
- na stranici 4 – podatak o imenu i prezimenu te vlastoručni potpis nazočne osobe ispred trgovačkog društva Fragmat H d.o.o.
3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Ispitnog izvještaja o izvršenom mjerenju emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, broj izvještaja: 354-431-2-19-EM od 8. svibnja 2019. godine na način da se na istom prekriju sljedeći podaci:
- na stranici 1 – podatak o imenu i prezimenu osobe ispred trgovačkog društva Fragmat H d.o.o.
- na stranici 8 – podaci o imenu i prezimenu te vlastoručni potpisi osoba koje su obavile ispitivanje i obradu podataka te osoba koje su izvještaj ocijenile i odobrile
- u prilogu Ispitnog izvještaja, na stranici 1 Mjernog plana – plana uzorkovanja broj 354/19 od 8. svibnja 2019. godine – podatak o imenu i prezimenu odgovorne osobe prilikom provedbe mjerenja i broj telefona, podatak o imenu i prezimenu osobe za kontakt i broj telefona te podatak o imenu i prezimenu samostalnog ispitivača
- u prilogu Ispitnog izvještaja, na stranici 4 Mjernog plana – podatak o imenu i prezimenu tehničkog voditelja u Odjelu za ispitivanje
- u prilogu Ispitnog izvještaja, na stranici 1 potvrde o ispravnosti mjernog uređaja 2018-230-13 od 9. listopada 2018. godine – podatak o imenu i prezimenu te vlastoručni potpis osobe koja je provela ispitivanje
- u prilogu Ispitnog izvještaja, na stranici 1 potvrde o ispravnosti mjernog uređaja 2018-230-05 od 27. travnja 2018. godine – podatak o imenu i prezimenu te vlastoručni potpis osobe koja je provela ispitivanje i voditelja umjernog laboratorija.
4. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.
5. Nalaže se Državnom inspektoratu da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje i Izvješće o periodičnom mjerenju emisija iz nepokretnih izvora predočenog prilikom inspekcijskog nadzora. Tijelo javne vlasti je odbilo predmetni zahtjev žalitelja iz razloga propisanih člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te člankom 58. stavkom 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18).
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primjenilo zakon, s obzirom da isti ne sudjeluje i nije stranka u niti jednom postupku iz članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te mu stoga informacija nije dostupna temeljem nekih drugih zakona i propisa. Smatra da je tijelo javne vlasti na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primjenilo članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je propustilo primijeniti test razmjernosti i javnog interesa kojeg propisuje članak 16. istog Zakona. Također, navodi da u neposrednoj blizini pogona za proizvodnju stiropora živi i stanuje znatan broj ljudi i djece koji su direktno pod utjecajem štetnih emisija iz navedenog pogona te smatra da su tražene informacije itekako od javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. lipnja 2019. godine tražio od tijela javne vlasti, Državnog inspektorata, presliku zapisnika o inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje, kao i Izvješće o periodičnom mjerenju emisija iz nepokretnih izvora predočenog prilikom inspekcijskog nadzora.
Daljnjim uvidom utvrđeno je da je postupajući po navedenom zahtjevu, prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje, KLASA: UP/I-008-02/19-01/2, URBROJ: 443-14-2-2-19-1 od 26. kolovoza 2019. godine, kojim je odbijen zahtjev žalitelja. Nadalje, utvrđeno je da je uvodnom dijelu rješenja tijelo javne vlasti pogrešno navelo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama na kojima temelji predmetno rješenje, odnosno članak 15. stavak 1. točka 7. citiranog Zakona. Naime, s obzirom da stavak 1. istog članka Zakona ne sadrži točku 7., za pretpostaviti je da je tijelo javne vlasti kao pravni temelj predmetnog rješenja htjelo primijeniti članak 15. stavak 2. točku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, a kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom. Također, u obrazloženju pobijanog rješenja, kao razlog odbijanja zahtjeva žalitelja navode se odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 58. stavka 3. Zakona o državnom inspektoratu.
S obzirom da dostavljeni spis nije sadržavao informaciju koja je predmet postupka, dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/683, URBROJ: 401-01/04-19-4 od 17. listopada 2019. godine zatražena je od prvostupanjskog tijela, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostava traženih informacija.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
U skladu s navedenim zakonskim odredbama, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je temeljem prijave žalitelja, vezano uz širenje neugodnih mirisa od spaljivanja stiropora, dana 6. svibnja 2019. godine proveden inspekcijski nadzor u pravnoj osobi Fragmat H d.o.o. Međutim, uvidom u dostavljene informacije, odnosno Zapisnik Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru, KLASA: 351-02/19-03/274, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-2 od 6. svibnja 2019. godine, utvrđeno je da žalitelj nije stranka koja je sudjelovala u postupku provođenja predmetnog nadzora, niti je isti stranka u nekom sudskom, upravnom ili drugom na zakonu utemeljenom postupku, iz kojeg bi mu dostupnost traženih informacija bila utvrđena propisom.
Nadalje, odredbom članka 58. stavka 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18) propisano je da ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.
Naime, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupilo sukladno naprijed navedenoj odredbi Zakona o državnom inspektoratu, time što je temeljem pritužbe žalitelja, dopisom KLASA: 351-02/19-03/274, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-4 od 17. svibnja 2019. godine, istog obavijestilo o provedenom inspekcijskom nadzoru od strane inspekcije zaštite okoliša u pravnoj osobi Fragmat H d.o.o. na lokaciji sjedišta Donja pačetina 1A, Sveti Križ Začretje, odnosno da inspekcijskim nadzorom nisu nisu utvrđene povrede propisa iz nadležnosti inspekcije zaštite okoliša.
Međutim, navedeno postupanje tijela javne vlasti nije postupanje povodom zahtjeva žalitelja za pristup informacijama kojim je isti zatražio dostavu konkretne informacije iz naprijed navedenog članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno preslike Zapisnika o inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje i Izvješća o periodičnom mjerenju emisija iz nepokretnih izvora predočenog prilikom inspekcijskog nadzora, pri čemu je tijelo javne vlasti kao razlog odbijanja zahtjeva žalitelja pogrešno primjenilo materijalno pravo, odnosno odredbe citiranog članka 58. stavka 3. Zakona o državnom inspektoratu.
Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti odluku temeljilo na odredbi članka 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, a da nije posrtupilo sukladno odredbi članka 16. stavka 1. istog Zakona kojim je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo prije ograničavanja pristupa traženim informacijama provelo test razmjernosti i javnog interesa, niti je dokaz o provedenom testu priložen u dostavljenom spisu.
Stav Povjerenika za informiranje iz dosadašnje prakse je da su zapisnici i rješenja iz postupaka inspekcijskog nadzora, nakon što su isti u potpunosti dovršeni, informacije od javnog značaja te da iste treba omogućiti tražiteljima takvih informacija ili djelomično vodeći računa o zaštiti osobnih podataka, ili u cijelosti, a primjer takve odluke objavljen je na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=679.
Također se ukazuje na stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi br. UsII-269/17 od 30. studenog 2017. godine, predmet kojeg postupka su zapisnici i rješenja prosvjetne inspekcije Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojoj je navedeno da „..zatražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, koje bi trebale biti dostupne javnosti, jer se onemogućavanjem transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava i Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama...“, a Povjerenik za informiranje smatra da se navedena utvrđenja mogu primijeniti i u konkretnom slučaju.
Slijedom navedenog, valjalo je u žalbenom postupku utvrditi može li se žalitelju omogućiti pristup traženoj informaciji u cijelosti ili djelomično, vodeći pri tome računa o odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, izvršen je uvid u dostavljenu presliku Zapisnika o inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje, KLASA: 351-02/19-03/274, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-2 od 6. svibnja 2019. godine, kao i presliku Ispitnog izvještaja o izvršenom mjerenju emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, broj izvještaja: 354-431-2-19-EM od 8. svibnja 2019. godine s pripadajućim prilozima, pri čemu je utvrđeno da isti sadrže osobne podatke pojedinih zaposlenika trgovačkog društva koje je bilo predmet inspekcijskog nadzora, kao i osobne podatke zaposlenika pravne osobe nadležnih za provođenje ispitnih mjerenja (ime i prezime, vlastoručni potpis, OIB, kontakt telefon i adresa stanovanja).
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Nadalje, uvodnom odredbom broj 10. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da u pogledu obrade osobnih podataka za usklađivanje s pravnom obvezom, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri obavljanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade državama ĉlanicama trebalo bi dopustiti da zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kako bi se dodatno odredila primjena pravila iz ove Uredbe.
U žalbenom postupku uzete su u obzir i odredba članka 6. stavka 1. Zakona o Državnom inspektoratu koja propisuje da inspekcijske poslove odnosno službene kontrole u području zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti hrane, GMO-a, vode za ljudsku potrošnju, predmeta opće uporabe, duhanskih i srodnih proizvoda, buke, kemikalija i biocidnih proizvoda te neionizirajućeg zračenja obavljaju sanitarna inspekcija i granična sanitarna inspekcija, te odredba članka 54. stavka 1. navedenog Zakona, kojom je propisano da je inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i/ili drugim propisima kojima je uređeno područje rada inspektora.
Vezano za zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen. U žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama, uz zaštitu određenih osobnih podataka.
Nakon izvršenog uvida u dostavljene informacije, u žalbenom je postupku zaključeno da se Zapisniku Državnog inspektorata o obavljenom inspekcijskom nadzoru provedenom u proizvodnom pogonu Fragmat H d.o.o., Sv. Križ Začretje, KLASA: 351-02/19-03/274, URBROJ: 443-15-8-1-5-19-2 od 6. svibnja 2019. godine te Ispitnom izvještaju o izvršenom mjerenju emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, broj izvještaja: 354-431-2-19-EM od 8. svibnja 2019. godine, može omogućiti djelomičan pristup na način da se prekriju podaci o imenima i prezimenima, OIB-u, vlastoručnim potpisima, adresama stanovanja te brojevima telefona fizičkih osoba, kako je navedeno u točki 2. i 3. izreke rješenja.
Naime, u odnosu na ime i prezime i potpis Više inspektorice zaštite okoliša koja je provela inspekcijski nadzor, te u odnosu na ime i prezime i potpis direktora trgovačkog društva Eko-monitoring d.o.o., kao i direktora trgovačkog društva Kontrol biro d.o.o., utvrđeno je da se isti u konkretnom slučaju ne štite. Međutim, u odnosu na podatke o imenima i prezimenima, OIB-u, vlastoručnim potpisima, adresama stanovanja te brojevima telefona fizičkih osoba iz točke 2. i 3. izreke rješenja, utvrđeno je da bi u tom slučaju došlo do povrede zaštićenih interesa fizičkih osoba odnosno do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes i da je navedene podatke potrebno zaštititi, a kako je to navedeno u točki 2. i 3. izreke rješenja.
Vezano za podatke koji se zaštićuju, ističe se kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Nadalje, ukazuje se da su pitanja zaštite okoliša kao pitanja od javnog interesa, posebno uređena domaćom i međunarodnom pravnom regulativom, te bi tijela javne vlasti prilikom rješavanja zahtjeva koji se odnose na okolišna pitanja, trebala imati na umu cilj Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je omogućavanje i osiguravanje ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
PO OVLASTI POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE
VODITELJICA SLUŽBE ZA ZAŠTITU
PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA
mr.sc. Dubravka Bevandić