KLASA: UP/II-008-07/13-01/115

URBROJ: 401-01/02-15-26

Zagreb, 29.10.2015.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Bizovca, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/13-01/1, URBROJ: 338-14-39-13-1 od 12. prosinca 2013.  godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje KLASA: UP/I-008-01/13-01/1, URBROJ: 338-14-39-13-1 od 12. prosinca 2013.  godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 172/03, 144/03, 37/11 i 77/11) budući da je zatražena informacija, preslika zapisnika o provedenom postupku nadzora kontrolora Zavoda izvršenog dana 1. ožujka 2012. godine kod ugovorenog isporučitelja ortopedskih pomagala Otos d.o.o. Osijek, poslovna tajna.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je iz dostavljenog rješenja razvidno da nadležno tijelo nije utvrdilo sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, niti je činjenice u spisima predmeta potkrijepilo odgovarajućim dokazima te da se nije čak utvrdilo mogu li se preslike zatražene informacije ili određenih informacija temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti njoj, budući da je osobno inicirala postupak koji se odnosi na zapisnik. Nadalje navodi da je činjenica  da se traži zapisnik koji je iniciran temeljem njezinog podneska te se može reći da se radi o slučaju kada se smatra da ne dolazi do povrede čuvanja poslovne tajne. Predlaže da se žalba uvaži. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica dana 2. ožujka 2013. godine zatražila od Zavoda preslik zapisnika o provedenom nadzoru kontrolora Zavoda kod ugovornog isporučitelja ortopedskih pomagala „Otos“ d.o.o. dana 1. ožujka 2012. godine. Postupajući po navedenom zahtjevu, Zavod je donio odgovor KLASA: 502-02/13-01/927, URBROJ: 338-14-01-13-1 od 5. ožujka 2013. godine, koji ima značenje negativnog rješenja protiv kojeg je žaliteljica izjavila žalbu.  Postupajući po žalbi Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela je rješenje KLASA: UP/II-008-04/13-01/110, URBROJ: 567-06/01-13-15 od 30. kolovoza 2013. godine kojim je poništila citirani odgovor i predmet vratila na ponovni postupak.

U ponovno provedenom postupku Zavod je rješenjem KLASA: UP/I-008-01/13-01/1, URBROJ: 338-14-39-13-1 od 12. prosinca 2013.  godine odbio zahtjev za pristup informacijama žaliteljice zbog poslovne tajne kao zakonskog ograničenja koje je propisano odredbom članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Zavod uskratu zatražene informacije  obrazlaže Pravilnikom o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Zavoda (dalje u tekstu: Pravilnik o tajnosti podataka)   KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-01 od 24. svibnja 2012. godine i to člankom 26. navedenog Pravilnika prema kojem će Zavod uskratiti pravo na pristup informacijama ako je ona zakonom, propisima donesenim osnovom zakona, općim aktima Zavoda ili ovim Pravilnikom određena kao poslovna ili profesionalna tajna. Također se pozivaju na članak 5. stavka 1. točku 12. i 13. Pravilnika o tajnosti podataka kojim je propisano da se poslovnom tajnom smatraju zapisnici i rješenja službe za vanjski nadzor i kontrolu kao i isprave o poslovanju, potraživanja i obvezama Zavoda.  Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da Zavod prije uskrate zatražene informacije nije razmotrio zahtjev u smislu odredbi članka  8. stavka 4. i 6. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno proveo test razmjenosti i javnog interesa. Sukladno članku 66. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) od 25. listopada 2013. godine Agencija za zaštitu osobnih podataka više nije nadležna za zaštitu prava na pristup informacijama već je nadležna Povjerenica za informiranje.

Odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

Prema članku 8. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Stavkom 4. istog članka Zakona je propisano da će iznimno, tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu omogućiti  pristup informaciji iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je takvo postupanje u interesu javnosti i nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe te razmjerno cilju koji treba postići. Stavkom 6. navedenog Zakona je određeno da ako tražena informacija sadrži i podatak klasificiran stupnjem tajnosti, neklasificirani dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

S obzirom da žaliteljici zatražena  informacija nije dostupna temeljem posebnog propisa potrebno je razmatrati da li bi bilo kojem drugom korisniku prava na pristup informacijama zatražene niformacije bile dostupne temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, člankom 4.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a odredbom članka 6. istog Zakona da pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni  su ravnopravni u njegovom ostvarenju. Također je člankom 7. navedenog Zakona propisano načelo raspolaganja informacijom prema kojem korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Prema Ustavu Republike Hrvatske ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Izuzeci od prava na pristup informacijama su propisani člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji u članku 8. stavku 1. propisuje da će tijela javne vlasti uskratiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“,  broj 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.  Tako je   člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Iz određenja poslovne tajne ne može se zaključiti da je zatraženi zapisnik poslovna tajna sukladno Zakonu o tajnosti podataka, ali se može zaključiti da se radi o osobnim podacima osigurane osobe Zavoda.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11.,106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Odredbom članka  7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka  propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.  Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da žaliteljica traži informaciju koja se odnosi na postupak koji je žaliteljica incirala pritužbom temeljem koje je je proveden postupak nadzora o čemu je sačinjen zapisnik koji žaliteljica traži. Iz spisa je vidljivo da je Zavod, Područni ured Osijek, žaliteljici dostavio odgovor Klasa: 502-02/12-08/24, Ur.broj: 338-14-01-12-1 od 26. travnja 2012. godine na njezinu pritužbu na isporuku ortopedskih pomagala. Potrebno je istaknuti kako  zatraženi zapisnik nije informacija koja se može smatrati javnom informacijom. Naime, provodeći test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na osobne podatke, Povjerenica za informiranje ne nalazi javni interes da se žaliteljici omogući preslika zapisnika o provedenom nadzoru kontrolora Zavoda kod ugovornog isporučitelja ortopedskih pomagala „Otos“ d.o.o. te je utvrdila da preteže zaštita osobnih podataka. Javni interes za objavljivanjem informacije postoji u slučajevima javne sigurnosti, javnog zdravlja, pribavljanja ili potrošnje proračunskih sredstava, odgovornosti i transparentnosti donošenja odluka koje pokreću javne ili parlamentarne rasprave, a u što u konkretnom slučaju nije utvrđeno.

Ako bi se zatražena informacija pružila žaliteljici temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama tada bi tu istu informaciju trebala dobiti svaka osoba, fizička ili pravna, domaća ili strana, koja bi zatražila tu informaciju i te osobe bi mogle tu informaciju javno iznositi, a što nije moguće zbog zaštite osobnih podataka budući da svaka osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.