KLASA: UP/II-008-07/20-01/295
URBROJ: 401-01/05-20-2
Zagreb, 24. srpnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: PPI-DO-2/2020 od 2. ožujka 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj: PPI-DO-2/2020 od 2. ožujka 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava udruzi FUTURIST pravo na pristup preslici obračunske isprave za isplatu plaće – naknade za razdoblje: ožujak 2019. godine, zamjenice općinskog državnog odvjetnika Ane Lovrić, na način da se omogući pristup datumu obračunske liste, nazivu, adresi, OIB-u i broju računa poslodavca, imenu i prezimenu osobe na koju glasi obračunska lista plaće, ustrojstvena jedinica, radno mjesto, osnovica, propisani koeficijent i minuli rad te elementima bruto obračuna zajedno sa bruto iznosom plaće. Ostali podaci u obračunskoj listi plaće se moraju prekriti te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući udruzi FUTURIST pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: ODO u Zagrebu) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražen obračun plaće isplaćene u travnju 2019. (za ožujak 2019.) zaposlenice ODO-a u Zagrebu, .......... Žaliteljev zahtjev odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te jer zatražena informacija ne predstavlja informaciju u zakonskom smislu
Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Ističe kako obračunska lista plaće zaposlenika u tijelu javne vlasti predstavlja informaciju u zakonskom smislu, te da u svojoj glavnini ona ne predstavlja zaštićeni osobni podatak. Ujedno navodi da nije dužan davati razloge zbog kojih traži informaciju. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 20. listopada 2019. godine zatražio od ODO-a Zagreb obračun plaće isplaćene u travnju 2019. (za ožujak 2019.) zaposlenice navedenog tijela javne vlasti, ..........
Uvidom u obrazloženje pobijanog rješenja, kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrđeno je kako tijelo javne vlasti navodi kako žalitelj traži osobne podatke zamjenice općinskog državnog odvjetnika, koji su zaštićeni Ustavom RH i Općom uredbom o zaštiti podataka. Navodi se kako žalitelj nije naveo svrhu zbog koje traži podatke, ali i da istovremeno nije dan pristanak osobe čiji se podaci traže. ODO u Zagrebu zaključuje kako zatraženi podaci ne predstavljaju informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer davanje takve informacije ne ulazi u djelokrug rada ODO-a u Zagrebu, već je utvrđeno da nepoznata osoba traži privatni podatak o zaposlenici ovog državnog odvjetništva i to podatak koji se smatra tajnim.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.
U nastavku se analiziraju razlozi uskrate zatražene informacije, kao i relevantne odredbe koje predstavljaju pravni temelj pobijanog rješenja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka, a iz pobijanog rješenja je vidljivo da ODO Zagreb nije proveo navedeni test.
ODO u Zagrebu bi pravilnom provedbom testa razmjernosti i javnog interesa trebao doći do zaključka da predstavlja tijelo javne vlasti koje se financira iz proračunskih sredstava te da su njegovi zaposlenici plaćeni iz javnih sredstava i djeluju u javnom interesu, stoga su njihova imena i prezimena te podaci kao što su raspored na radno mjesto, opis poslova, bruto plaća i sl. javno dostupni podaci.
Pogotovo treba naglasiti da tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, a sasvim je razvidno da isplata plaće zamjenici općinskog državnog odvjetnika utječe na potrošnju javnih, proračunskih, sredstava te da takva informacija nije klasificirana stupnjem tajnosti – što bi zatraženu informaciju trebalo učiniti dostupnom javnosti.
Ujedno se napominje kako prema dosadašnjem tumačenju i praksi u primjeni odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, te upravnosudskim presudama koju su potvrđivale odluke drugostupanjskog tijela, bruto plaća zaposlenika tijela javne vlasti, odnosno određeni dijelovi obračunske liste plaća, smatra se informacijom od javnog značaja, a koja bi trebala biti dostupna korisnicima prava na pristup informacijama.
Navedene primjere iz prakse mogu se pronaći na Tražilici odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (TOM), na poveznici, http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php.
Osim toga, ODO u Zagrebu prilikom navođenja Opće uredbe o zaštiti podataka nije našao shodnim navesti odredbe koje bi predstavljale pravni temelj za obradu osobnih podataka.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona - osiguravajući automatsku dostupnost zatražene informacije i bez provedbe navedenog testa kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.
Slijedom navedenog, iako pitanje isplate plaće fizičkoj osobi predstavlja osobni podatak, to ne znači da takav podatak u svakom slučaju predstavlja i zaštićeni osobni podatak, a to pogotovo ne znači u slučaju kada je isplatitelj plaće tijelo javne vlasti.
Povjerenik za informiranje je stoga u žalbenom postupku utvrdio da pristup zatraženoj informaciji ne može biti uskraćen temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Razmatrajući informaciju koja je predmet žalbenog postupka, utvrđeno je da na njoj ne postoje niti druga zakonska ograničenja propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, osim u preostalom dijelu obračunske liste plaće koji je naveden u točki 2. izreke ovog rješenja.
Naime, s obzirom da zatražena obračunska lista plaće sadrži, između ostalog i OIB te adresu ........., u žalbenom postupku, nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, utvrđeno je da bi otkrivanje navedenih podataka u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenom obradom od strane primatelja tih podataka, u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Omogućavanje pristupa imenu i prezimenu fizičke osobe te ostalim podacima koji se nalaze u platnoj listi i koji su navedeni u točki 2. izreke ovog rješenja ne bi dovelo do povrede osobnih podataka, s obzirom da plaća dolazi iz državnog proračun, tako da se u ovom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima, odnosno primjeni odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
S druge strane, dostavom podataka poput OIB-u i adrese ......... došlo bi do nepotrebnog otkrivanja zaštićenih osobnih podataka fizičkih osoba, što bi predstavljalo davanje osobnih podataka u prekomjernom opsegu.
Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za osobne podatke koji su dio zatražene informacije, da se isti ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Nadalje, odredbom članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je ODO u Zagrebu pogrešno primijenio odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da posjeduje zatraženu informaciju, a pitanje raspolaganja javnim sredstvima bez ikakve sumnje spada u djelokrug poslova tijela javne vlasti koji je obuhvaćen odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 2. izreke ovog rješenja, Povjerenik za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan, dok se u preostalom dijelu informacija može omogućiti žalitelju.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. te članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan