KLASA: UP/II-008-07/20-01/263
URBROJ: 401-01/10-20-6
Zagreb, 31. kolovoza 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene zbog neodlučivanja Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. o zahtjevu za pristup informacijama žalitelja, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Usvaja se zahtjev za pristup informacijama ......... od 3. ožujka 2020. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama vjerodostojnih isprava kojima se vrijednosno iskazuje struktura investicijskog troška na području lokalne zajednice za sljedeća postrojenja:
1) RP GLOBAL DANILO d.o.o. Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh
2) EKO ENERGIJA d.o.o. Vjetroelektrana Zelengrad Obrovac
3) AIOLOS PROJEKT d.o.o. Vjetroelektrana Ogorje
4) VJETROELEKTRANA RUDINE d.o.o. Vjetroelektrana Rudine
5) POŠTAK d.o.o. Vjetroelektrana proširenje ZD6
6) BE-TO GLINA d.o.o. Biolelektrana – toplana Glina
7) UNI VIRIDAS d.o.o. „VIRIDAS BIOMASS“
8) ENERGIJA GRADEC d.o.o. Bioplinsko postrojenje Gradec
9) ENERGIJA GRADEC d.o.o. Bioplinsko postrojenje MITROVAC
10) OSATINA GRUPA d.o.o. Bioplinsko postrojenje Slašćak
11) MOSLAVINA PROIZVODI d.o.o. Bioplinsko postrojenje Bojana
12) BIOPLIN CRNAC 1 d.o.o. Elektrana na bioplin Crnac 1
13) OSILOVAC d.o.o. Bioplinsko postrojenje Osilovac
14) Obrt Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrček bioplinska elektrana
na način da se u javnobilježničkim ovjerama prekriju datumi rođenja, adrese, osobni identifikacijski brojevi, te brojevi osobnih iskaznica i putovnica fizičkih osoba, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u dijelu zahtjeva u kojem traži vjerodostojnu ispravu za postrojenje VJETROELEKTRANA KATUNI d.o.o. Vjetroelektrana Katuni.
4. Nalaže se Hrvatskom operatoru tržišta energije d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Povjerenik za informiranje zaprimio je dana 12. svibnja 2020. godine žalbu ......... (dalje u tekstu: žalitelj) zbog uskraćivanja prava na pristup informacijama. Žalitelj u žalbi u bitnom opisuje tijek prvostupanjskog postupka. Ističe da je od prvostupanjskog tijela dobio preslike zatraženih vjerodostojnih isprava na kojima su zacrnjeni svi troškovi roba i usluga s podrijetlom na području lokalne zajednice, osim ukupnog iznosa (polje U3). Ističe da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno donijeti rješenje sa svim propisanim sadržajem o navedenom zahtjevu za pristup informacijama. Navodi da mu je postupanjem prvostupanjskog tijela uskraćen uvid u možebitne razloge na kojima bi se odluka temeljila. Ističe da se zatražene informacije ne mogu smatrati poslovnom tajnom, odnosno da njihovom objavom ne bi mogla nastati nikakva šteta za podnositelje istih. Smatra da se u konkretnom slučaju radi o informaciji o raspolaganju javnim sredstvima. Navodi da bi uskraćivanje navedenih podataka onemogućilo upoznavanje s praksom prvostupanjskog tijela te bi dovela u pitanje načelo pravne sigurnosti. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. ožujka 2020. godine od prvostupanjskog tijela tražio dostavu popunjenih vjerodostojnih isprava kojom se vrijednosno iskazuje struktura investicijskog troška i poslovnih aktivnosti na području lokalne zajednice kao i utvrđeni postotak promjenjivog dijela cijene koje je HROTE utvrdio sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za sljedeće projekte:
1) RP GLOBAL DANILO d.o.o. Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh
2) EKO ENERGIJA d.o.o. Vjetroelektrana Zelengrad Obrovac
3) AIOLOS PROJEKT d.o.o. Vjetroelektrana Ogorje
4) VJETROELEKTRANA RUDINE d.o.o. Vjetroelektrana Rudine
5) VJETROELEKTRANA KATUNI d.o.o. Vjetroelektrana Katuni
6) POŠTAK d.o.o. Vjetroelektrana proširenje ZD6
7) BE-TO GLINA d.o.o. Bioelektrana – toplana Glina
8) UNI VIRIDAS d.o.o. „VIRIDAS BIOMASS“
9) ENERGIJA GRADEC d.o.o. Bioplinsko postrojenje Gradec
10) ENERGIJA GRADEC d.o.o. Bioplinsko postrojenje MITROVAC
11) OSATINA GRUPA d.o.o. Bioplinsko postrojenje Slašćak
12) MOSLAVINA PROIZVODI d.o.o. Bioplinsko postrojenje Bojana
13) BIOPLIN CRNAC 1 d.o.o. Elektrana na bioplin Crnac 1
14) OSILOVAC d.o.o. Bioplinsko postrojenje Osilovac
15) Obrt Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrček bioplinska elektrana
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je prvostupanjsko tijelo elektroničkom porukom od 30. ožujka 2020. godine žalitelju dostavilo preslike vjerodostojnih isprava za postrojenja koja su predmet postupka, uz napomenu da Vjetroelektrana Katuni nije podnijela vjerodostojnu ispravu, pa nije niti ostvarila pravo na promjenjivi dio tarifne stavke, a nakon čega je žalitelj dana 14. travnja 2020. godine uložio žalbu prvostupanjskom tijelu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Sukladno članku 9. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 22/13, 95/15, 102/15) propisano je da su operator prijenosnog sustava, operator distribucijskog sustava, operator tržišta električne energije, opskrbljivač, trgovac i proizvođač te Agencija dužni osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje saznaju od drugih elektroenergetskih subjekata i krajnjih kupaca, osim ako sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugih posebnih zakona i propisa nisu ovlašteni ili dužni podatke javno objaviti ili ih priopćiti nadležnim državnim tijelima.
Razmatrajući navode žalbe, te dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku, utvrđeno je da su žalitelju dostavljene popunjene vjerodostojne isprave koje su predmet postupka, i to na način da su na istim zacrnjeni svi iznosi troškova pojedinih stavki (pod nazivima: ukupni troškovi (ITOT) kuna, bez PDV-a, te troškovi roba i usluga s podrijetlom na području LZ (ILZ) kuna, bez PDV-a), osim polja U3 na kojem se navode sveukupni iznosi stavki.
Osnovano žalitelj ističe da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo bilo dužno donijeti rješenje u smislu članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, sa svim njegovim sastavnim dijelovima u smislu članka 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), a s obzirom na činjenicu da žalitelju nije u cijelosti omogućio pristup traženim informacijama.
Daljnja posljedica navedenog je obveza dostave rješenja osobnom dostavom u smislu članka 85. Zakona o općem upravnom postupku, što je prvostupanjsko tijelo također propustilo učiniti.
Naime, tijekom cijelog postupka, žalitelj nije bio upoznat s razlozima zbog kojih mu tražene informacije nisu bile dostavljene u cijelosti, a prvostupanjsko tijelo je tek po primitku zahtjeva Povjerenika za informiranje istog dopisom, KLASA: 008-02/18-01/07, URBROJ: 251-544-07-20-7 od 11. svibnja 2020. godine izvijestilo da je žalitelju pristup traženim informacijama uskraćen pozivom na odredbu članka 9. Zakona o tržištu električne energije.
U takvoj situaciji, Povjerenik za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju došlo do šutnje uprave od strane prvostupanjskog tijela, u dijelu zahtjeva žalitelja koji nije prihvaćen, posebno imajući u vidu činjenicu da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi gore navedeni dopis od 11. svibnja 2020. godine bio dostavljen žalitelju, a niti se prvostupanjsko tijelo pozvalo na navedenu odredbu kad je elektroničkom porukom od 30. ožujka 2020. godine žalitelju djelomično omogućilo pristup traženim podacima.
Slijedom svega navedenog, postupanje prvostupanjskog tijela, kojim se bez provođenja zakonom propisanog postupka i bez navođenja razloga za odbijanje dijela zahtjeva za pristup informacijama, Povjerenik smatra arbitrarnim i protivnim temeljnim načelima upravnog postupka.
Sukladno članku 119. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje.
S obzirom na to da su Povjereniku za informiranje dostavljene tražene informacije u žalbenom postupku (bez zacrnjenih podataka), temeljem ovlaštenja iz članka 119. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku Povjerenik je sam riješio ovu upravnu stvar.
Člankom 11. stavkom 1. Zakona o tržištu električne energije propisano je da elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba koja u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja može steći status povlaštenog proizvođača električne energije.
Prema članku 1. stavku 1. Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, broj 63/12, 121/12, 144/12, u daljnjem tekstu: tarifni sustav), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja vjerodostojnih isprava koje su predmet postupka, propisano je da se istim određuje pravo povlaštenih proizvođača električne energije na poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za električnu energiju proizvedenu i isporučenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, sukladno članku 26. stavku 6. Zakona o energiji, bez vlastite potrošnje.
Stavkom 2. navedenog članka Tarifnog sustava propisano je da se istim utvrđuju visine fiksnih tarifnih stavki i promjenjivi dio tarifnih stavki za električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene električne energije, kao i način i uvjeti primjene tih elemenata.
Sukladno stavku 3. navedenog članka, iznos tarifnih stavki definiranih Tarifnim sustavom sastoji se od dva dijela: fiksnog dijela koji se temelji na opravdanim troškovima poslovanja, izgradnje, zamjene, rekonstrukcije te održavanja postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja i razumnom povratu sredstava od investicije, i promjenjivog dijela koji se temelji na mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici, doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapošljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete života. Lokalna zajednica, u smislu Tarifnog sustava, podrazumijeva gradove i općine na području Republike Hrvatske.
Prema članku 5. stavku 1. Tarifnog sustava propisano je da se visine tarifnih stavki iz članka 4. stavka 1. ovoga Tarifnog sustava odnose se na fiksni dio tarifnih stavki.
Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se promjenjivi dio tarifne stavke temelji se na mjerljivom doprinosu lokalnoj zajednici, doprinosu razvoja gospodarske aktivnosti, zapošljavanju, razvoju javnih servisa i podizanju kvalitete života (PMAX) te može iznositi najviše do 15% fiksnog dijela tarifne stavke, a računa se kao pMAX = Ilz/Itot * 0,15.
Prema stavku 3. navedenog članka na promjenjivi dio tarifne stavke ima pravo svaki povlašteni proizvođač električne energije koji koristi obnovljive izvore energije za postrojenje na koje se odnosi prilog ovoga Tarifnog sustava koji je njegov sastavni dio, dok je stavkom 4. navedenog članka propisano da je povlašteni proizvođač obvezan, za ostvarenje prava na promjenjivi dio tarifne stavke, dostaviti operatoru tržišta javnobilježnički ovjerenu vjerodostojnu ispravu u roku 15 dana od dana izvršnosti rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, odnosno nakon izdavanja odgovarajuće potvrde kojom je nositelj projekta stekao pravo na trajno priključenje postrojenja na elektroenergetsku mrežu izdanu od operatora sustava, ako se rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ne izdaje, prema prilogu ovoga Tarifnog sustava.
Stavkom 5. navedenog članka propisano je da je povlašteni proizvođač odgovoran za točnost upisanih podataka u vjerodostojnoj ispravi i treba tijekom izgradnje postrojenja osigurati dobivanje računa i troškovnika od dobavljača (pružatelja usluge/izvoditelja radova/proizvođača robe) iz kojih će biti moguće utvrditi da je pružatelj usluge, odnosno izvođač radova registriran za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj te koja je vrijednost dijela proizvedene robe (finalnog proizvoda) s podrijetlom na području lokalne zajednice, dok je stavkom 6. u bitnom propisana formula za izračun promjenjivog tarifnog stavka.
Stavkom 7. navedenog članka propisano je da za povlaštenog proizvođača za kojeg se utvrdi da je dao netočne podatke, te time ostvario materijalnu korist, ugovor o otkupu se raskida, a povlašteni proizvođač je dužan vratiti sve koristi te nadoknaditi svu nastalu štetu.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ističe se sljedeće.
Uvidom u sudski registar za trgovačko društvo Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. utvrđeno je da je Republika Hrvatska jedini osnivač navedenog društva.
S obzirom da je Republika Hrvatska jedini vlasnik prvostupanjskog tijela, proizlazi kako se radi o vlasništvu svih građana te slijedom navedenog i o javnim sredstvima, bez obzira što je prvostupanjsko tijelo društvo s ograničenom odgovornošću koje posluje na tržištu. Stoga, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. obvezan je obavljati svoju djelatnost odgovorno, učinkovito i transparentno u odnosu prema vlasniku, a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske.
Osim toga, u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-199/17 od 23. veljače 2017. godine zauzet je stav da potrošnja koju vrši Hrvatska elektroprivreda d.d., trgovačko društvo u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, isti princip treba primijeniti i na prvostupanjsko tijelo, a u konkretnom slučaju odlučna činjenica je upravo to što prvostupanjsko tijelo kao operator tržišta plaća za električnu energiju proizvedenu i isporučenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, pa navedena isplata nedvojbeno predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, isplata promjenjivog dijela stavke se temelji upravo na vjerodostojnoj ispravi temeljem koje operator tržišta utvrđuje postotak doprinosa lokalnoj zajednici, kao omjer troškova za robe i usluge s podrijetlom na području lokalne zajednice, u odnosu na ukupni investicijski trošak, a prema formuli koja je detaljno opisana u članku 5. stavku 6. Tarifnih mjerila.
Ako je prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo podatak o ukupnim iznosima troškova, te podatke o pojedinim radnjama na koje se troškovi odnose (lokacijska dozvola, strojarski radovi, elektromontažni radovi i sl.), tada se postavlja pitanje koji je legitimni cilj u čuvanju podataka koji čine podatak o sveukupnom iznosu, a koji je dostavljen žalitelju.
Naime, odredba članka 9. Zakona o tržištu električne energije ne predstavlja apsolutno zakonsko ograničenje, upravo iz razloga što ista upućuje na mogućnost da prvostupanjsko tijelo bude obvezano na postupanje sukladno odredbama drugih zakona, što uključuje i Zakon o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, s obzirom da navedena odredba upućuje na povjerljive poslovne podatke trećih osoba, razmotreno je i pitanje poslovne tajne.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Imajući u vidu navedeno, logično je da informacije koje žalitelj traži, ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada, a niti je iz stanja spisa vjerojatno da bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji moglo štetno utjecati na gospodarske interese, posebno ne u situaciji kad je žalitelju omogućen pristup pojedinim stavkama i ukupnom iznosu.
Dakle, iznos investicijskog troška za izradu idejnog projekta, za pripremu natječaja i ostale poslovne aktivnost ne može predstavljati poslovnu tajnu.
Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje ne nalazi da bi ograničavanje pristupa navedenim informacijama imalo legitimni cilj, odnosno ista mjera nije u mogućnost zaštiti povjerljive podatke u smislu članka 9. Zakona o tržištu električne energije, što znači da prvostupanjsko tijelo nije uspostavilo pravičnu ravnotežu između prava na pristup informacijama te eventualnih razloga za uskraćivanje pristupa informacijama.
Uzimajući u obzir navedeno, kao i cjelokupno postupanje prvostupanjskog tijela u ovom postupku (ograničavanje prava na pristup informacijama bez donošenja rješenja), Povjerenik za informiranje utvrđuje da ograničenja prava žalitelja na pristup informacijama nije nužno u demokratskom društvu.
Uvidom u vjerodostojne isprave koje su predmet postupka utvrđeno je da iste, u dijelu javnobilježničke ovjere sadrže sljedeće osobne podatke: datum rođenja, adresu, osobni identifikacijski broj te broj osobne iskaznice i putovnice.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku temeljem ovlaštenja iz članka 25. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik za informiranje smatra da u odnosu na podatak o datum rođenja, adresi, osobnom identifikacijskom broju te broju osobne iskaznice i putovnice ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedeni podatak, odnosno odbiti zahtjev žalitelja u tom dijelu.
Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.
U odnosu na vjerodostojnu ispravu za postrojenje VJETROELEKTRANA KATUNI d.o.o. Vjetroelektrana Katuni, ističe se da iz elektroničke poruke od 30. ožujka 2020. godine upućene žalitelju proizlazi da navedeni povlašteni proizvođač nije podnio vjerodostojnu ispravu.
Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja, s obzirom da navedenu informaciju prvostupanjsko tijelo ne posjeduje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan