KLASA: UP/II-008-07/19-01/653
URBROJ: 401-01/04-20-2
Zagreb, 4. lipnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-4 od 29. srpnja 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-4 od 29. srpnja 2019. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-4 od 29. srpnja 2019. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, djelomično je omogućeno pravo na pristup informaciji ......... (dalje u tekstu: žaliteljica), i to u pogledu dijela zahtjeva za dostavom Ugovora o najmu stana sklopljenog između trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. i ........., te je odbijen dio zahtjeva žaliteljice koji se odnosi na dostavu podatka o pravodobnosti uplata najamnine i drugih potraživanja po osnovi navedenog Ugovora o najmu.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je osporeno rješenje nezakonito u dijelu kojim se ograničava pristup podacima o članovima obitelji koji koriste stan zajedno s najmoprimcem te o pravodobnosti uplata najamnina i drugih potraživanja po osnovi Ugovora o najmu stana br. 3202/2015 od 27. svibnja 2015. godine. Nadalje, smatra da su osobe koje koriste stan zajedno s najmoprimcem, osobe koje također imaju koristi od raspolaganja državnom imovinom, pa je podatak o njihovim imenima i prezimenima itekako od javnog interesa. Navodi da je nemali broj primjera da se takvi stanovi iznajmljuju po znatno nižoj cijeni od tržišne i to u natječajnim postupcima za koje znaju samo odabrani. Također, smatra da je podatak o pravodobnosti plaćanja izuzetno važan jer je vlasnik odnosno upravitelj dužan savjesno gospodariti imovinom i otkazati ugovor onom najmoprimcu koji ne podmiruje svoje obaveze kako bi se omogućilo davanje u najam stana drugom najmoprimcu i stjecanje odgovarajuće imovinske koristi za proračun Republike Hrvatske. Smatra da se obje informacije tiču načina na koji se koriste javna sredstva (imovina u vlasništvu Republike Hrvatske) te da joj se nije smjelo ograničiti, odnosno uskratiti pristup tim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 12. srpnja 2019. godine zatražila od tijela javne vlasti, trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o., dostavu preslike Ugovora o najmu sklopljenog između Republike Hrvatske odnosno Državnih nekretnina d.o.o. i ......... za stan na adresi Jože Gabrovšeka 8 u Rijeci te podatak o pravodobnosti uplata po osnovi najamnine i drugih potraživanja.
Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po predmetnom zahtjevu tijelo javne vlasti donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-4 od 29. srpnja 2019. godine kojim je žaliteljici djelomično omogućen pristup preslici Ugovora o najmu stana br. 3202/2015 od 27. svibnja 2015. godine, na način da su na istome prekriveni osobni podaci najmoprimca i člana uže obitelji (osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/boravišta, broj osobne iskaznice, datum rođenja) te je u cijelosti odbijen dio zahtjeva koji se odnosi na dostavu informacija o pravodobnosti uplata najamnine i drugih potraživanja po osnovi navedenog Ugovora o najmu stana.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnome se navodi da je uvidom u Ugovor o najmu stana br. 3202/2015 od 27. svibnja 2015. godine koji je Republika Hrvatska, odnosno trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. sklopilo s ......... za stan na adresi Joze Gabrovšeka 8, Rijeka, utvrđeno da isti sadrži osobne podatke za koje postoji zakonsko ograničenje pristupa iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navodi se da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa u kojem je utvrđeno da su razlozi za omogućavanje pristupa informacijama žaliteljici transparentnost, odgovornost i očuvanje povjerenja u rad navedenog trgovačkog društva, a da su razlozi protiv omogućavanja pristupa informacijama ugrožavanje prava na zaštitu osobnih podataka te da u odnosu na osobne podatke najmoprimca prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes žaliteljice. Također, navodi se da u odnosu na informaciju o pravodobnosti uplata najamnine i drugih potraživanja, odnosno izvadak otvorenih stavaka predstavlja osobni podatak konkretne fizičke osobe te da javna objava podatka ne bi bila opravdana niti u skladu s člankom 5. i 6. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Navodi se da ne prevladava javni interes u odnosu na zaštitu privatnosti određene fizičke osobe jer objava podataka o uplatama s osnove potraživanja neće pridonijeti javnome interesu niti bi navedeni podatak bez iznimke bio dostupan bilo kojoj domaćoj ili stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
Također, uvidom u dopis trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-6 od 29. kolovoza 2019. godine, uz koji je Povjereniku za informiranje dostavljena na rješavanje žalba žaliteljice sa cjelokupnim spisom predmeta, utvrđeno je da se u istom u bitnome navodi da sukladno članku 5.1.b. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama. Navodi se da podatke o najmu u odnosu na fizičku osobu trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. obrađuje u cilju ispunjenja i praćenja ugovornog odnosa, a voditelj obrade po citiranoj Uredbi mora osigurati povjerljivost obrade osobnih podataka, odnosno spriječiti neovlašteni pristup ili neovlašteno raspolaganje osobnim podacima. Slijedom navedenog, navodi se da bi se dostavom podatka o ne/dugovanju konkretne fizičke osobe, najmoprimca, prekršila navedena odredba te izašlo iz okvira javnog interesa i ušlo u privatnu sferu pojedinca. Također, navodi se da ono što bi se omogućilo žaliteljici u odnosu na konkretnu fizičku osobu treba tada prema načelu jednakosti, omogućiti svakoj domaćoj i stranoj fizičkoj i pravnoj osobi, a za svaku fizičku osobu o kojoj trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. obrađuje podatke, a koji se ne prikupljaju i obrađuju za javnu objavu. Ukazuje se da je prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. („Narodne novine“, broj 58/07) djelatnost trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. - 68.32 „Upravljanje nekretninama uz naplatu ili na osnovi ugovora“, a što podrazumijeva i kontinuirano praćenje ugovora kao i slanja opomena u slučaju ne plaćanja najamnina te podnošenje zahtjeva prema nadležnim tijelima za pokretanje eventualnih tužbi za naplatu i iseljenje prilikom kršenja odredbi ugovora. Nadalje, u odnosu na člana obitelji koji je naveden u Ugovoru o najmu, tijelo javne vlasti smatra da je dovoljno ime ......... koja je bila sudionica javnog natječaja i najpovoljniji ponuditelj te da bi se javnim iznošenjem imena člana njezine uže obitelji, odnosno djeteta, povrijedilo pravo privatnosti osobe koja nije sudionik natječaja već krvni srodnik sudionika natječaja. Zaključno, navodi se da trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. provodi natječaje za zakup/najam nekretnine te ih oglašava na svojim internetskim stranicama i stranicama Ministarstva državne imovine (kao i pravnih prednika) te u dnevnom tisku (Jutarnji list, Večernji list i po potrebi u lokalnim tiskovinama), a ujedno se šalju i priopćenja medijima kako bi se povećao doseg informirane javnosti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Nadalje, člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa sastavilo akt KLASA: 008-02/19-02/8, URBROJ: DN-4/ŽF-19-3 od 29. srpnja 2019. godine.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Primjenom navedene odredbe tijelo javne vlasti je u žalbenom postupku, sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku dostavilo na uvid presliku navedenog Ugovora o najmu te Izvatka otvorenih stavaka na ime najmoprimca na dan 18. srpnja 2019. godine.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u dostavljene informacije te je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo žaliteljici djelomično omogućilo pristup preslici Ugovora o najmu stana Ugovora o najmu stana br. 3202/2015 od 27. svibnja 2015. godine, na način da su na istome prekriveni osobni podaci osobe koja je sklopila predmetni Ugovor i člana njezine uže obitelji (osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta/boravišta, broj osobne iskaznice, datum rođenja). Također, utvrđeno je da je predmetni Ugovor sklopljen temeljem provedenog Javnog poziva za prikupljanje pismenih ponuda za najam stanova 3/15, koji je objavljen dana 18. ožujka 2015. godine na internetskim stranicama trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. i koji je trajao do 15. travnja 2015. godine, pri čemu se birala najpovoljnija ponuda mjesečne najamnine za određene stanove u Rijeci, Crikvenici i Senju, a koji su se davali u najam u postojećem „viđenom“ stanju. Također, utvrđeno je da je s najmoprimcem ugovoreno plaćanje najamnine koju je isti ponudio i koja je odabrana kao najpovoljnija te da se u konkretnom slučaju ne radi o zaštićenoj niti povlaštenoj najamnini.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U odnosu na osobne podatke koji su prekriveni u dostavljenom Ugovoru o najmu, u žalbenom je postupku zaključeno da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, u konkretnom slučaju interes javnosti je zadovoljen dostavom dokumenta, odnosno Ugovora na kojem je vidljiv njegov sadržaj, kao i ugovorne strane, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo postupilo u skladu s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, dostavom osobnih podataka najmoprimca i člana njegove uže obitelji, došlo bi do nepotrebnog zadiranja u privatni život. Dakle, pravilno je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dokumentaciju izabranog kandidata, iz kojeg razloga su žalbeni navodi žaliteljice neosnovani.
Nadalje, člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju. Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve korisnike prava na pristup informacijama jednako. Dakle, ukoliko bi se zatražene informacije omogućile žalitelju, iste informacije bi se onda trebale, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, omogućiti bilo kojoj drugoj osobi koja bi je zatražila.
S obzirom da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno gore citiranom članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
S tim u vezi, u odnosu na dio zahtjeva žaliteljice za dostavom podatka o pravodobnosti uplata najamnine i drugih potraživanja po osnovi navedenog Ugovora o najmu, odnosno u konkretnom slučaju Izvatka otvorenih stavaka na ime najmoprimca na dan 18. srpnja 2019. godine, utvrđeno je da isti u bitnome sadrži osobne podatke najmoprimca (ime i prezime, adresa stanovanja), brojeve računa, datume dospijeća te iznose dugovanja i potraživanja. Slijedom navedenog, zaključeno je da nije svrsishodno omogućiti pristup traženoj informaciji, odnosno Izvatku otvorenih stavaka, s obzirom da bi se time omogućio pristup osobnim podacima najmoprimca, odnosno nepotrebno zadiranje u njegov privatni život. Uz navedeno, ukazuje se da su odredbom članka 13. predmetnog Ugovora o najmu, a koji je tijelo javne vlasti prethodno dostavilo žaliteljici, propisani uvjeti za otkaz istog, između ostaloga i ako najmoprimac i poslije pisane opomene najmodavca u roku od petnaest (15) dana ne plati u cijelosti dospjele najamnine za tri (3) uzastopna mjeseca u bilo kojem razdoblju trajanja Ugovora.
Slijedom navedenog, u žalbenom je postupku stoga zaključeno da razlozi koje žaliteljica navodi u žalbi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženim informacijama za koje ne postoji širi javni interes osim interesa žaliteljice. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatražene informacije, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan