KLASA: UP/II-008-07/20-01/403

URBROJ: 401-01/10-20-2

Zagreb, 5. lipnja 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, broj 12/20 od 29. travnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.         Poništava se rješenje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, broj 12/20 od 29. travnja 2020. godine.

2.         Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio anonimiziranu evidenciju o radnom vremenu za ožujak i travanj 2020. godine te drugu evidenciju iz koje će biti razvidno koliko su radnici tijekom ožujka i travnja 2020. godine provodili na radu kod kuće, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da se ne radi o informaciju u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobija osporeno rješenje zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer je obrazloženje rješenja nerazumljivo. Smatra da je počinjena i bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. travnja 2020. godine od prvostupanjsko tijela tražio evidenciju o radnom vremenu prvostupanjskog tijela za 3. i 4. mjesec 2020. godine te drugu (anonimiziranu) evidenciju iz koje će biti razvidno koliko su radnici prvostupanjskog tijela provodili na radu kod kuće, po danima, broj ostvarenih radnih sati po danima ukoliko je primjenjivo.

U žalbenom postupku, Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama,

Navedeni stav prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14, 127/17, 98/19) poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a sukladno stavku 2. navedenog članka evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

Prema članku 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima („Narodne novine“, broj 73/17) propisano je da evidencija o radnom vremenu sadrži najmanje sljedeće podatke: ime i prezime radnika, datum u mjesecu, početak rada, završetak rada, vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, ukupno dnevno radno vrijeme, sate terenskog rada, sate pripravnosti, vrijeme nenazočnosti na radu: sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg), neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom, sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad, sate plaćenih dopusta, sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove, sate provedene u štrajku, sate isključenja s rada (lockout).

Slijedom navedenog, ne bi trebalo biti sporno da evidencija o radnom vremenu predstavlja dokument u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koji je tijelo javne vlasti samo izradilo.

U odnosu na navode prvostupanjskog tijela da Zakon o radu i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ne predviđaju vođenje bilo kakvih anonimiziranih evidencija, Povjerenik za informiranje smatra da nema zapreke da žalitelj, unutar dokumenta koji nedvojbeno postoji, traži samo određene dijelove koji ga zanimaju.

Dakle, eventualno dostavljanje žalitelju anonimizirane evidencije o radnom vremenu, ne predstavlja nikakve dodatne analize, već predstavlja jednostavnu radnju prekrivanja imena i prezimena osobe na koju se odnosi te drugih osobnih podataka osobe na koju se odnosi

Osim toga, u odnosu na navedene osobne podatke tijelo javne vlasti nije niti dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa, iz razloga što isti nisu niti predmet žaliteljeva zahtjeva, a činjenica što će prvostupanjsko tijelo rješavati zahtjev za pristup informacijama kojim se traži anonimizirana evidencija ne utječe na obveze poslodavca sukladno Zakonu o radu.

Slijedom navedenog, zbog pogrešne primjene odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

Prvostupanjsko tijelo će također voditi računa o tome da se ne traže osobni podaci zaposlenika, te će uzeti u obzir činjenicu da se podaci iz evidencije o radnom vremenu temelj za isplatu place radnicima zaposlenima u tijelu javne vlasti.

U odnosu na evidenciju za travanj 2020. godine, prvostupanjsko tijelo će uzeti u obzir činjenicu da je zahtjev žalitelja podnesen dana 26. travnja 2020. godine, dakle prije isteka navedenog mjeseca, pa treba utvrditi može li žalitelju djelomično omogućiti pristup anonimiziranoj evidenciji za travanj 2020. godine.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan