KLASA: UP/II-008-07/20-01/184

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 9. travnja 2020. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/19-37/16. Urbroj: 251-66-1700-20-7 od 14. veljače 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: UP I 035-01/19-37/16. Urbroj: 251-66-1700-20-7 od 14. veljače 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Potvrda Sveučilišta u Zagrebu Klasa: 640-03/11-07/174, Urbroj: 380-021/081-11-4 od 14. veljače 2012. godine;

- Potvrda Sveučilišta u Zagrebu Broj: 602-04/07-29/1 od 18. siječnja 2007. godine;

- Mišljenje Matičnog Povjerenstva za područje tehničkih znanosti – polje strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike, Broj: 01-2003/1-2001 od 25. listopada 2001. godine;

- Odluka Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Klasa: 640-03/11-14/68, Urbroj: 251-66-1700-11-4 od 21. listopada 2011. godine;

- Odluka Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Broj: 01-53/1-07 od 3. siječnja 2007. godine; i

- Odluka Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu Broj: 01-338/5-01 od 14. studenoga 2001. godine.

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

- Izvješća s prilozima - Stručnog povjerenstva za davanje mišljenja zadovoljava li pristupnica ......... uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i za radno mjesto redovoti profesor, za područje tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo, znanstvena grana procesno-energetsko strojarstvo u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku od 4. siječnja 2012. godine,

na način da se na 1. stranici Izvješća prekrije podatak o godini, mjestu i državi rođenja te na 3. stranici prekrije podatak o bračnom statusu i članu obitelji .........;

- Izvješća s prilozima - Stručnog povjerenstva za davanje mišljenja zadovoljava li predloženica ......... uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i za radno mjesto izvanredni profesor, za znanstveno polje strojarstvo, znanstvenu granu procesno-energetsko strojarstvo u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku, od 20. rujna 2006, godine,

na način da se na 1. stranici Izvješća prekrije podatak o datumu, mjestu i državi rođenja te na 2. stranici prekrije podatak o bračnom statusu i članu obitelji .........;

- Izvješća s prilozima - Stručnog povjerenstva za davanje mišljenja ispunjava li pristupnica ......... uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i za radno mjesto docent, za znanstveno polje strojarstvo, znanstvenu granu opće strojarstvo, ogranak Nauka o toplini u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku, od 10. listopada 2001. godine,

na način da se na 1. stranici Izvješća prekrije podatak o rođenom prezimenu, datumu, mjestu i državi rođenja te na 2. stranici prekrije podatak o bračnom statusu i članu obitelji ..........

4. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.

5. Nalaže se Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je od Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu zatražio preslike kompletne dokumentacije prema kojoj je djelatnica tijela javne vlasti ......... ispunjavala uvjete za izbore u nastavna zvanja, docent, izvanredni i redoviti profesor odnosno dokaze o navedenom kako to propisuje rektorski zbor Sveučilišta u Zagrebu, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer u zahtjevu zatražene informacije sadrže osobne podatke koji su zaštićeni zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev pozivajući se na zaštitu osobnih podataka obzirom da se radi o informacijama koje moraju biti javne jer se radna mjesta u tijelu javne vlasti financiraju iz javnih sredstava te ističe da je u javnom interesu informacija o tome je li ......... ostvarila tražene uvjete pri izboru u nastavna zvanja. U nastavku žalitelj opširno obrazlaže razloge traženja informacija te zbog čega po njegovom mišljenju ne postoje razlozi za njihovu uskratu od strane prvostupanjskog tijela. Žalitelj zaključno navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i istima mu omogući pristup. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj dana 23. listopada 2019. godine Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je zatražio sljedeće informacije: preslike kompletne dokumentacije prema kojoj je djelatnica tijela javne vlasti ......... ispunjavala uvjete za izbore u nastavno zvanje docent, izvanredni i redoviti profesor kako to propisuje rektorski zbor Sveučilišta u Zagrebu odnosno kompletnu dokumentaciju prema kojoj je za svako od nastavnih zvanja ispunila uvjet, točnije dokumentaciju koja dokazuje koja je minimalno dva od četiri uvjeta ispunila za docenta te dokaze istih, koja je minimalno tri od šest uvjeta ispunila za izvanrednog profesora te dokaze istih, i kojih je šest od dvanaest uvjeta ispunila za zvanje redovitog profesora te dokaze istih.

Također je utvrđeno da je Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu povodom navedenog zahtjeva donio osporeno rješenje Klasa: UP I 035-01/19-37/16. Urbroj: 15-1700-19-2 od 7. studenoga 2019. godine, kojim je odbacio zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što ne posjeduje tražene informacije.

Nadalje je utvrđeno kako je povodom žalbe žalitelja protiv citiranog rješenja Povjerenik za informiranje donio rješenje UP/II-008-07/19-01/819, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 23. siječnja 2020. godine kojim je prvostupanjsko rješenje poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Naime, iz zahtjeva za pristup informacijama žalitelja je sasvim razvidno da se istim traži dokumentacija koja po prirodi stvari mora postojati kod prvostupanjskog tijela, pri čemu je uzeto u obzir da podnositelj zahtjeva nije dužan poznavati propise kojima su propisani uvjeti za izbor u nastavna zvanja na fakultetima.

Također je utvrđeno kako je Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu u ponovnom postupku donio osporeno rješenje Klasa: UP I 035-01/19-37/16. Urbroj: 251-66-1700-20-7 od 14. veljače 2020. godine kojim je odbio zahtjev žalitelja iz razloga što u njemu zatražene informacije sadrže osobne podatke koji su zaštićeni zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je prije donošenja odluke prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa u kojem je utvrđeno da dokumentacija prema kojoj je ......... ispunila uvjete izbora u znanstveno-nastavna zvanja sadrži osobne podatke te je stoga od imenovane zatražena privola za davanje tih podataka trećoj osobi, a koju prvostupanjsko tijelo nije dobilo. Također je navedeno kako interes podnositelja zahtjeva nije javni interes nego se radi o pojedinačnom interesu žalitelja koji se sastoji u osobnom obračunu s navedenom profesoricom. Pri navedenom je istaknuto da se vezano za tražene informacije nisu vodile javne rasprave te da navedenu dokumnetaciju do predmetnog zahtjeva nitko nije tražio.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, a čiji su sastavni dio informacije koje su predmet ovog postupka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U tom je smislu tijelo javne vlasti dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima se podupiru razlozi uskrate prava na pristup informacijama, s obzirom na to da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, iako je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju navelo kako je provelo test razmjernosti i javnog interesa, uvidom u spis predmeta nije razvidno na koji način je isti proveden odnosno da li je zaista proveden. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo uopće nije uzelo u obzir relevantne zakonske razloge za omogućavanje pristupa zatraženoj informaciji, nego je navođenjem kako ne preteže javni interes zaključeno kako je potrebno odbiti zahtjev zbog zaštite osobnih podataka.

Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama iz zahtjeva, a također i razmotrio da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Uvidom u dostavljene informacije koje je žalitelj zatražio utvrđeno je da se iste odnose na osobu koje je zaposlena na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu odnosno na podatke o izboru iste osobe u znanstveno-nastavna zvanja te da se davanjem zatražene dokumentacije identificira određena fizička osoba, jer iste sadrže osobne podatke. U žalbenom je postupku uzeto u obzir i da se u konkretnom slučaju radi o osobi koja je zaposlenik prvostupanjskog tijela čija se plaća isplaćuje iz javnih sredstava te da ista ovisi o njezinom znanstveno-nastavnom zvanju u određenom trenutku.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Člankom 4. stavkom 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine” broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.) propisano je da akademsku zajednicu čine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. Stavak 2. istog članka propisuje da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. U stavku 3. istog članka propisano je da akademske slobode pripadaju svim članovima akademske zajednice a obuhvaćaju slobodu znanstvenog i umjetničkog istraživanja i stvaralaštva, poučavanja, međusobne suradnje i udruživanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovom Zakonu. Stavkom 4. navedenog članka propisano je da akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća: – utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, – izbor čelnika i nastavnika, – upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta. Stavkom 5. istog članka propisano je da autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaća: – uređenje unutarnjeg ustroja, – utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, – financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, – odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, – ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu. U stavku 6. navedenog članka propisano je da akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveučilišta uključuju i odgovornost akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje.

Statut Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu (travanj 2017. godine, https://www.fsb.unizg.hr/atlantis/web/sites/fsbonline/content/362/596/18_09_2017__27541_Statut_FSB_travanj_2017.pdf: dalje u tekstu - Statut) u članku 108. stavku 1. propisuje da nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost na Fakultetu izvode zaposlenici čija se kvalificiranost utvrđuje izborom u odgovarajuća znanstveno-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja. Stavkom 2. istog članka je propisano da izbore pokreće i provodi Fakultet putem javnog natječaja te se s izabranom osobom zaključuje ugovor o radu.

U članku 113. stavku 1. Statuta je propisano da su znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. U stavku 2. istog članka je propisano da su znanstvena zvanja uvjet za radno mjesto u znanstveno-nastavnim zvanjima. Uvjete izbora propisuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Člankom 114. stavkom 1. Statuta je propisano da se na Fakultetu zaposlenici biraju u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna zvanja te njima odgovarajuća radna mjesta. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da su znanstveno-nastavna zvanja: docent, izvanredni profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju. Stavak 3. istog članka propisuje da su uvjeti izbora u znanstveno-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta: 1. Upis u Upisnik znanstvenika i ispunjavanje uvjeta za odgovarajuće znanstveno zvanje, za: - docenta: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju; - izvanrednog profesora: viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju; - redovitog profesora: znanstveni savjetnik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju - redovitog profesora u trajnom zvanju: znanstveni savjetnik u trajnom zvanju 2. opći uvjeti propisani Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 3. uvjeti koje propisuje Rektorski zbor u pogledu obrazovnog, nastavnog i stručnog rada, 4. navršenih pet godina provedenih u prethodnom zvanju, osim za izbor u docenta, Statut Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Statut_FSB_2017-07-19.docx 36/51 5. posebni uvjeti propisani općim aktom Fakulteta, 6. psihofizički uvjeti.

U članku 120. stavku 1. Statuta je propisano da se izbori u znanstveno-nastavna zvanja, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta te izbori u naslovna zvanja pokreću donošenjem odluke Fakultetskog vijeća o pokretanju postupka i provođenjem javnog natječaja. Izbori se za sva zvanja, osim suradničkih, provode na vrijeme od pet godina. Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na mrežnoj stranici Fakulteta i na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora. Natječaj je otvoren najmanje 30 dana. Stavkom 2. istog članka je propisano da se postupak izbora za znanstvena zvanja provodi bez javnog natječaja na vrijeme od pet godina, a može ga pokrenuti i osoba na vlastiti zahtjev, koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u određeno znanstveno zvanje. Statut Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Statut_FSB_2017-07-19.docx 38/51. U stavku 3. navedenog članka propisano je da ako izbor pokreće Fakultet koji je ovlašten za obavljanje izbora u svom području, postupak provodi Fakultetsko vijeće, uz potvrdu izbora nadležnog vijeća područja ili Senata Sveučilišta, ovisno o kojem izboru se radi. Stavkom 4. istog članka je propisano da natječaj za izbor u znanstveno-nastavna zvanja i na radna mjesta, Fakultet može raspisati samo ako je radno mjesto predviđeno Pravilnikom o ustrojstvu Fakulteta i radnih mjesta Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Takva se radna mjesta financiraju iz proračuna Sveučilišta. U stavku 5. istog članka propisano je da Fakultet može raspisati natječaj za radna mjesta mimo gore navedene odredbe, ako su za to osigurana potrebna financijska sredstva. Stavkom 6. istog članka propisano je da Ako postupak izbora pokreće Fakultet koji nije ovlašten za provođenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja, postupak izbora u znanstveno zvanje provodi ovlaštena sastavnica Sveučilišta, a ako takve nema, onda nadležni matični odbor. Izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto provodi Fakultetsko vijeće Fakulteta koji je pokrenuo postupak izbora, uz naknadnu potvrdu vijeća područja ili Senata. Stavkom 7. navedenog članka propisano je da na znanstveno-nastavno radno mjesto: docenta, može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta; izvanrednog profesora, može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika; redovitog profesora, može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, a bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnom radnom mjestu izvanrednog profesora ili znanstvenom radnom mjestu višeg znanstvenog suradnika; redovitog profesora u trajnom zvanju, može biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora ili znanstvenom radnom mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Posebno se ističe da je kod korištenja odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelja odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka, jer ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on u svakom slučaju zaštićen. Naime, određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova, ispunjenim uvjetima za zaposlenje te podaci o bruto plaćama i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima, obzirom da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava.

Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se žalitelju može omogućiti pristup traženim informacijama na način kako je to odlučeno u izreci ovog rješenja, jer se radi o dokumentaciji koja je bila preduvjet izbora u znanstveno-nastavna zvanja, a koji podaci su vezani uz zapošljavanje na određeno radno mjesto odnosno uz isplatu plaće, što predstavlja informacije o raspolaganju javnim sredstvima, a za navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste navedena sredstva.

Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti. Međutim, u odnosu na ostale osobne podatke navedene u Izvješćima stručnog povjerenstva koji se odnose na datum, mjesto, državu rođenja bračni status i sl., u žalbenom je postupku utvrđeno da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe. Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene informacije, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

U odnosu na navode žalitelja iz predmetnog podneska te prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja posebno se ukazuje da je člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, prpisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09), u vezi s člankom 25. stavkom 7. te člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan