KLASA: UP/II-008-07/20-01/133
URBROJ: 401-01/04-20-4
Zagreb, 20. travnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Viškovo KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-12 od 11. veljače 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Viškovo KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-12 od 11. veljače 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 27. siječnja 2020. godine, kojim je od Općine Viškovo zatražila dostavu informacija vezanih uz nabavu usluga u razdoblju od 1. siječnja 2018. godine do danas izravnim prikupljanjem ponuda te informacija te o realizaciji navedenih usluga. Predmetni zahtjev odbijen je temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da se odredba članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može primijeniti u konkretnom slučaju, s obzirom da predmetnim zahtjevom nisu bile tražene informacije koje bi bile iste ili istovrsne bilo kakvim dugim informacijama koje su ranije tražene od Općine Viškovo, niti je iz obrazloženja osporavanog rješenja vidljivo u čemu se sastoji njihova možebitna istovrsnost ili identičnost. Navodi da je zahtijevala dostavu točno navedenih informacija koje se odnose na postupak javne nabave roba i usluga, a koji je postupak propisan i uređen odredbama Zakona o javnoj nabavi. Ukazuje i da je odredbom članka 333. citiranog Zakona izričito propisano da je javni naručitelj obvezan omogućiti pristup informaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Navodi da je člankom 18. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zašto traži pristup određenoj informaciji te da je onda i samo pozivanje tijela javne vlasti o razlozima zašto podnositelj traži pribavu informacija posve neosnovano i nezakonito. Također, smatra sve i da je tražila istu informaciju, a nije, da bi mogla ponovno tražiti takvu informaciju ako je proteklo 90 dana od dana prethodne dostave iste, a sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra da je cjelokupno obrazloženje osporavanog rješenja nepotpuno, da isto sadrži neistinitosti i prikazuje dijelove istinitosti kao i elemente koji nisu uopće dio ovog predmeta. Napominje da tražena informacija jest informacija koja se odnosi na nabave, koje nisu nigdje objavljene, dok su prethodne informacije bile vezane za sasvim druge poslove. Također, ukazuje da ju je tijelo javne vlasti prije donošenja osporavanog rješenja tri puta tražilo pojašnjenje, tj. ispravak zahtjeva za pristup informacijama, te smatra da su zadnja dva poziva za ispravak informacija neopravdana. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica 2. siječnja 2020. godine, tijelu javne vlasti, Općini Viškovo, podnijela zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražila sljedeće: „1. popis nabava usluga u razdoblju od 1. siječnja 2018. godine do danas izravnim prikupljanjem ponuda; 2. zahtjev službenika zaduženog za iniciranje nabave s priloženim ponudama gospodarskih subjekata za nabave usluga iz točke 1. ovog zahtjeva; 3. narudžbenice i/ili ugovore za nabave usluga iz točke 1. ovog zahtjeva; 4. popis realiziranih usluga u naravi uz točke 1. ovog zahtjeva, 5. popis nerealiziranih usluga u naravi iz točke 1. ovog zahtjeva“. Također, žaliteljica je u predmetnom zahtjevu napomenula da se tražene informacije odnose na razdoblje od 1. siječnja 2018. godine do danas, da se tražene informacije odnose na pružene usluge projektantske naravi bez obzira na vrstu (područje građevinarstva, elektrotehnike, arhitekture, strojarstva, geodezije,...), da se tražene informacije odnose na postupke bagatelne nabave te da se tražene informacije odnose na uvid u digitalnu i u analognu arhivu.
Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, Općina Viškovo, uputilo žaliteljici poziv za ispravak zahtjeva za pristup informacijama KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-6 od 8. siječnja 2020. godine, s obzirom da je ista u predmetnom zahtjevu navela da se tražene informacije odnose na postupke „bagatelne nabave“ te da navedeni termin ne postoji u nacionalnom zakonodavstvu. Povodom predmetnog poziva tijela javne vlasti, žaliteljica je dana 10. siječnja 2020. godine dostavila traženi ispravak zahtjeva te navela da se tražene informacije odnose na postupke „jednostavne nabave“.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, Općina Viškovo, uputilo žaliteljici ponovni poziv za ispravak zahtjeva za pristup informacijama KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-8 od 14. siječnja 2020. godine, u kojem je žaliteljicu zatražilo da precizira na koje postupke jednostavne nabave se odnosi njezin zahtjev sukladno članku 7. važećeg Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Viškovo, odnosno izravnim ugovaranjem ili javnim prikupljanjem ponuda. Povodom predmetnog poziva tijela javne vlasti, žaliteljica je dana 21. siječnja 2020. godine dostavila traženi ispravak zahtjeva te navela da se tražene informacije odnose na postupke jednostavne nabave „izravnim prikupljanjem ponuda“. Također, žaliteljica je izrazila nezadovoljstvo traženim ispravkom zahtjeva za pristup informacijama, jer smatra da je zatražila točno specificirane informacije kroz pet točaka te da je navela da se radi o postupcima jednostavne nabave u točno specificiranom vremenskom periodu i za točno specificirane vrste usluga. Smatra da je iz traženih informacija razvidno da se radi o postupcima izravnog prikupljanja ponuda s obzirom da se i tražene informacije odnose na dokumentaciju koja se ispostavlja u navedenim postupcima jednostavne nabave Općine Viškovo.
Uz navedeno, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, Općina Viškovo, uputilo žaliteljici ponovni poziv za ispravak zahtjeva za pristup informacijama KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-10 od 23. siječnja 2020. godine, a temeljem prethodnog ispravka u kojem je žaliteljica navela da se tražene informacije odnose na postupke jednostavne nabave „izravnim prikupljanjem ponuda“. Naime, tijelo javne vlasti ponovno je zatražilo žaliteljicu da precizira na koje postupke jednostavne nabave se odnosi njezin zahtjev sukladno članku 7. važećeg Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Viškovo, odnosno izravnim ugovaranjem ili javnim prikupljanjem ponuda. Povodom predmetnog poziva tijela javne vlasti, žaliteljica je dana 27. siječnja 2020. godine dostavila traženi ispravak zahtjeva te navela da se tražene informacije odnose na postupke jednostavne nabave procijenjene vrijednosti do 70.000,00 kuna, zvale se one „izravnim ugovaranjem“ sukladno članku 7. citiranog Pravilnika ili „izravnim prikupljanjem ponuda“, sukladno člancima 8. i 9. navedenog Pravilnika. Također, žaliteljica je ponovno izrazila nezadovoljstvo traženim ispravkom zahtjeva za pristup informacijama, navodeći da članak 7. važećeg Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Viškovo razlikuje postupke izravnog ugovaranja i javnog prikupljanja ponuda, no da se u članku 8. i 9. citiranog Pravilnika opisuje postupak „izravnog prikupljanja ponuda“ te da ista upravo za te postupke i traži informacije. Ističe da terminologija u citiranom Pravilniku nije usklađena te da je ista zatražila informacije za postupke jednostavne nabave opisane u Odjeljku 1 – Izravno prikupljanje ponuda – članci 8. i 9. Pravilnika. Smatra da je citirani Pravilnik nepotpun i nerazumljiv, a ne njezin predmetni zahtjev te da tijelo javne vlasti nema osnove zbog neusklađene terminologije citiranog Pravilnika tražiti ponovni ispravak zahtjeva.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Općina Viškovo povodom predmetnog zahtjeva žaliteljice donijela osporeno rješenje KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-12 od 11. veljače 2020. godine, kojim je odbijen njezin zahtjev za pristup informacijama od 27. siječnja 2020. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz obrazloženja citiranog rješenja proizlazi da žaliteljica zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, s obzirom da podnosi učestale zahtjeve za dostavom istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjeve kojim traži velik broj informacija, a kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. Također, u obrazloženju osporavanog rješenja u bitnome se navodi da je uvidom u službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o pravu na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija Općine Viškovo za 2019. godinu, utvrđeno da je žaliteljica podnijela 3 (tri) zahtjeva te da je utvrđena međusobna povezanost žaliteljice sa korisnikom prava Goranom Cuculićem, s kojim stanuje na istoj adresi i korisnikom Nevenkom Sablićem. Nadalje, kronološki se navode i opisuju zaprimljeni zahtjevi žaliteljice, Gorana Cuculića i Nevenka Sablića i način njihova rješavanja te ukazuje da se u 2019. godini, od ukupno 22 (dvadesetdva) zahtjeva za pristup informacijama, njih 10 (deset) odnosi na navedene osobe.
Nadalje, uvidom dopis Općine Viškovo KLASA: 008-02/19-01/10, URBROJ: 2170-09/04-27-20-14 od 18. veljače 2020. godine, koji je zaprimljen u Uredu povjerenika za informiranje dana 20. veljače 2020. godine i uz koji je Povjereniku za informiranje dostavljena na rješavanje žalba žaliteljice s cjelokupnim spisom predmeta, utvrđeno je da se u istom u bitnome navodi da je navedeno tijelo javne vlasti 3 (tri) puta pozvalo žaliteljicu na ispravak zahtjeva za pristup informacijama jer su njezini prijašnji zahtjevi nerijetko bili obimni i nedovoljno jasni uz navođenje niza napomena iz kojih se ponekad nije moglo razaznati na koje informacije se odnosi pojedini zahtjev. Također, pojašnjava se da je tijelo javne vlasti odbilo predmetni zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama iz objektivnih (opterećenje za tijelo javne vlasti, uznemirenost djelatnika neprekidnim ponavljanjem zahtjeva, neodređenost i neselektivnost zahtjeva, istovrsni i ponavljajući zahtjevi) te subjektivnih elemenata zlouporabe prava (neutemeljene optužbe, osobne razmirice s tijelom javne vlasti ili pojedinim djelatnikom te međusobna povezanost više podnositelja). Nadalje, navodi se da je tijelo javne vlasti rješavajući po predmetnom zahtjevu, razmotrilo ne samo konkretan zahtjev žaliteljice nego je uzelo u obzir i činjenicu da je žaliteljica putem više povezanih zahtjeva očito zloupotrebljavala pravo na pristup informacijama. Također, navodi se da je tijelo javne vlasti, utvrđujući zlouporabu prava, vodilo smjernicama za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, pod nazivom „Primjena odredbe o zlouporabi prava“, u kojima su, među ostalim, pod subjektivnim elementom navedene „osobne razmirice sa tijelom javne vlasti ili pojedinim djelatnikom“, kao i „neutemeljene optužbe“. Navodi se da je tijelo javne vlasti izvelo zaključak da žaliteljica i s njom povezane osobe Goran Cuculić i Nevenko Sablić putem Zakona o pravu na pristup informacijama nastoje dokazati možebitne nepravilnosti i propuste u radu tog javnopravnog tijela, a što se može razaznati iz samog žalbenog navoda žaliteljice da je smisao Zakona o pravu na pristup informacijama da javnost zna i sazna što rade tijela javne vlasti i da se na taj način kontrolira njihov rad i postupanje po zakonu te kako bi se izbjegla mogućnost pogodovanja pojedincima i postupanje protivno zakonu.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Općine Viškovo razvidno je da je razlog odbijanja zahtjeva žaliteljice zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je da je žaliteljica svojim učestalim zahtjevima za dostavom istih ili istovrsnih informacija, odnosno zahtjevima kojim se traži velik broj informacija, zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te time opterećuje rad i redovito funkcioniranje navedenog tijela javne vlasti, kao i da se radi o međusobnoj povezanosti žaliteljice sa ostalim podnositeljima zahtjeva, odnosno s Goranom Cuculićem i Nevenkom Sablićem.
Tijela javne vlasti obvezna su prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama rješavati zahtjeve za pristup informacijama te proaktivno objavljivati informacije. Provjeru stupnja usklađenosti s Zakonom o pravu na pristup informacijama, svako tijelo javne vlasti može učiniti postupkom samoprocjene i to na način da koristi Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je izradio Povjerenik za informiranje. Navedeni Upitnik služi kao sredstvo za samoprocjenu u svrhu upravljanja kvalitetom u području osiguravanja transparentnosti i otvorenosti, a Povjereniku za informiranje u svrhu inspekcijskog postupka. Iz dobivenih podataka se može zaključiti o tome koliko je tijelo javne vlasti zaprimilo zahtjeva za pristup informacijama i koliko je od toga broja zahtjeva, podnio pojedini korisnik i postoji li povezanost između korisnika primjerice putem rodbinske povezanosti, povezanost fizičke osobe i pravne osobe putem ovlaštenih osoba za zastupanje i sl. Zatim je potrebno utvrditi rješava li tijelo javne vlasti zahtjeve korisnika u zakonskim rokovima i koliki je udio zahtjeva koji su riješeni izvan roka i da li se zahtjevi eventualno ne rješavaju u zakonskim rokovima samo u slučaju određenog korisnika ili postoje eventualno opravdani razlozi za nerješavanje pojedinačnog zahtjeva. Osim toga je važno razmotriti koliki je postotak žalbi koje je Povjerenik za informiranje usvajao, koliko je žalbi zbog tzv. šutnje uprave bilo osnovao te je li tijelo javne vlasti postupalo po odlukama Povjerenika za informiranje, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske ili nadležnog prekršajnog suda.
S tim u vezi, elektroničkom poštom Ureda povjerenika za informiranje od 9. travnja 2020. godine, od Općine Viškovo zatražena je dostava zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice zaprimljenih u 2019. godini te preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu. Uz navedeno, predmetnim dopisom Ureda povjerenika za informiranje zatražena je od navedenog tijela javne vlasti i dostava popunjenog Upitnika o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, zajedno s informacijama koje je žaliteljica zatražila u svom zahtjevu za pristup informacijama.
Dana 14. travnja 2020. godine u Uredu povjerenika za informiranje zaprimljena je putem elektroničke pošte Općine Viškovo preslika Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu te preslika Upitnika o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, zajedno sa preslikama zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice u 2019. godini. Također, uvidom u prilog navedene elektroničke pošte utvrđeno je da Općina Viškovo nije dostavila Uredu povjerenika za informiranje zatražene informacije koje su predmet postupka.
Uvidom u dostavljene preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, utvrđeno je da navedeno tijelo javne vlasti od ukupno 8 (osam) zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama u 2018. godini nije zaprimilo niti jedan zahtjev žaliteljice te da je od ukupno 22 (dvadesetidva) zaprimljena zahtjeva 2019. godini, 3 (tri) zahtjeva zaprimilo od žaliteljice, dok je 8 (sedam) zahtjeva za pristup i dopunu informacija zaprimilo od ostala dva podnositelja zahtjeva, odnosno ......... i .......... Također, uvidom u sadržaj podnesenih zahtjeva od strane žaliteljice i ostalih dvaju korisnika prava, nije razvidno da se radi o istim ili istovrsnim zahtjevima.
Ne ulazeći u rodbinsku, bračnu ili drugu povezanost žaliteljice s ......... i/ili ........, procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Općini Viškovo u 2018. te 2019. godini - sveukupno 30 (trideset), od kojeg broja se 3 (tri) zahtjeva u 2019. godini odnose na žaliteljicu, a 8 (osam) zahtjeva na ......... i .........., u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žaliteljice u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Iako tijelo javne vlasti nije Uredu povjerenika za informiranje dostavilo na uvid informacije koje su predmet postupka, iz predmetnog zahtjeva žaliteljice je razvidno da je zahtjevom za pristup informacijama od 27. siječnja 2020. godine ista zatražila informacije koje se mogu smatrati informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a za koje se može pretpostaviti da bi trebale biti u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Nadalje, odredbom članka 10. stavak 1. točka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.
Slijedom navedenog, s obzirom da tijelo javne vlasti treba na svojim internetskim stranicama javno objaviti informacije vezane uz postupke javne nabave, također se ne može u konkretnom slučaju raditi o zlouporabi prava na pristup informacijama iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Uvidom u pozive tijela javne vlasti upućene žaliteljici za ispravcima zahtjeva za pristup informacijama, poglavito zadnji poziv od 23. siječnja 2020. godine, utvrđeno je da isti nije opravdano upućen žaliteljici, s obzirom da se očito radi o neusklađenoj terminologiji u važećem Pravilniku o provedbi postupaka jednostavne nabave Općine Viškovo. Također, tijelo javne vlasti je već iz drugog ispravka zahtjeva zaprimljenog 21. siječnja 2020. godine, moglo sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku tijelo javne vlasti prije svega mora utvrditi koju sve dokumentaciju koja se odnosi na traženje žaliteljice ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatraženih informacija. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatraženu informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Posebno se ističe da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama potrebno uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14).
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za traženje žaliteljice iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane, odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje, odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan