KLASA: UP/II-008-07/18-01/31
URBROJ: 401-01/10-20-2
Zagreb, 28. travnja 2020. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: UP/I-008-01/17-08/0023, URBROJ: 343-0200/01-17-001 od 21. studenog 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: UP/I-008-01/17-08/0023, URBROJ: 343-0200/01-17-001 od 21. studenog 2017. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ustupanjem i korištenjem ortofoto karata (DOF-ova), temeljem članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 155. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine, broj 16/07, 124/10, 121/16, 9/17), s obzirom na to da prvostupanjsko tijelo smatra da bi omogućavanje predmetnih informacija žalitelju predstavljalo prekršaj iz članka 155. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom ističe da osporava predmetno rješenje u cijelosti. Osporava navode prvostupanjskog tijela prema kojem bi samo prvostupanjsko tijelo imalo pravo korištenja predmetnih karata na temelju sporazuma s Državnom geodetskom upravom. Također osporava provedeni test razmjernosti i javnog interesa te ističe da mu nije poznato koje su metode korištene u provedbi testa razmjernosti i javnog interesa. Dalje ističe da mu nije poznato koja bi se šteta nanijela po zaštićeni interes. Ističe da bi se omogućavanjem pristupa traženim podacima omogućilo stvaranje dodatne vrijednosti nad navedenim podacima. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žalitelj u svom zahtjevu od 7. travnja 2017. godine upućenom prvostupanjskom tijelu navodi doslovno sljedeće:
„Molim da mi se omogući ponovna uporaba informacija, tj. korištenja DOF-a. Podaci su javno vidljivi putem web preglednika na http://preglednik.arkod.hr kao sloj „Orto-foto karta“, ali nisu dostupni za ponovno korištenje. Podaci će biti korišteni u nekomercijalne svrhe. Molimo podatke u elektronskom obliku podobnom za ponovnu upotrebu, u ovom slučaju u *.tif, *.jpg. *.png formatu, sa pripadajućim *.tfw, *.jwf, *pwf georeferencirajućim datotekama, geotiff formatu ili u kojem već rasterskim formatu ih posjedujete.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Imajući u vidu sadržaj zahtjeva žalitelja, razvodno je da isti traži ponovnu uporabu informacija, što je posebno vidljivo iz činjenice da je isti jasno naveo i svrhu korištenja podataka (nekomercijalna), pa se u nastavku izlažu relevantne zakonske odredbe.
Sukladno članku 5. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama ponovna uporaba informacija znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu informacija.
Prema članku 27. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, u skladu s odredbama navedenog zakona.
Sukladno članku 30. stavku 1. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija, ako se zahtjev odnosi na informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. navedenog Zakona.
Iz obrazloženja osporenog rješenja, te priloženog testa razmjernosti i javnog interesa, u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi se omogućavanjem pristupa traženoj informaciji izložilo prekršajnoj odgovornosti, te da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi s člankom 155. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime, razmatrajući odredbu članka 30. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, može se utvrditi da se u slučaju zahtjeva za ponovnu uporabu informacija ne provodi test razmjernosti i javnog interesa, upravo zbog zakonske formulacije da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija.
Sukladno članku 155. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07, 124/10, 121/16, 9/17), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn do 6.000,00 kn kazniti fizička osoba koja izvode, preslike, dokumente, zračne snimke, kartografske i druge materijala dobivene na korištenje prema navedenom Zakonu umnoži i da na korištenje trećim osobama, osim u svrhu u koju su izdani, te je propisana i novčana kazna za pravnu osobu, kao i za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti.
Po mišljenju Povjerenika za informiranje, citirana odredba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne predstavlja zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, već se radi o prekršajnim odredbama navedenog Zakona.
Da bi se radilo o prekršaju, potrebno je da su ispunjene i zakonske pretpostavke za odgovornost za prekršaj, pa Povjerenik za informiranje smatra da postupanje po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija, te eventualno omogućavanje prava na ponovnu uporabu informacija ne može predstavljati prekršaj jer nedostaje element protupravnosti, posebno imajući u vidu obveze prvostupanjskog tijela kao tijela javne vlasti da rješava zahtjeve za ponovnu uporabu informacija.
Slijedom navedenog, pravo na ponovnu uporabu informacija se ne može dokidati prekršajnim odredbama nekog drugog propisa, a navedeno potvrđuje i odredba članka 3. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojom je propisano da se isprave, ispisi, zračne snimke i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju na način određen navedenim zakonom, propisima donesenim na temelju navedenog zakona, te propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, a zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog tijela, koji je zahtjev žalitelja pogrešno tretiralo kao zahtjev za pristup informacijama, umjesto kao zahtjev za ponovnu uporabu informacijama, te posljedično navedenom pogrešno provodilo test razmjernosti i javnog interesa, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama poništiti prvostupanjsko rješenje.
S obzirom da je prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku dužno razmotriti zahtjev žalitelja sukladno odredbama koje uređuju pravo na ponovnu uporabu informacija, Povjerenik za informiranje smatra da priroda ove upravne stvari zahtijeva ponovni postupak od strane prvostupanjskog tijela.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja, odnosno činjenicu da odredba članka 155. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne može predstavljati zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, prvostupanjsko tijelo će voditi računa i o odredbi članka 27. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da se u svrhu ponovne uporabe tijela javne vlasti nemaju obvezu informaciju izraditi, prilagođavati ili izdvajati dijelove informacija ako to zahtijeva nerazmjeran utrošak vremena ili sredstava, niti se od tijela javne vlasti može zahtijevati da nastavi ažurirati, nadograđivati i pohranjivati informacije u svrhu ponovne uporabe.
Također treba imati u vidu činjenicu da sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, odnosno zahtjeva za ponovnu uporabu informacija nije odlučno tko je vlasnik podataka (osim u slučaju klasificiranih podataka, što ovdje nije slučaj), pa sukladno navedenom treba cijeniti od kakvog je značaja činjenica da je Državna geodetska uprava ustupila predmetne informacije na korištenje prvostupanjskom tijelu, pri čemu je za istaknuti da predmetni sporazum nije dostavljen Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku, pa za sada nije moguće utvrditi sve relevantne činjenice u ovom postupku.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan