KLASA: UP/II-008-07/20-01/9

URBROJ: 401-01/05-20-4

Zagreb, 24. prosinca 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva obrane KLASA: UPI-032-07/19-01/1, URBROJ: 512SLINF-19-1 od 11. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenja Ministarstva obrane, KLASA: UPI-032-07/19-01/1, URBROJ: 512SLINF-19-1 od 11. prosinca 2019. godine.

2. Odbija se žalba ......... u dijelu koji se odnosi na zatraženu dokumentaciju klasificiranu stupnjem tajnosti „VOJNA TAJNA, STROGO POVJERLJIVO“, kao neosnovana.

3. Predmet se dostavlja tijelu na ponovni postupak u dijelu koji se odnosi na dokumentaciju označenu oznakom „NEKLASIFICIRANO“.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva obrane odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), koji je zatražio informacije koje se odnose na zapovijedi vezane uz akciju „Oluja.“ Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „VOJNA TAJNA, STROGO POVJERLJIVO“, što se sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka prevodi u stupanj tajnosti „TAJNO“.

Žalitelj je na pobijano rješenje izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Smatra da ne postoje razlozi odbijanja zahtjeva za pristup informacijama, stoga  predlaže da se njegova žalba usvoji.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana  29. kolovoza 2018. godine podnio zahtjev Ministarstvu obrane, kojim je zatražio sljedeće informacije: 1. Zapovijed Ante Gotovine o nekršenju Ženevskih konvencija izdane 12. kolovoza 1995. godine; 2. Zapovijed i zadatak o akciji 15. domobranske pukovnije na području Zrmanje,  i izvješće iste, kolovoza 1995. godine; 3. Zapovijed o postupanjima sa ratnim zarobljenicima, civilima, imovini vezano uz akciju „Oluja“; 4. Zapovijed o općoj mobilizaciji za akciju „Oluja“.

Ministarstvo obrane je povodom zaprimljenog zahtjeva donijelo rješenje o njegovom odbijanju, KLASA: 032-07/18-01/21, URBROJ: 512-SLINF-2 od 10. rujna 2018. godine, na koje je žalitelj izjavio žalbu Povjereniku za informiranje koji je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/18-01/683, URBROJ: 401-01/05-19-4 od 7. svibnja 2019. godine, poništio navedeno rješenje Ministarstva obrane te je predmet vratio na ponovni postupak.

U ponovnom postupku Ministarstvo obrane je dopisom, KLASA: 032-07/18-01/21, URBROJ: 512SLINF-19-7 od 2. srpnja 2019. godine, nazvanim „informacija, dostavlja se“, obavijestilo žalitelja kako se sukladno članku 23. stavku 1. toči 4., a u vezi s člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odredbe navedenog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Povjerenik za informiranje je nakon uložene žalbe na predmetnu obavijest naložio Ministarstvu obrane rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/19-01/713, URBROJ: 401-01/05-19-1 od 24. listopada 2019. godine, da u roku od 8 dana od zaprimanja rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama ......... od 29. kolovoza 2018. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ministarstvo obrane je u ponovljenom postupku rješenjem, KLASA: UPI-032-07/19-01/1, URBROJ: 512SLINF-19-1 od 11. prosinca 2019. godine, odbilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, u čijem je obrazloženju utvrdilo kako je dio dokumentacije klasificiran stupnjem tajnosti oznake „OBRANA – VOJNA TAJNA – STROGO POVJERLJIVO“,  a da je dio tražene dokumentacije označen oznakom „NEKLASIFICIRANO“.  Nadalje se navodi kako je sukladno zakonskoj obvezi zatraženo mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS), nakon čega je Radna skupina za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa zauzela stav da postoji ograničenje za pristup informacijama iz članka 15. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ministarstvo obrane nakon toga citira odredbe Zakona o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“, broj 61/18, 98/19), temeljem čijih odredbi zaključuje da prevladava potreba prava na ograničenje te da predmetna dokumentacija nije javno dostupna s obzirom da je klasificirana stupnjem tajnosti. Potom se naglašava kako je Radna skupina zauzela stav da su ispunjeni uvjeti za ograničenje prava na pristup informaciji osobi koja u smislu odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama učestalo podnosi zahtjeve državnim tijelima što ujedno opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti. Imajući sve navedeno, Ministarstvo obrane zaključuje kako je mišljenja da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za ograničenje prava na pristup informacijama na temelju članka 15. stavka 2. točke 1., a u vezi sa stavkom 3. točkom 1. te u skladu s člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Službenici Ureda povjerenika za informiranje su dana 27. listopada 2020. godine u prostorijama Ministarstva obrane izvršili uvid u informacije koja su predmet postupka,  prilikom čega je utvrđeno da je dio dokumentacije klasificiran oznakom „VOJNA TAJNA – STROGO POVJERLJIVO“, dok je dio zatražene dokumentacije deklasificiran te nosi oznaku „NEKLASIFICIRANO“.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama  tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nakon zaprimanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je dio zatražene dokumentacije klasificiran stupnjem tajnosti „VOJNA TAJNA, STROGO POVJERLJIVO“, dok je dio deklasificiran te nosi oznaku „NEKLASIFICIRANO“, postupilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je zatražilo mišljenje UVNS-a i provelo test razmjernosti i javnog interesa.

S obzirom da je pitanje klasificiranja/deklasificiranja podataka uređeno odredbama Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12), ukazuje se kako je člankom 16. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

UVNS je Ministarstvu obrane dostavio mišljenje KLASA: 008-01/19-01/04, URBROJ: 50439-05/22-19-19 od 5. prosinca 2019. godine, u kojem se u bitnom navodi da dio dokumenatacije označen oznakom „NEKLASIFICIRANO“ nije posebno razmatran, dok je za klasificirani dio citirao relevantne zakonske odredbe Zakona o tajnosti podataka, istaknuo kako Ministarstvo obrane nije dostavilo procjenu štete koja bi eventualno nastala objavom konkretnog dokumenta u odnosu na štićene vrijednosti, kao i da Ministarstvo obrane, kao vlasnik podataka, može dodatno razmotriti sadrži li predmetni dokument podatke zbog kojih bi bilo potrebno zadržati utvrđeni stupanj tajnosti, kao i da se može razmotriti djelomična deklasifikacija dokumenta.

Ministarstvo obrane je nakon dostavljenog mišljenja UVNS-a provelo test razmjernosti u kojem je zaključilo kao zaštita prava na ograničenje od pristupa prevladava nad javnim interesom omogućavanja pristupa zatraženoj informaciji.

U žalbenom postupku je utvrđeno da je dio zatražene dokumentacije klasificirano oznakom „VOJNA TAJNA, STROGO POVJERLJIVO“, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96 i 78/07), a koji su stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12) njegovim člankom 32. prevedeni u stupanj tajnosti „TAJNO“.

Sukladno članku 7. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo vrijednostima iz članka 6. ovoga Zakona

S obzirom da isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, te raspolaže razlozima zašto bi određeni podaci trebali biti klasificirani stupnjem tajnosti, te samim time nedostupni od pristupa javnosti, u žalbenom je postupku uvaženo stajalište Ministarstva obrane da zadrži stupanj tajnosti.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku ispitao formalnu ispravnost provedenog postupka, te je utvrdio da je informacija ispravno označena kao klasificirana, da je zatraženo mišljenje UVNS- a i da je proveden test razmjernosti i javnog interesa.

U žalbenom postupku je utvrđeno da su u prvostupanjskom postupku učinjene mnoge pogreške, poput pogrešnog citiranja zakonskih odredbi, nedovoljne argumentacije u pogledu štetnih posljedica davanja zatraženih informacija, odnosno razloga zadržavanja stupnja klasifikacije, nepotrebnog citiranja Zakona o arhivskom gradivu i arhivima s obzirom da se u ovom slučaju on ne primjenjuje, kao i neutemeljenog pozivanja na moguću zloupotrebu prava na pristup informacijama kao razloga prevage za ograničenje pristupa informacija, pogotovo ako se uzme u obzir da je žalitelj podnio tijelu javne vlasti samo jedan zahtjev.

U konkretnom slučaju, vlasnik informacije je odlučio zadržati stupanj tajnosti, stoga se ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenog 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Sud je u njezinom obrazloženju ocijenio da samo vlasnik podatka, koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti, ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.

Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenog 2017. godine odbio ustavnu tužbu koja je podnesena protiv navedene presude.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je  kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, međutim oni ne bi utjecali na konačni ishod postupka, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 2. izreke ovog rješenja.

Što se tiče dijela informacija označenih oznakom „NEKLASIFICIRANO“, u žalbenom je postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo zakonske odredbe s obzirom da nakon ispravnog utvrđivanja činjeničnog stanja nije valjano istaknulo zakonski temelj ograničavanja prava na pristup informacijama, s obzirom da se odredba članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosi jedino na informacije koje su klasificirane stupnjem tajnosti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku  riješeno kao u točki 1. i 3. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Tijelo javne vlasti je u ponovnom postupku dužno  razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u dijelu dokumentacije koja je označena oznakom „NEKLASIFICIRANO“, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.  

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan