KLASA: UP/II-008-07/20-01/1062
URBROJ: 401-01/06-20-6
Zagreb, 16. prosinca 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Krapine, KLASA: UP/I 032-06/20-01/0001, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-1 od 25. kolovoza 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Krapine, KLASA: UP/I 032-06/20-01/0001, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-1 od 25. kolovoza 2020. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) zaprimljen 30. srpnja 2020. godine, kojim je od Grada Krapine, zatražio preslike akata označenih određenim klasama i brojevima, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 1. i stavkom 3. točkom 1. i člankom 15. stavkom 3. točkom 1. navedenog Zakona, jer se traže informacije vezane za zahtjev za određivanjem prinudne uprave te da je u tijeku upravni spor između tijela javne vlasti i žalitelja na Upravnom sudu u Zagrebu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev kojim je tražio preslike akata KLASA: 372-01/18-01/0009, URBROJ: 2140/01-02-0201-18-1; KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-1; i KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-2, zbog osnovane sumnje da bi objavljivanje tih akata onemogućilo neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, onemogućivši mu zakonsko pravo na pristup informacijama, a bez podrobnog obrazloženja zbog čega bi dostava traženih informacija ugrozila pravično suđenje. Žalitelj zaključno navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija te od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i istima mu omogući pristup. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u predmetnu žalbu utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 4. srpnja 2020. godine od Grada Krapine, kao tijela javne vlasti, zatražio preslike sljedećih akata: KLASA: 372-01/18-01/0009, URBROJ: 2140/01-02-0201-18-1; KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-1; i KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-2.
Nadalje je utvrđeno da je nakon toga žalitelj podnio predmetni zahtjev za dopunu ili ispravak informacije od 28. srpnja 2020. godine, u kojem je zatražio sljedeće: „da je dana 4. srpnja 2020. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Gradu Krapini, a obzirom da je dana 24. srpnja 2020. godine zaprimio informaciju koja nije ona koju je tražio, moli da mu se dostave sljedeći akti - KLASA: 372-01/18-01/0009, URBROJ: 2140/01-02-0201-18-1; KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-1; i KLASA: 372-01/15-01/0002, URBROJ: 2140/01-02-0201-15-2, a koji nisu javno objavljeni u Službenom glasniku Grada Krapine“.
Također je utvrđeno da je Grad Krapina postupivši po navedenom zahtjevu donio osporeno rješenje KLASA: UP/I 032-06/20-01/0001, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-1 od 25. kolovoza 2020. godine, kojim je odbacio zahtjev pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 1. i stavkom 3. točkom 1. navedenog Zakona, navođenjem da se traže informacije vezane za zahtjev za određivanjem prinudne uprave te da je u tijeku upravni spor između tijela javne vlasti i žalitelja na Upravnom sudu u Zagrebu. U obrazloženju osporenog rješenja je citirana odredba članka 15. stavka 3. točke 1. prema kojoj tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnom ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Postupajući po žalbi protiv citiranog rješenja Povjerenik za informiranje je aktima KLASA: UP/II-008-07/20-01/1062, URBROJ: 401-01/06-20-2 od 11. rujna 2020. godine i KLASA: UP/II-008-07/20-01/1062, URBROJ: 401-01/06-20-4 od 27. listopada 2020. godine zatražio od prvostupanjskog tijela da dodatno provjeri i utvrdi posjeduje li izrađene informacije koje se odnose na predmetno traženje te da iste, ukoliko ih posjeduje, dostavi žalbenom tijelu, nakon čega je Grad Krapina aktom KLASA: UP/I 032-06/20-01/0001, URBROJ: 2140/01-01-0102-20-11 od 2. studenoga 2020. godine dostavio određenu dokumentaciju navodeći da oznake akata koji se traže predmetnim zahtjevom nisu identične onima koje je žalitelj naveo u zahtjevu te navođenjem oznaka iz sustava tijela javne vlasti.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, iz predmetnog zahtjeva žalitelja je vidljivo da u njemu ponavlja raniji zahtjev za pristup informacijama precizno navodeći oznake akata koje traži, jer po ranijem zahtjevu nije dobio te informacije, a pri tome ne navodi nikakav opis tih akata iz kojih bi se moglo utvrditi na što se oni odnose, osim da imaju istu klasu kao Odluke o određivanju prinudnog upravitelja koje je donio Gradonačelnik Grada Krapine u 2015. i 2018. godini. Nadalje, uvidom u dokumente koji su dostavljeni kao informacije koje su predmet ovog postupka je utvrđeno da oni nisu označeni oznakama i brojevima navedenim u zahtjevu žalitelja, a također je vidljivo da se na istima ne nalaze niti oznake iz sustava tijela javne vlasti koje su navedene u aktu koji je dostavljen Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku, pa stoga nije moguće sa sigurnošću utvrditi jesu li to informacije koje je žalitelj tražio ili ne.
Osim navedenog, ističe se da je u izreci osporenog rješenja navedeno kako se zahtjev žalitelja odbacuje, a u rješenju se tijelo javne vlasti poziva na razloge odbijanja iz odredbe članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 1. navedenog Zakona, koji uopće nije primjenjiv u konkretnom slučaju, jer se navedeni razlog apsolutnog ograničenja pristupa informacijama koristi kada su u pitanju informacije koje se tiču prethodnog i kaznenog postupka koji su u tijeku pred nadležnim tijelima. U odnosu na razlog odbijanja iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je naveden u obrazloženju osporenog rješenja ističe se da u konkretnom slučaju tijelo javne vlasti navodi kako nema informacije označene kao u predmetnom zahtjevu, pa nije jasno na koji bi način onda došlo do utjecaja na upravni spor koji se vodi između Grada Krapine i žalitelja.
Uzimajući u obzir sve navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da je Grad Krapina postupajući po predmetnom zahtjevu pogrešno utvrdio činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenio materijalno pravo.
Naime, tijelo javne vlasti je postupajući po predmetnom zahtjevu žalitelja, a obzirom na navode da su informacije sa oznakama navedenim u zahtjevu označene drugim brojevima te na pretpostavke o tome na što se one odnose, trebalo žalitelja zatražiti da pojasni svoj zahtjev sukladno odredbi članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili uvezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega treba uzeti u obzir odredbu članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama te utvrditi koje točno informacije traži žalitelj te da li iste ima u svom posjedu ili ne.
Ukoliko tijelo javne vlasti po zahtjevu korisnika utvrdi da ne posjeduje zatraženu informaciju, u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji.
U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Pri navedenom se ističe da obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan