KLASA: UP/II-008-07/20-01/1214

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 9. prosinca 2020.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/20-04/01, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/01-20-1 od 21. listopada 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se  rješenje Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/20-04/01, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/01-20-1 od 21. listopada 2020. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Zahtjev za pokretanje postupka jednostavne nabave KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-17-1 od 6. studenoga 2017. godine; Odluka Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-01/1-17-2 od 6. studenoga 2017. godine; molba i poziv za dostavu ponude KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/7-17-3 od 6. studenoga 2017. godine; molba i poziv za dostavu ponude KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/7-17-4 od 6. studenoga 2017. godine; Poziv za dostavu inicijalne ponude za usluge ovlaštenog inženjera (ovlašteni arhitekt ili inženjer građevinarstva) – član projektnog tima za projekt nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/7-17-5 od 7. studenoga 2017. godine; Zapisnik o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/7-17-8 od 16. studenoga 2017. godine; Odluka Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-01/1-17-9 od 16. studenoga 2017. godine; Ugovor KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06/1-17-10 od 23. studenoga 2017. godine, sklopljen između Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i trgovačkog društva BRING j.d.o.o.; Obavijest KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01-18-16 od 5. lipnja 2018. godine;

- Zahtjev za pokretanje postupka jednostavne nabave KLASA: 480-04/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-18 od 15. lipnja 2018. godine; Odluka Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-01/1-18-19 od 18. lipnja 2018. godine; Dokumentacija o nabavi za usluge ovlaštenog inženjera KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-20 od 20. lipnja 2018. godine; molba i poziv za dostavu ponude KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-21 od 19. lipnja 2018. godine; molba i poziv za dostavu ponude KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-22 od 19. lipnja 2018. godine; molba i poziv za dostavu ponude KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-23 od 19. lipnja 2018. godine; Zapisnik o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-27 od 29. lipnja 2018. godine; Odluka Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-01/1-18-28 od 29. lipnja 2018. godine; Ugovor KLASA: 480-06/17-04/116, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-18-29 od 2. srpnja 2018. godine, sklopljen između Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i trgovačkog društva ARH.IVA RUKAVINA j.d.o.o..

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Inicijalna ponuda trgovačkog društva BRING j.d.o.o. u predmetu KLASA: 480-06/17-04/116

- Inicijalna ponuda trgovačkog društva ARH.IVA RUKAVINA j.d.o.o. u predmetu KLASA: 480-06/17-04/116

na način da se na pojedinim dokumentima koji su sastavni dio ponuda prekriju sljedeći osobni podaci: OIB fizičke osobe, broj osobne iskaznice, datum, mjesto i država rođenja, adresa stanovanja, broj mobitela te se u tom i u preostalom dijelu zahtjeva koji se odnosi na ponude neizabranih ponuditelja odbija zahtjev trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o.

4. Odbacuje se zahtjev za pristup informacijama ......... u pogledu traženja iznosa naknade za raskid ugovora s trgovačkim društvom BRING j.d.o.o. u postupku nabave za člana projektnog tima - promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

5. Nalaže se Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. listopada 2020. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, iz razloga što je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, zavedenu pod brojem KP-DO-124/2020.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako ga u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj nadalje citira obrazloženje prvostupanjskog tijela iz navedenog rješenja te ističe da isto smatra usmjerenim jedino ka uskrati traženih informacija kojima ima zakonsko pravo pristupiti. Nadalje, pojašnjava kako su žalitelj i prvostupanjsko tijelo bili u poslovnom odnosu koji je prekinut te kako je radi zaštite svojih prava žalitelj pokrenuo sudske postupke te da prvostupanjsko tijelo zbog toga namjerno opstruira dostavu traženih podataka. U nastavku žalitelj citira odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je određeno koje sve informacije tijela javne vlasti trebaju objavljivati na internet stranicama te ističe da je informacije navedene u njegovom zahtjevu zatražio upravo iz razloga što one nisu objavljene. Navodi i da je iz svega navedenog vidljivo da nisu postojali razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14. listopada 2020. godine Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ podnio zahtjev za pristup informacijama, kojim je zatražio sljedeće: „Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama moli da mu se dostavi sva dokumentacija iz predmeta nabave - član projektnog time promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, odnosno moli dokumentaciju za oba postupka – za postupak u kojem je odabran gospodarski subjekt BRING j.d.o.o. te za ponovljeni postupak u kojem je odabrana ponuda IVA RUKAVINA j.d.o.o.. Također moli da mu se dostavi dokument iz kojeg bi bilo vidljivo koliku su naknadu za raskid ugovora naplatili od gospodarskog subjekta BRING j.d.o.o. s obzirom da je do raskida ugovora došlo zbog nemogućnosti daljnjeg pružanja usluga od strane ključnog stručnjaka odnosno krivnjom odabranog gospodarskog subjekta BRING j.d.o.o.“

Također je utvrđeno da je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, postupajući po navedenom zahtjevu donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-04/20-04/01, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/01-20-1 od 21. listopada 2020. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, zavedenu pod brojem KP-DO-124/2020.

Posebno se napominje kako je prvostupanjsko tijelo postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/816, URBROJ: 401-01/06-20-4 od 5. travnja 2020. godine, prema sličnom zahtjevu već dostavilo žalitelju dokumentaciju iz oba predmetna postupka jednostavne nabave, ali da je žalitelj iste informacije mogao ponovo zatražiti, uzimajući u obzir odredbu članka 23. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama obzirom da je protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

Odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da će tijela javne vlasti ograničit pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Iz osporenog rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ razvidno je da je razlog odbijanja apsolutno ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kod  utvrđivanja postojanja razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ključna činjenica je ta da li se upravo u pogledu traženih informacija kod nadležnog tijela provode prethodni i kazneni postupak, odnosno jesu li informacije koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama izuzete od prvostupanjskog tijela u tim postupcima od strane policijske uprave koja provodi izvide odnosno istražne radnje.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je aktom KLASA: UP/I-008-04/20-04/01, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-3 od 3. studenoga 2020. godine dostavljen je spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje te kao njegov sastavni dio i informacije koje su predmet ovog postupka.

S obzirom da je iz činjenice da je prvostupanjsko tijelo Povjereniku za informiranje dostavilo kompletan spis predmeta razvidno da predmetne informacije nisu izuzete od strane nadležnih tijela, da iz spisa predmeta nije vidljivo na što se zapravo odnosi kaznena prijava koju u svom očitovanju navodi prvostupanjsko tijelo, u žalbenom je postupku zaključeno da vezano za traženje žalitelja iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, a slijedom čega je posljedično pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pa je stoga osporeno rješenje valjalo poništiti.

Uvodno se ističe da sukladno članku 35. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik za informiranje obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija.

Dakle, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku nije ovlašten preispitivati koji je postupak nabave trebalo provesti prvostupanjsko tijelo kao naručitelj u ovom postupku, već Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku ispituje mogu li se informacije koje su predmet postupka omogućiti žalitelju, uzimajući u obzir eventualno postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno potrebu provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju je utvrđeno da je u odnosu na traženje žalitelja u konkretnom slučaju od strane prvostupanjskog tijela dostavljena dokumentacija iz predmeta KLASA: 480-06/17-04/116 i KLASA: 480-04/17-04/116, koji se odnose na postupke jednostavne nabave iz predmetnog zahtjeva.

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj u žalbenom postupku dostavljenih informacija te je razmotrio može li se istima odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prije svega potrebno je posebno istaknuti da je žalitelj u konkretnom slučaju tražio informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima, koje može tražiti svaka pravna ili fizička osoba, a također se odnosi i na donesene odluke tijela javne vlasti, a koja su u posjedu prvostupanjskog tijela.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 5. Zakona o javnoj nabavi je propisano da su naručitelji javni i sektorski naručitelji.

Člankom 6. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi je propisano da su javni naručitelji 1. Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske; 2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; 3. tijela javnog prava i 4. udruženja koje je osnovalo jedno ili više tijela iz točaka 1., 2. ili 3. ovoga stavka.

U članku 55. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

U članku 52. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine”, broj 120/16.) je propisano da gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom.

U članku 248. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da iznimno, javni naručitelj ne mora objaviti određene informacije o sklapanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako bi njihova objava bila protivna odredbama posebnog zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, ako bi štetila opravdanim poslovnim interesima javnih ili privatnih gospodarskih subjekata ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.

Sukladno članku  333. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. ovoga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.

U članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Uvidom u internetske stranice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ utvrđeno je da je vezano za postupke javne nabave, na poveznici http://www.np-krka.hr/stranice/javna-nabava-oglasi-natjecaji/5.html, između ostalog, objavljen Pravilnik ustanove o provođenju jednostavne nabave, a također je utvrđeno da se među javno objavljenim informacijama na internetskoj stranici tijela javne vlasti ne nalaze informacije koje se odnose na postupke jednostavne nabave koje je u konkretnom slučaju tražio žalitelj.

Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da se iste odnose na raspolaganje javnim sredstvima odnosno da je u pogledu navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je da se radi o postupcima jednostavne nabave okončanim izdavanjem narudžbenica, odnosno sklapanjem ugovora. Daljnjim uvidom u tražene informacije utvrđeno je da iste sadrže i određene osobne podatke (imena i prezimena i potpise osoba koje su zaposlenici trgovačkih društava odnosno ovlaštene osobe istih koje su sklopile ugovore s tijelom javne vlasti te osoba zaposlenih u prvostupanjskom tijelu i njegovih ovlaštenih osoba), pa je stoga u žalbenom postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi, te je stoga obvezno postupati sukladno odredbi članka 10. stavka 1. točke 9. Zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se osigurala transparentnost njezina rada. Osim navedenog informacije koje su zahtjevom tražile u konkretnom slučaju mogla bi zatražiti bilo koja domaća ili strana, fizička ili pravna osoba, a za pristup takvim informacijama o potrošnji javnih sredstava javni interes se podrazumijeva. Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se može omogućiti pristup traženim informacijama u odnosu na odabrane ponuditelje bez ograničenja, obzirom da je na temelju provedenih postupaka jednostavne nabave na koncu došlo do potrošnje javnih sredstava, a načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti podrazumijeva mogućnost da javnost preispituje u koju se svrhu troše javna sredstva.

Naime, uvidom u informacije koje su predmet postupka koje je dostavilo prvostupanjsko tijelo u žalbenom postupku, a iz kojih je vidljivo postupanje tijela javne vlasti u provedbi postupaka jednostavne nabave, nisu utvrđeni razlozi za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti nisu zaštićeni osobni podaci sukladno odredbi članka 16. stavka 3. navedenog Zakona, a Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne odnosi se na pravne osobe odnosno njihove ovlaštene osobe, pri čemu se dodaje da se radi o podacima koji su javno dostupni svima.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da se informacije o nabavi javnog naručitelja koji je tijelo javne vlasti u konkretnom slučaju mogu omogućiti žalitelju kako je to navedeno u izreci ovog rješenja, osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zbog čega je zaključeno da takve informacije, temeljem izričite zakonske odredbe trebaju biti dostupne javnosti.

Vezano za predmetno traženje žalitelja koje se odnosi na ponude ponuditelja koji nisu bili odabrani u postupcima jednostavne nabave koji su predmet ove žalbe, ističe se kako temeljem njihovih ponuda budući da nisu bili odabrani nije niti moglo doći do potrošnje javnih sredstava, pa u žalbenom postupku nije prepoznat javni interes za dostupnošću navedenih informacija, osim isključivog pojedinačnog interesa žalitelja.

Nadalje, uvidom u ponude koje se nalaze u predmetnim spisima jednostavne nabave utvrđeno je da iste sadrže različite osobne podatke fizičkih osoba navedene u točki 3. izreke ovog rješenja za koje je žalbeno tijelo utvrdilo da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi se omogućavanje pristupa navedenim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičkih osoba na koje se podaci odnose, pa je sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup trebalo prekriti navedene osobne podatke.

Posebno se napominje da tijelo javne vlasti može korisniku, prema članku 19. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.), naplatiti stvarne materijalne troškove koji se mogu sastojati u izradi preslike određenog broja stranica informacije, dostave elektroničkog zapisa na CD-u, DVD-u, na memorijskoj kartici i sl., te naplatiti troškove dostave informacija, pri čemu se informacija dostavlja po primitku dokaza o izvršenoj uplati.  

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2., 3. i 5. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja koje se odnosi na dokument iz kojeg bi bilo vidljivo koliku je naknadu za raskid ugovora tijelo javne vlasti naplatilo od gospodarskog subjekta BRING j.d.o.o. s obzirom da je do raskida ugovora došlo zbog nemogućnosti daljnjeg pružanja usluga od strane ključnog stručnjaka - gospodarskog subjekta BRING j.d.o.o., u žalbenom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatraženu informaciju, slijedom čega je zahtjev u prvostupanjskom postupku valjalo odbaciti temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, prvostupanjsko tijelo se u žalbenom postupku u svom aktu KLASA: UP/I-008-04/20-04/01, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-3 od 3. studenoga 2020. godine, kojim je dostavljen spis predmeta u odnosu na tu zatraženu informaciju očitovalo kako je raskid ugovora s trgovačkim društvom BRING j.d.o.o. u konkretnom slučaju bio sporazuman, a kako ugovorom nije propisana novčana naknada u slučaju odustanka odnosno nemogućnosti izvršenja istog, naknada za raskid ugovora nije naplaćena, a iz čega je razvidno da tijelo javne vlasti nije u posjedu takve informacije.

Odredbom članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                                       dr. sc. Zoran Pičuljan