KLASA: UP/II-008-07/20-01/384

URBROJ: 401-01/06-20-4

Zagreb, 9. studenoga 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. iz Vukovara, ........., izjavljene protiv rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/19-04/05, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-7 od 27. travnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, KLASA: UP/I-008-04/19-04/05, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-7 od 27. travnja 2020. godine.

2. Odobrava se trgovačkom društvu Vodotoranj d.o.o. pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:

- Zahtjev za pokretanje nabave KLASA: 480-06/19-15/50, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-19-1 od 13. svibnja 2019. godine; molba za dostavu ponude dostavljena trgovačkom društvu Heksogen d.o.o. od 17. svibnja 2019. godine; dopuna poziva za dostavu ponude dostavljena trgovačkom društvu Heksogen d.o.o. od 17. svibnja 2019. godine; Inicijalna ponuda trgovačkog društva Heksogen d.o.o. dostavljena Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ putem e-maila 20. svibnja 2019. godine; Ugovor o pružanju usluge pirotehničkog dubinskog pretraživanja terena na području Kistanja, sklopljen između Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i trgovačkog društva Heksogen d.o.o. KLASA: 480-06/19-15/50, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-19-9 od 23. svibnja 2019. godine.

3. Odbija se zahtjev trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana njegove pravomoćnosti.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ odbijen je zahtjev za dopunu informacije trgovačkog društva Vodotoranj d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 12. studenoga 2019. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s odredbom članka 15. stavka 1. navedenog Zakona, iz razloga što je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, slijedom čega PU Šibensko-kninske županije provodi izvide kod navedenog tijela.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako ga u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i posljedično pogrešne primjene materijalnog prava. Žalitelj nadalje citira obrazloženje prvostupanjskog tijela iz navedenog rješenja te ističe da isto smatra usmjerenim jedino ka uskrati traženih informacija kojima ima zakonsko pravo pristupiti. Nadalje, pojašnjava kako su žalitelj i prvostupanjsko tijelo bili u poslovnom odnosu koji je prekinut te kako je radi zaštite svojih prava žalitelj pokrenuo sudske postupke te da prvostupanjsko tijelo zbog toga namjerno opstruira dostavu traženih podataka. U nastavku žalitelj citira odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je određeno koje sve informacije tijela javne vlasti trebaju objavljivati na internet stranicama te ističe da je informacije navedene u njegovom zahtjevu zatražio upravo iz razloga što one nisu objavljene. Navodi i da je iz svega navedenog vidljivo da nisu postojali razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenika za informiranje traži da poništi prvostupanjsko rješenje i omogući mu pristup u zahtjevu zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 12. studenoga 2019. godine Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ podnio zahtjev za dopunu informacije, kojim je zatražio sljedeće: „traži očitovanje iz kojeg razloga mu kao izvođaču radova nije dostavljen izvještaj o dubinskom snimanju čitave zone obuhvata radova te moli izvještaj o magnetometrijskom snimanju površine od 1192 m2 od strane ovlaštene tvrtke koja je isto izvela, s napomenom da mu isto nije dostavljeno do isteka ugovornog roka 30. kolovoza 2019. godine. Također moli da mu dostave ugovor/narudžbenicu s tom tvrtkom koja je provela magnetometrijsko snimanje površine od 1192 m2 kao i postupak nabave sa svim prilozima (poziv za dostavu ponuda, dokumentaciju za nadmetanje, ponude, zapisnik, odluku o odabiru, itd.) ako su za tu uslugu proveli postupak nabave.“

Također je utvrđeno da je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, postupajući po rješenju Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/19-01/858, URBROJ: 401-01/06-20-3 od 5. travnja 2020. godine, povodom navedenog zahtjeva u ponovljenom postupku donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-04/19-04/05, URBROJ: 2182/1-15/4-01-01/1-20-7 od 27. travnja 2020. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja pozivom na odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je korisnik prava na pristup informacijama u međuvremenu podnio kaznenu prijavu protiv tijela javne vlasti, slijedom čega PU Šibensko-kninske županije provodi izvide kod navedenog tijela.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

Odredba članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da će tijela javne vlasti ograničit pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.

Iz osporenog rješenja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ razvidno je da je razlog odbijanja apsolutno ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kod utvrđivanja postojanja razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ključna činjenica je ta da li se upravo u pogledu traženih informacija kod nadležnog tijela provode prethodni i kazneni postupak, odnosno jesu li informacije koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama izuzete od prvostupanjskog tijela u tim postupcima od strane policijske uprave koja provodi izvide odnosno istražne radnje.

S obzirom da je iz činjenice da je prvostupanjsko tijelo Povjereniku za informiranje dostavilo kompletan spis predmeta razvidno da predmetne informacije nisu izuzete od strane nadležnih tijela, da iz spisa predmeta nije vidljivo na što se zapravo odnosi kaznena prijava koju u svom očitovanju navodi prvostupanjsko tijelo, u žalbenom je postupku zaključeno da vezano za traženje žalitelja iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima, a slijedom čega je posljedično pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pa je stoga osporeno rješenje valjalo poništiti.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u dostavljenu dokumentaciju te je razmotrio može li se zatraženim informacijama iz predmeta prvostupanjskog tijela KLASA: 480-06/19-15/50 odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Prije svega potrebno je posebno istaknuti da je žalitelj u konkretnom slučaju u dijelu tražio informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima, koje može tražiti svaka pravna ili fizička osoba, a također se odnosi i na donesene odluke tijela javne vlasti, a koje su u posjedu prvostupanjskog tijela.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U članku 55. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

člankom 52. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine”, broj 120/16.) je propisano da gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom.

U članku 248. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da iznimno, javni naručitelj ne mora objaviti određene informacije o sklapanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma ako bi njihova objava bila protivna odredbama posebnog zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, ako bi štetila opravdanim poslovnim interesima javnih ili privatnih gospodarskih subjekata ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.

Sukladno članku 333. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj obvezan je omogućiti pristup dokumentaciji i ugovorima ili okvirnim sporazumima sukladno zakonu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. Stavkom 6. istog članka propisano je da iznimno od stavka 5. ovoga članka, javni naručitelj može uskratiti pristup određenim dokumentima ili podacima u mjeri i uz uvjete propisane posebnim zakonima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, tajnost podataka te zaštita osobnih podataka.

U članku 10. stavku 1. točki 9. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o postupcima javne nabave, dokumentaciju potrebnu za nadmetanje, informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Uvidom u internetske stranice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ utvrđeno je da se među javno objavljenim informacijama na internetskoj stranici tijela javne vlasti ne nalaze informacije koje se odnose na traženje žalitelja iz predmetnog zahtjeva.

Uzimajući u obzir da je iz sadržaja informacija koje su predmet postupka razvidno je da u pogledu dijela navedenih informacija primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u žalbenom je postupku razmotreno postoji li drugo zakonsko ograničenje pristupa informacijama.

Naime, iz spisa predmeta prvostupanjskog tijela KLASA: 480-06/19-15/50 je utvrđeno da se radi o aktima koji se odnose na postupak jednostavne nabave, u kojem je predmet nabave bio – Pirotehničko dubinsko pretraživanje terena na području Kistanja. Iz akata navedenog spisa je utvrđeno kako je u postupku temeljem ponuda izabran ponuditelj trgovačko društvo Heksogen d.o.o., s kojim je sklopljen ugovor.

U odnosu na dio traženja žalitelja koji se odnosi na ugovor s tvrtkom koja je provela magnetometrijsko snimanje površine od 1192 m2 te postupak nabave sa svim prilozima (poziv za dostavu ponuda, dokumentaciju za nadmetanje, ponude, zapisnik, odluku o odabiru, ako je za tu uslugu proveden postupak nabave, u žalbenom je postupku izvršen uvid u Zahtjev za pokretanje nabave KLASA: 480-06/19-15/50, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-19-1 od 13. svibnja 2019. godine; molbu za dostavu ponude dostavljenu tvrtki Heksogen d.o.o. od 17. svibnja 2019. godine; dopunu poziva za dostavu ponude dostavljenu tvrtki Heksogen d.o.o. od 17. svibnja 2019. godine; Inicijalnu ponudu trgovačkog društva Heksogen d.o.o. dostavljenu Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ putem e-maila 20. svibnja 2019. godine; Ugovor o pružanju usluge pirotehničkog dubinskog pretraživanja terena na području Kistanja, sklopljen između Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i trgovačkog društva Heksogen d.o.o. KLASA: 480-06/19-15/50, URBROJ: 2182/1-15/4-06-02/1-19-9 od 23. svibnja 2019. godine, te je utvrđeno da je u pogledu navedenih dokumenta primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i da navedeni dokumenti sadrže i određene osobne podatke (imena i prezimena i potpise osoba koje su zaposlenici trgovačkog društva odnosno ovlaštena osoba istog koja je sklopila ugovor s tijelom javne vlasti, osoba zaposlenih u prvostupanjskom tijelu i njegovih ovlaštenih osoba, pa je stoga u žalbenom postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži osobne podatke to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni osobni podaci.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u : a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakonu o javnoj nabavi, te je stoga obvezno postupati sukladno odredbi članka 10. stavka 1. 9. Zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se osigurala transparentnost njezina rada. Osim navedenog informacije koje su zahtjevom tražile u konkretnom slučaju mogla bi zatražiti bilo koja domaća ili strana, fizička ili pravna osoba, a za pristup takvim informacijama o potrošnji javnih sredstava javni interes se podrazumijeva. Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se može omogućiti pristup gore navedenim informacijama iz postupka jednostavne nabave bez ograničenja, obzirom da se radi o postupku na temelju kojeg dolazi do potrošnje javnih sredstava koji treba biti transparentan, a načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti podrazumijeva mogućnost da javnost preispituje svrhu trošenja javnih sredstava. Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da se te informacije u konkretnom slučaju mogu omogućiti žalitelju u cijelosti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točki 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na traženje žalitelja da mu se dostavi očitovanje o razlogu zbog kojeg mu kao izvođaču radova nije dostavljen izvještaj o dubinskom snimanju čitave zone obuhvata radova te traženju izvještaja o magnetometrijskom snimanju površine od 1192 m2 od strane ovlaštene tvrtke koja je isto izvela, u žalbenom je postupku uvidom u spis prvostupanjskog tijela KLASA: 480-06/19-15/50 utvrđeno kako je u navedenom postupku jednostavne nabave odabran ponuditelj s kojim je sklopljen ugovor, ali je također vidljivo i da temeljem posla koji je obavljen od strane ponuditelja te izvješća koje je isporučeno u vrijeme izrade ovog rješenja nije došlo do plaćanja od strane Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, odnosno da su neke od činjenica vezanih za izvršenje ugovora između prvostupanjskog tijela i ponuditelja sporne, pa u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva nije došlo do raspolaganja javnim sredstvima, a u kojem slučaju u pogledu ispostavljenog računa te izvješća koje je prvostupanjskom tijelu dostavljeno od strane trgovačkog društva Heksogen d.o.o. nije primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, vezano za žaliteljevo traženje očitovanja o razlozima zbog kojih mu nije dostavljeno traženo izvješće za čitavu zonu obuhvata radova od 1192m2, ističe se da navedeno traženje ne predstavlja traženje informacije u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu gore citiranih odredbi predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.

Uzimajući u obzir sve navedeno vezano za ispostavljeni račun te izvješće koje je prvostupanjskom tijelu dostavljeno od strane trgovačkog društva Heksogen d.o.o., a koji se odnose na snimanje čitave zone obuhvata radova od 1192 m2, uvidom u navedene dokumente je u žalbenom postupku zaključeno kako se, unatoč tome što se nalaze u spisu predmeta prvostupanjskog tijela, ne radi o nedvojbeno dovršenim informacijama u smislu gore navedene informacije, obzirom da će se mogućnost pristupa istima moći razmatrati tek kad se utvrde sporne činjenice između prvostupanjskog tijela kao naručitelja i trgovačkog društva Heksogen d.o.o kao izvođača usluge, obzirom da iz spisa Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ proizlazi kako navedeno tijelo javne vlasti smatra da se ne radi o izvješću koje je zatraženo u postupku predmetne jednostavne nabave odnosno kako nije obavljen posao ugovoren nakon provedenog postupka jednostavne nabave od strane odabranog trgovačkog društva.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) riješiti kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan