KLASA: UP/II-008-07/20-01/704

URBROJ: 401-01/06-20-2

Zagreb, 12. listopada 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/20-01/02, URBROJ: 338-01-02-06-20-01 od 12. lipnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, KLASA: UP/I-008-01/20-01/02, URBROJ: 338-01-02-06-20-01 od 12. lipnja 2020. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 10. veljače 2020. godine kojim je zatražio anonimizirane kopije izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad ......... i ......... za potrebe spisa K-458/19, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da traži od drugostupanjskog tijela da poništi navedeno rješenje te donese nalog kojim će se udovoljiti njegovom zahtjevu u kojem traži anonimizirane kopije iz kojih je vidljivo trajanje bolovanja za D.T. i N.I. bez dodatnih podataka, kao dokaz zlouporabe položaja, nepoštivanja OKSZG i neopravdanog odsustva s posla. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Uvidom u spis predmeta, utvrđeno je kako je žalitelj dana 10. veljače 2020. godine Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, kao tijelu javne vlasti, podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je zatražio sljedeće informacije: „dokumenta, doznake koji dokazuje početak bolovanja uposlenica ......... i ........., odnosno završetak, ukoliko se isto zaključi 15 dana od ovog zahtjeva kod Zagrebački velesajam d.o.o., A. Dubrovnik 15, 10 020 Zagreb.“

Nadalje je utvrđeno kako je od strane prvostupanjskog tijela žalitelju dostavljen akt KLASA: 008-01/20-01/19, URBROJ: 338-01-02-06-20-02 od 25. veljače 2020. godine, u kojemu je u bitnome navedeno da se zahtjev žalitelja sukladno članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne smatra zahtjevom za pristup informacijama te je citirana odredba članka 1. stavka 3. navedenog Zakona. U citiranom aktu žalitelj je obaviješten kako izrada zatražene informacije nije u nadležnosti tog tijela, kao i da se u zahtjevu traže informacije koje su zaštićeni osobni podaci.

S obzirom da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije riješio predmetni zahtjev za pristup informacijama u roku koji je propisan Zakonom o pravu na pristup informacijama žalitelj je izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, koji je rješenjem KLASA: UP/II-008-07/20-01/393, URBROJ: 401-01/06-20-1 od 1. lipnja 2020. godine naložio prvostupanjskom tijelu da u roku od 8 dana od dana primitka navedenog rješenja riješi zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje je utvrđeno da je postupajući po citiranom rješenju Povjerenika za informiranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje o zahtjevu žalitelja donio osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-01/20-01/02, URBROJ: 338-01-02-06-20-01 od 12. lipnja 2020. godine, kojim je odbijen zahtjev žalitelja, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju osporenog rješenja navedeno je kako je prvostupanjsko tijelo dana 10. lipnja 2020. godine provelo test razmjernosti i javnog interesa kojim je utvrđeno kako se pristup informaciji traženoj od strane žalitelja treba ograničiti jer se ista smatra osobnim podatkom fizičke osobe čije bi omogućavanje korisnicima predstavljalo povredu zaštite osobnih podataka, pa stoga prevladava potreba zaštite prava na njezino ograničenje, jer uzevši u obzir cilj i svrhu Zakona o pravu na pristup informacijama prvostupanjsko tijelo nije pronašlo javni interes da se informacija učini dostupnom. Nadalje, prvostupanjsko tijelo se pozvalo i na članke 40.- 45. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13. 137/13. i 98/19.), te članke 45.- 50. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 49/14., 51/14. - ispravak, 11/15. 17/15., 123/16. - ispravak, i 129/17.) kojima je propisan način ostvarivanja naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad osiguranih osoba kod prvostupanjskog tijela, navodeći kako istima jasno propisano u kojim slučajevima ono dolazi u posjed izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad osiguranih osoba odnosno da u posjed istih dolazi jedino u Zakonom i Pravilnikom utvrđenom postupku naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Istaknuto je da je iz odredbe članka 92. navedenog Pravilnika jasno utvrđeno kako tiskanicu izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad osiguraniku izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite koji je utvrdio početak i prestanak privremene nesposobnosti za rad te da za izdavanje navedenog izvješća nije nadležno prvostupanjsko tijelo. Nadalje je navedeno kako i kad bi se utvrdilo da su u posjedu doznake za privremenu nesposobnost za rad, da ista sadrži podatke koji spadaju u posebnu kategoriju osobnih podataka te je zabranjena obrada takvih podataka obzirom da se oni odnose na zdravlje pojedine osobe koji se trebaju štititi. Osim navedenog istaknuto je kako je člankom. 4 Pravilnika o tajnosti podataka i pravu na pristup informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (KLASA: 025-04/12-01/118, URBROJ: 338-01-01-12-1 od 24 svibnja 2012. godine i KLASA: 025-04/15-01/122, URBROJ: 338-01-01-15-1 od 29. travnja 2015. godine) između ostaloga propisano kako se poslovnom tajnom Zavoda smatraju svi podaci o osiguranim osobama kojima raspolaže Zavod te medicinska dokumentacija osiguranih osoba, odnosno druga dokumentacija koja sadržava podatke o medicinskim indikacijama i načinu liječenja osiguranih osoba. Zaključno je navedeno i to da je iz sadržaja predmetnog zahtjeva razvidno kako je podnositelj sudionik konkretnog sudskog postupka te da je zahtjev za pristup informacijama podnio za potrebe istog, a da su pravila vođenja takvih postupaka, prava i obveze njihovih sudionika, (neopravdani dolazak na ročište, posljedice takvog nedolaska, i sl.) propisane posebnim Zakonom.

U žalbenom postupku Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je dopisom KLASA: UP/l-008-01/20-01/02, URBROJ: 338-01-06-19-03 od 26. lipnja 2020. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, u kojem se također očitovao kako je uvidom u službenu bazu osiguranih osoba utvrđeno kako osigurana osoba ......... nema evidentiranu privremenu nesposobnost za rad, a da je za osiguranu osobu ......... (obje zaposlene u trgovačkom društvu Zagrebački velesajam d.o.o.) utvrđeno kako je ista u razdoblju koje navodi podnositelj koristila privremenu nesposobnost za rad za vrijeme koje naknadu plaće isplaćuje poslodavac (prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad). U citiranom aktu prvostupanjsko tijelo je navelo i da sukladno zakonskim i podzakonskim propisima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje može doći u posjed izvješća privremene nesposobnosti za rad jedino u slučaju zahtjeva poslodavca za povrat isplaćene naknade plaće (od 43. dana privremene nesposobnosti za rad) iz čega je razvidno da navedeno tijelo nije u posjedu zatraženih informacija.

Slijedom navedenog, iz očitovanja prvostupanjskog tijela proizlazi da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne posjeduje tražene informacije, pa je pravilnom primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbaciti, a ne odbiti zahtjev žalitelja.

Naime, člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Osim navedenog, ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, tada nema mjesta niti provođenju testa razmjernosti i javnog interesa (nema interesa koji bi se štitio), jer isti podrazumijeva da tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju. Međutim, navedeni propust prvostupanjskog tijela ne može utjecati na prava žalitelja u ovom postupku, jer se žalitelju ne može omogućiti pristup informaciji koja ne postoji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom svega navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku trebalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan