KLASA: UP/II-008-07/20-01/411
URBROJ: 401-01/06-20-4
Zagreb, 1. listopada 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-6/2020 od 6. svibnja 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-6/2020 od 6. svibnja 2020. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ŽDO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. kolovoza 2019. godine, kojim je žalitelj tražio „izdavanje potvrde o suradničkom odnosu sa tadašnjim službama sigurnosti“, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je prvostupanjsko tijelo smatralo da žalitelj svojim zahtjevom zloupotrebljava prvo na pristup informacijama.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako smatra da je ŽDO Split po pravu nadzora, a vezano za predmet Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: OGR-7/2011, trebao tražiti potvrdu o njegovom suradničkom odnosu sa službama sigurnosti te svoj zahtjev za izdavanjem takve potvrde temeljem odredbe članka 87. stavka 1. a u vezi sa stavkom 3. i 4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 67/18.) ponavlja i u predmetnom podnesku odnosno postavlja pitanje zašto prvostupanjsko tijelo nije postupilo po pravu nadzora kako je to zatražio 21. kolovoza 2019. godine. Žalitelj predlaže Povjereniku za informiranje da uvaži njegovu žalbu i neka primora tijelo javne vlasti, ŽDO Split, da postupi prema njegovom zahtjevu.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom od 21. kolovoza 2020. godine od ŽDO Split zatražio da mu sukladno ovlastima o pravu nadzora nad Općinskim državnim odvjetništvom Split, a prema Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 68/18.), u roku od 30 dana izda obavijest, ili bilo koji dokaz o njegovoj navodnoj suradnji s bilo kakvim neprijateljima Republike Hrvatske odnosno da mu o tome izda odgovarajuću potvrdu ili ga uputi na tijelo javne vlasti ili pojedince koji o tome imaju podatke.
Također je utvrđeno da je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu o zahtjevu žalitelja donijelo osporeno rješenje, kojim je odbilo zahtjev pozivom na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je smatralo da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja naveden je sadržaj zahtjeva žalitelja te kako je iz istog utvrđeno da se traženje žalitelja odnosi na predmet Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Broj: OGR-7/2011, u kojem su navedeno tijelo te ŽDO Split ranije donijeli odluke. Također je navedeno kako je iz predmetnog zahtjeva žalitelja vidljivo kao on u istom krši načelo međusobnog poštovanja i suradnje propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, obzirom da se isti sastoji od uvredljivih i klevetničkih te ničim potkrijepljenih navoda, pa da je time ostvaren subjektivni element zlouporabe prava na pristup informacijama.
ŽDO Split je Uredu povjerenika za informiranje u žalbenom postupku je aktima Broj: PPI-DO-6/2020 od 1. lipnja 2020. godine te Broj: PPI-DO-6/2020 od 23. lipnja 2020. godine dostavilo spis predmeta na nadležno postupanje.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
U Republici Hrvatskoj je Zakon o pravu na pristup informacijama organski zakon, kojim se razrađuje ustavno pravo na pristup informacijama, čija je svrha omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 85/15., a stupio je snagu 9. kolovoza 2015. godine, je određeno da se može ograničiti pravo na pristup informacijama u slučaju da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz podataka koje je ŽDO Split dostavilo drugostupanjskom tijelu u žalbenom postupku proizlazi da je žalitelj navedenom tijelu u 2018. godini podnio 4, u 2019. godini 2, a u 2020. godini zaključno sa 29. travnja 1 zahtjev koji su evidentirani u Službenim upisnicima o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija. Uvidom u sadržaj upisanih zahtjeva vidljivo je da se u njima nije tražio veliki broj informacija, kao i da se u određenim slučajevima zapravo niti ne radi o zahtjevima za pristup informacijama nego traženjima određenih postupanja.
Iz navedenih podataka proizlazi da se ne radi o velikom broju zahtjeva i traženju velike količine informacija, a koji bi predstavljali opterećenje za rad i redovito funkcioniranje ŽDO Split, kao tijela javne vlasti, pa se stoga prvostupanjsko tijelo ne može uspješno pozivati na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. zakona o pravu na pristup informacijama, obzirom da prema mišljenju žalbenog tijela u konkretnom slučaju nije zadovoljen objektivni kriterij prema kojem se procjenjuje je li u određenom slučaju došlo do zlouporabe prava na pristup informacijama, premda je iz sadržaja podnesaka žalitelja vidljivo kako oni sadrže neprimjerene i uvredljive navode koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da bi uzimajući u obzir navedeno bio utvrđeno postojanje subjektivnog elementa zlouporabe prava na pristup informacijama.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u žaliteljev zahtjev u konkretnom slučaju, u žalbenom je postupku zaključeno kako žalitelj ne traži informaciju u zakonskom smislu, obzirom da iz njegovog zahtjeva proizlazi kako uvredljivim navodima zapravo optužuje Općinsko državno odvjetništvo u Splitu te od ŽDO Split traži postupanje po pravu nadzora i izdavanje odgovarajuće potvrde o utvrđenom u tom nadzoru, a sve vezano za postupanje Općinskog državnog odvjetništvu u Splitu u predmetu Broj: OGR-7/2011.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, ali da se prema mišljenju žalbenog tijela trebalo pozvati na na odredbu članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona odnosno da je osporeno rješenje zakonito ali iz drugih razloga navedenih u ovom rješenju.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan