KLASA: UP/II-008-07/19-01/187
URBROJ: 401-01/11-20-5
Zagreb, 15. listopada 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 114. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ........., izjavljenu protiv rješenja o prigovoru Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-1 od 15. prosinca 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-1 od 15. prosinca 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporeno rješenje Osječko-baranjske županije doneseno je o prigovoru ......... (dalje u tekstu: žalitelj) izjavljenom protiv obavijesti navedenog tijela javne vlasti Klasa: 008-04/17-02/1, Urbroj: 2158/1-01-09-17-45 od 17. studeni 2017. godine, koja mu je dostavljena po zahtjevu za pristup informacijama koji je podnio Osječko-baranjskoj županiji dana 17. studenoga 2017. godine.
Protiv navedenog rješenja o podnesenom prigovoru žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da odgovorom predsjednika Službeničkog suda na koje se tijelo javne vlasti poziva u rješenju kojim je odbijen njegov prigovor nije bilo omogućeno umnožiti spis, a o navedenom nije doneseno rješenje sukladno članku 84. Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, navodi da je nesporno da mu, suprotno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, u ovom sudskom postupku dostupnost informacija utvrđena propisom (članak 84. Zakona o općem upravnom postupku), nije dostupna. Također, navodi da se u tom slučaju primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama, na koji se u samom zahtjevu i poziva, a ako tijelo javne vlasti ne posjeduje tražene informacije tada zahtjev treba rješenjem odbaciti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Iz dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 17. studenoga 2017. godine podnio Osječko-baranjskoj županiji zahtjev za pristup informacijama u kojem je tražio sljedeće informacije: 1. presliku rješenja Službeničkog suda u Osijeku bez KLASE I URBROJA od 2. studenoga 2017. godine kojim se namješteniku ......... izriče kazna uvjetnog prestanka službe, 2. preslike svih dokumenata iz spisa Osječko-baranjske županije kojim pročelnica protiv istog namještenika pokreće postupak zbog teže povrede službene dužnosti. Žalitelj u zahtjevu ističe da mu informacije nisu dostupne temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku te da je u ostvarivanju tog zakonskog prava onemogućen bez da je doneseno bilo kakvo rješenje kojim se obrazlaže zašto mu se ne odobrava razgledanje i umnožavanje spisa.
Nadalje je utvrđeno da je Osječko-baranjska županija postupajući po predmetnom zahtjevu dostavila obavijest Klasa: 008-04/17-02/1, Urbroj: 2158/1-01-09-17-45 od 17. studenoga 2017. godine u kojoj se u bitnome navodi da je člankom 54. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08 i 61/11) određeno da se na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a da je člankom 84. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) određeno da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba. Nadalje, navodi se da se žalitelj, sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, obavještava da se njegov pravni interes u ovom slučaju ne utvrđuje slijedom Zakona o pravu na pristup informacijama niti se pravo obavješćivanja može konzumirati temeljem ovog Zakona putem službenika za informiranje, što potvrđuje i stavak 3. članka 1. ovog Zakona kojim je jasno određeno da se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Također, navodi se da se na točku 2. predmetno zahtjeva, osim citiranih odredbi koje upućuju na pravo obavješćivanja sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, primjenjuje i članak 18. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama koji određuje da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj protiv navedene obavijesti Osječko-baranjske županije Klasa: 008-04/17-02/1, Urbroj: 2158/1-01-09-17-45 od 17. studenoga 2017. godine podnio prigovor čelniku tijela, a o kojem je tajnik Osječko-baranjske županije donio rješenje KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-1 od 15. prosinca 2017. godine, u čijem se obrazloženju u bitnome navodi da je za postupanje u konkretnom slučaju, odnosno obavješćivanje o tijeku postupka nadležan predsjednik Službeničkog suda u Osječko-baranjskoj županiji kojem se žalitelj već obraćao tražeći navedene informacije. Nadalje, navodi se da je predsjednik Službeničkog suda u Osječko-baranjskoj županiji žalitelju omogućio uvid u spis predmeta te ga uputio da će se umnožavanje spisa predmeta omogućiti ukoliko to zatraže nadležna tijela koja vode druge postupke sukladno zakonu.
Također, iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj protiv citiranog rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-1 od 15. prosinca 2017. godine podnio Povjereniku za informiranje putem prvostupanjskog tijela dana 4. ožujka 2020. godine, a Osječko-baranjska županija istu je, po ovlaštenju iz članka 113. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, kao nepravodobnu odbacila rješenjem KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-3 od 5. ožujka 2018. godine. Kako je uputom o pravnom lijeku citiranog rješenja od 5. ožujka 2018. godine žalitelju dana mogućnost izjave tužbe Upravnom sudu u Osijeku te je žalitelj istu izjavio te je Upravni sud u Osijeku presudom Poslovni broj: UsI-541/2018-26 od 28. siječnja 2019. godine poništio navedeno rješenje Osječko-baranjske županije i predmet dostavio na ponovno postupanje. Stoga je Osječko-baranjska županija dopisom KLASA: 008-04/19-02/1, URBROJ: 2158/1-01-27-19-7 od 25. veljače 2019. godine dostavila Povjereniku za informiranje na nadležno postupanje žalbu žalitelja izjavljenu protiv rješenja Osječko-baranjske županije KLASA: UP/I-008-02/17-01/1, URBROJ: 2158/1-01-09-17-1 od 15. prosinca 2017. godine.
U drugostupanjskom postupku povodom žalbe žalitelja izvršen je uvid u dostupnu dokumentaciju u spisu predmeta, razmotreni su navodi žalitelja iz predmetnog podneska, navodi tijela javne vlasti iz obavijesti koja je žalitelju dostavljena povodom njegovog zahtjeva, navodi iz osporenog rješenja te je nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti. Naime, prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni žalbenog tijela u ovom slučaju, vezano za traženje žaliteljice iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da se kod tijela javne vlasti, Osječko-baranjske županije, ne vodi upravni postupak u okviru kojeg bi žalitelju bila utvrđena dostupnost traženih informacija iz zahtjeva, već tijelo javne vlasti žalitelja upućuje da svoje pravo na uvid u spis predmeta ostvaruje pred drugim tijelom javne vlasti, odnosno Službeničkim sudom u Osječko-baranjskoj županiji. Stoga je tijelo javne vlasti pogrešno obavijestilo žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zatim i prilikom donošenja osporenog rješenja, kada je njegov prigovor protiv navedene obavijesti odbilo kao neosnovan uzimajući u obzir činjenicu da je žalitelj po odluci predsjednika Službeničkog suda u Osječko-baranjskoj županiji ostvario mogućnost uvida u spis predmeta. Činjenica da korisnik prava na pristup informacijama pred drugim sudskim ili upravnim tijelima može ostvariti pravo na dostupnost informacijama temeljem posebnih propisa, nije od utjecaja na ostvarivanje njegovog prava na pristup informacijama pred tijelom javne vlasti kojem se obratio zahtjevom za pristup informacijama. Također, na odlučivanje tijela javne vlasti o zahtjevu za pristup informacijama ne može utjecati postupanje drugih sudskih ili upravnih tijela, odnosno način na koji su ta tijela odlučivala o dostupnosti informacija temeljem posebnih postupaka.
Slijedom svega navedenog, izvršenim uvidom u spis predmeta te uzimajući u obzir navode žalitelj te prvostupanjskog tijela u žalbenom je postupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo predmetni zahtjev trebalo riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga, a i radi činjenice da žalbeno tijelo nije u mogućnosti utvrditi koje informacije koje su predmet zahtjeva prvostupanjsko tijelo ima u svom posjedu, a koje ne, zbog prirode upravne stvari predmet je potrebno dostaviti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da je „informacija” svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, ističe se da ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
S obzirom na navedeno se ističe kako je tijelo javne vlasti povodom zahtjeva korisnika dužno najprije utvrditi posjeduje li zatražene informacije iz zahtjeva kao izrađene informaciju ili ne, odnosno može li se do zatraženih informacija doći na jednostavan način iz nekog drugog zapisa podataka, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje načine rješavanja zahtjeva. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu zatražene informacije, a ima saznanja koje tijelo javne vlasti posjeduje informaciju koja je predmet zahtjeva, postupit će u skladu s odredbom članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenja treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan