KLASA: UP/II-008-07/20-01/3
URBROJ: 401-01/11-20-2
Zagreb, 11. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Ceste Jastrebarsko d.o.o. KLASA: UP/I-008-01/19-01/01, URBROJ: 238/12-156-03/07-19-2 od dana 12. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Ceste Jastrebarsko d.o.o. KLASA: UP/I-008-01/19-01/01, URBROJ: 238/12-156-03/07-19-2 od dana 12. prosinca 2019. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem trgovačkog društva Ceste Jastrebarsko d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od dana 5. prosinca 2019. godine, kojim je žalitelj tražio podatke vezane uz isplate direktoru trgovačkog društva, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog neispunjavanja uvjeta iz članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona, čime mu je uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Također, navodi da tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije te pogrešno tumači opis informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i da je teško za povjerovati da gradska tvrtka nema podataka o novčanim isplatama u korist svog direktora. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 6. prosinca 2019. godine zatražio od trgovačkog društva Ceste Jastrebarsko d.o.o. odgovore na sljedeća pitanja vezana uz isplate koje prima direktor trgovačkog društva: „1. Koliki je osobni dohodak direktora ......... po mjesecima počevši od trenutka stupanja na dužnost do danas, koliko je u brutu, a koliko u neto iznosu?; 2. Da li direktor u firmi ostvaruje još kakve prihode, naknade, dnevnice, prekovremene i sl. i koliko od dana stupanja na dužnost direktora?“ Žalitelj je u zahtjevu zamolio da se za sve odgovore priloži dokumentacija koja to potvrđuje. Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/19-01/01, URBROJ: 238/12-156-03/07-19-2 od dana 12. prosinca 2019. godine koji se isti odbija temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Naime, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Međutim, ako korisnik prava na pristup informacijama zahtjev postavlja u obliku upita, tijelo javne vlasti treba razmotriti posjeduje li izrađene dokumente koji sadržavaju informaciju koju je korisnik zatražio. Odnosno, kada korisnik od tijela javne vlasti traži podatke na način da bi trebalo stvarati novu informaciju, tijelo javne vlasti treba razmotriti posjeduje li dokumente koji sadrže informaciju koju je korisnik zatražio te razmotriti može li se istima omogućiti pristup, a korisnik će iz dobivenih dokumenata sam iščitati informacije koje je zatražio.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu žalitelja, isti nepotpuno interpretiralo te pogrešno primijenilo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražena dokumentacija iz koje su razvidni odgovori na postavljene upite žalitelja nesumnjivo predstavlja informaciju u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi posjeduje li informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva te ukoliko iste posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup traženim informacijama. Također, potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Pri tome valja uzeti u obzir da određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, već mogu predstavljati podatke u odnosu na koje preteže javni interes.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan