KLASA: UP/II-008-07/19-01/841

URBROJ: 401-01/05-20-6

Zagreb, 11. ožujka 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, broj: 511-04-01-UP-222/5-2019 od 7. studenog 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, broj: 511-04-01-UP-222/5-2019 od 7. studenog 2019. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske (u daljnjem tekstu: PU ličko-senjska), odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražena dostava preslika pritužbe na osnovi koje je pozvan na obavijesni razgovor. Žaliteljev zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi kako zatražena informacija nije klasificirana stupnjem tajnosti, a osim toga navodi kako je vlasnik internetskog portala i bavi se istraživačkim novinarstvom, slijedom čega postoji širi javni interes za objavu zatraženih informacija. Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 7. lipnja 2019. godine zatražio od PU ličko-senjske dostavu presliku pritužbe na osnovu koje pozvan na obavijesni razgovor. Navedeni zahtjev je ponovio dana 12. lipnja i 8. srpnja 2019. godine.

PU ličko-senjska je povodom žaliteljevog zahtjeva donijela rješenje, broj: 511-04-01-UP-222-2019 od 11. srpnja 2019. godine, kojim je odbila žaliteljev zahtjev. Nakon što je žalitelj uložio žalbu na spomenuto rješenje, Povjerenik za informiranje je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/19-01/558, URBROJ: 401-01/05-19-7 od 18. listopada 2019. godine, poništio rješenje PU ličko-senjske od 11. srpnja 2019. godine te je predmet vratio na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

PU ličko-senjska je u ponovnom postupku donijela pobijano rješenje, broj: 511-04-01-UP-222/5-2019 od 7. studenog 2019. godine, u čijem obrazloženju citira odredbu članka 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12), kojom je propisano da je neklasificirani podatak podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, koji se koristi u službene svrhe, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. Također navodi kako je Uredbom o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine“, broj 46/08) kojom se utvrđuju mjere informacijske sigurnosti za postupanje s klasificiranim i neklasificiranim podacima, u članku 7. stavku 1. propisano da podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, kad se koristi u službene svrhe, može biti bez oznake ili označen oznakom "NEKLASIFICIRANO". U stavku 2. istog članka određeno je da se podatak koji je označen oznakom "NEKLASIFICIRANO" koristi samo u službene svrhe i može biti dostupan isključivo onim fizičkim osobama, tijelima i pravnim osobama koje imaju potrebu korištenja takvog podatka u službene svrhe i radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga. Nadalje, PU ličko-senjska navodi kako se sukladno članku 2. stavku 1. Pravilnika o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“, broj 7/12), za potrebe sigurnosnog poslovanja svi službeni podaci dijele se na službeno objavljive i službeno neobjavljive. Službeno neobjavljivi podaci su svi klasificirani i neklasificirani podaci koji nisu nazivno označeni kao objavijivi. Ističe kako se oznakom „NEKLASIFICIRANO“, u smislu odredbe članka 14. stavka 1. Pravilnika, označavaju se službeni podaci i svi izvori podataka koji se prikupe ili nastanu u obavljanju poslova iz djelokruga Ministarstva. Navodi kako se u konkretnom slučaju radi se o informacijama koje su neklasificirane i nisu nazivno označene kao objavljive te se koriste u službene svrhe, dakle službeno su neobjavljive. Ističe se kako je proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da je, s obzirom da se traže informacije koje su, sukladno Pravilniku o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova označene oznakom „NEKLASIFICIRANO“ te su službeno neobjavljive, potrebno ograničiti pristup informaciji sukladno članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje se navodi da je utvrđeno da je pristup informacijama potrebno ograničiti sukladno članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi objavljivanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka. Navodi se kako je utvrđeno da ne postoji širi javni interes za objavom informacije, već interes pojedinca, tražitelja informacije, a sam sadržaj informacije nije prouzročio nikakve pravne konsekvence za tražitelja informacije, stoga prevladava interes za zaštitom službenih podataka.

Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je sukladno navedenim zakonskim odredbama tijelo javne vlasti prije donošenja odbijajućeg rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, koji je priložen uz spis predmeta, prilikom čije provedbe je utvrđeno da u ovoj upravnoj stvari prevladava interes zaštite službeno neobjavljive informacije nad javim interesom omogućavanja pristupa informaciji.

Nadalje, uvidom u zatraženu informaciju koja je dostavljena za potrebe žalbenog postupka, utvrđeno je kako je ista označena oznakom "NEKLASIFICIRANO", stoga se kao takva koristi samo u službene svrhe i može biti dostupna isključivo onim fizičkim osobama, tijelima i pravnim osobama koje imaju potrebu korištenja takvog podatka u službene svrhe i radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga.

Osim toga, u žalbenom je postupku utvrđeno kako zatražena informacija nije nazivno označena kao objavljiva, drugim riječima, prema citiranim propisima je službeno neobjavljiva.

Nadalje je utvrđeno kako zatražena informacija sadrži i čitav niz zaštićenih osobnih podataka koji potpadaju pod ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, što prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir.

Osim toga, razlog zašto se predmetna prijava može koristiti samo u službene svrhe i što ne bi trebala biti javno dostupna, leži u činjenici što sadrži i navode koji u širem smislu zadiru u privatnu sferu pojedinaca, te bi se, bez obzira što se osobni podaci fizičkih osoba mogu prekriti, iz konteksta moglo utvrditi o kojim se fizičkim osobama radi.

Jednako tako nije utvrđen širi javni interes da zatražena informacija bude javno dostupna, odnosno iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezane za zatraženu informacije, da se isti ne odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava predmetne informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Pogotovo je bitno naglasiti kako je tijelo javne vlasti utvrdilo da u žaliteljevom slučaju nema elemenata prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, stoga zatražena prijava nije imala pravne konsekvence za žalitelja.

Žalitelj, nadalje, traži informaciju koja se tiče njega samoga, odnosno ističe poseban, partikularan interes da dođe do informacije, što nikako nije kompatibilno sa načelom jednakosti, propisanim člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je navedeno kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju.

Zakon o pravu na pristup informacijama upravo potencira omogućavanje informacija čije je dobivanje u javnom interesu, i koje bi svaki podnositelj zahtjeva mogao dobiti neovisno o svojem privatnom interesu, budući da se sukladno načelu raspolaganja informacijom iz članka 9. navedenog Zakona informacija koja ne sadrži ograničenja može javno iznositi, odnosno jednom omogućena informacija mora se u tom slučaju omogućiti bilo kojem podnositelju zahtjeva. U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan