KLASA: UP/II-008-07/18-01/843
URBROJ: 401-01/05-20-2
Zagreb, 4. ožujka 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, KLASA: UP/I-008-01/18-01/7, URBROJ: 511-01-11-18-2 od 9. studenog 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, KLASA: UP/I-008-01/18-01/7, URBROJ: 511-01-11-18-2 od 9. studenog 2018. godine.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) u dijelu kojem su zatražene zapovijedi MUP-a u svezi provođenja postupka sa smrtnim stradavanjima osoba za vrijeme akcije „Oluja“, prije i nakon nje. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u svezi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je informacija klasificirana stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“.
Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj smatra da bi MUP trebao ponovno provesti test razmjernosti i javnog interesa i donijeti novu odluku. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 3. srpnja 2018. godine zatražio od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (dalje u tekstu: DORH) sljedeće informacije: 1. zapovijed Ante Gotovine o nekršenju Ženevskih konvencija izdane 12. kolovoza 1995. godine; 2. zapovijed i zadatak o akciji 15. domobranske pukovnije na području Zrmanje i izvješće iste kolovoza 1995. godine; 3. politički sporazum Republike Hrvatske i Srbije uz arbitražu Sjedinjenih Američkih Država o humanom preseljenju građana srpske nacionalnosti u svezi akcije „Oluja“; 4. sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost vezana uz akciju „Oluja“ prije i nakon nje; 5. zapovijedi MUP-a u svezi provođenja postupka sa smrtnim stradavanjima osoba za vrijeme akcije „Oluja“ i nakon nje; 6. dokazi iz pravomoćnog predmeta Haškog suda broj: IT-06-90-T u svezi akcije „Oluja“.
Povodom zaprimljenog zahtjeva DORH je dopisom, broj: PPI-DO-31/2018-2 od 23. srpnja 2018. godine, ustupio temeljem odredbe članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljev zahtjev, u odnosu na njegovih prvih pet točaka, Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, MUP-u te Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost.
S obzirom da je MUP-u ustupljena točka 5. zahtjeva – kojom su zatražene zapovijedi MUP-a u svezi provođenja postupka sa smrtnim stradavanjima osoba za vrijeme akcije „Oluja“ i nakon nje – MUP je u navedenom dijelu odbio žaliteljev zahtjev jer je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“.
U obrazloženju pobijanog rješenja se u bitnom navodi kako je MUP u posjedu informacija koje sadržajno odgovaraju informacijama zatraženim zahtjevom te su one klasificirane najvišim stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“. Nakon citiranja relevantnih odredbi Zakona o tajnosti podataka i Pravilnika o tajnosti službenih podataka MUP-a, tijelo javne vlasti navodi kako je sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama zatraženo mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: UVNS), nakon čega je proveden test razmjernosti i javnog interesa, prilikom čega je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o informacijama klasificiranim najvišim stupnjem tajnosti, te bi njihovo neovlašteno otkrivanje nanijelo stvarnu i ozbiljnu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, zbog čega i dalje treba zadržati postojeći stupanj tajnosti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju UVNS-a, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, u žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti nakon zaprimanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“, postupilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je, kao što je ranije u tekstu navedeno, zatražilo mišljenje UVNS-a i provelo test razmjernosti i javnog interesa. UVNS je MUP-u dostavio mišljenje KLASA: 008-01/18-01/02, URBROJ: 50439-05/66-18-24 od 23. listopada 2018. godine.
S obzirom da je pitanje klasificiranja/deklasificiranja podataka uređeno odredbama Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07, 86/12), ukazuje se kako je člankom 16. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka dužan je ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka. Stavkom 2. propisano je kako je prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka vlasnik podatka dužan zatražiti mišljenje UVNS-a, dok je stavkom 3. propisano kako je vlasnik podatka dužan o postupku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.
MUP je stoga u skladu sa navedenim odredbama prije donošenja odluke zatražio mišljenje UVNS-a, nakon čega je odlučio zadržati stupanj tajnosti zatraženih podataka.
Službenici Ureda povjerenika za informiranje su dana 4. ožujka 2020. godine u prostorijama MUP-a izvršili uvid u informacije koja su predmet postupka, prilikom čega je utvrđeno da je zatražena dokumentacija klasificirana stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“.
Člankom 6. Zakona o tajnosti podataka propisano je kako se stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, a osobito sljedećim vrijednostima: temelji Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodni odnosi Republike Hrvatske, obrambena sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, znanstvena otkrića, pronalasci i tehnologije od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
S obzirom da isključivo vlasnik klasificiranih podataka ima zakonsku ovlast odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka, te raspolaže razlozima zašto bi određeni podaci trebali biti klasificirani stupnjem tajnosti, te samim time nedostupni od pristupa javnosti, u žalbenom je postupku uvaženo stajalište MUP-a da zadrži stupanja tajnosti.
Nakon ispravno provedenog postupka po žaliteljevom zahtjevu, MUP je zaključio da bi se omogućavanjem pristupa zatraženim informacijama potencijalno nanijela šteta vrijednostima iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka.
Također se ukazuje na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), poslovni broj: US/II-49/14-6 od 5. studenog 2014. godine, kojom je poništeno rješenje tuženog Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-04/13-01/314, URBROJ: 401-01/04-14-06 od 10. travnja 2014. godine. Sud je u njezinom obrazloženju ocijenio da samo vlasnik podatka, koji je u propisanom postupku klasificirani podatak takvim označio i za isti utvrdio stupanj tajnosti, ovlašten odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Sličnog je stajališta i Ustavni sud Republike Hrvatske, koji je odlukom, broj U-III-1267/2017 od 21. studenog 2017. godine odbio ustavnu tužbu koja je podnesena protiv navedene presude.
Slijedom navedenog, s obzirom da je u ovoj upravnoj stvari riječ o informacijama klasificiranim stupnjem tajnosti „VRLO TAJNO“, tijelo javne vlasti je kao vlasnik informacije nakon traženja mišljenja UVNS-a i provedenog testa razmjernosti i javnog interesa procijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, stoga je žalitelju odlučilo uskratiti pristup predmetnoj informaciji, budući da razlozi za ograničenjem od pristupa prevladavaju nad razlozima za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan