KLASA: UP/II-008-07/20-01/123
URBROJ: 401-01/04-20-2
Zagreb, 20. veljače 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Jastrebarskog, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Jastrebarskog, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-2 od dana 6. veljače 2020. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Jastrebarskog, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-2 od dana 6. veljače 2020. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Jastrebarskog odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od dana 23. siječnja 2020. godine, kojim je žalitelj tražio odgovor na pitanje vezano uz postojanje dozvola za autobusnu stanicu koja se nalazi na katastarskoj čestici broj 2556/2, katastarske općine Plešivička Reka, površine 146 m2, na križanju ulica Zdihovačka i Zelena. Predmetni zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje iz razloga što mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama. Nadalje navodi da rješenje osporava u cijelosti, a osobito u dijelu gdje se trgovačko društvo Ceste Jastrebarsko d.o.o. poziva na članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, i to zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Također, smatra da navedeno tijelo javne vlasti treba posjedovati dokument/informaciju u pisanom obliku temeljem kojeg je isto izgradilo autobusnu stanicu, odnosno građevinsku i uporabnu dozvolu, nacrte i sl. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od dana 23. siječnja 2019. godine zatražio od Grada Jastrebarskog odgovor na sljedeće pitanje: „Autobusna stanica koja se nalazi na katastarskoj čestici broj 2556/2, katastarske općine Plešivička Reka, površine 146 m2, na križanju ulica Zdihovačka i Zelena, da li ima sve dozvole?“. Također, žalitelj je u predmetnom zahtjevu zamolio da mu se dostavi i sva dokumentacija koja potvrđuje traženi odgovor.
Nadalje, uvidom u obrazloženje osporavanog rješenja Grada Jastrebarskog, KLASA: UP/I-008-01/20-01/04, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-2 od dana 6. veljače 2020. godine, utvrđeno je da se u istom navodi što je to informacija u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da se odgovor na upit žalitelja ne smatra informacijom u smislu citiranog Zakona.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Naime, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Međutim, iako davanje odgovora na upit žalitelja nije „informacija“ u smislu naprijed navedenih odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ukazuje se da je žalitelj u svom zahtjevu zatražio i pravo na pristup dokumentaciji iz koje je razvidan odgovor na postavljen upit odnosno informacija koju žalitelj traži, a što bi podrazumijevalo i presliku više dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu žalitelja, isti nepotpuno interpretiralo te pogrešno primijenilo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražena dokumentacija iz koje je razvidan odgovor na postavljeni upit žalitelja nesumnjivo predstavlja informaciju u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatražene informacije ili određenih dijelova zatražene informacije temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi posjeduje li informaciju koja je predmet žaliteljevog zahtjeva te ukoliko istu posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup traženoj informaciji. Također, potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan