KLASA: UP/II-008-07/19-01/906

URBROJ: 401-01/05-20-2

Zagreb, 12. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Karlovca, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/19-01/36, URBROJ: 513-07-21-17/19-3 od 6. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na ponovnu uporabu informacija,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/19-01/36, URBROJ: 513-07-21-17/19-3 od 6. rujna 2019. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) odbijen je zahtjev za pristup informacijama  ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražena informacija o bruto iznosu plaće predsjednice Hrvatske komore fizioterapeuta, ........., u 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godini. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19).

Protiv pobijanog rješenja žalitelj  je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je rješenjem Povjerenika za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/15-01/253, URBROJ: 401-01/11-15-08 od 1. prosinca 2015. godine, naloženo Hrvatskoj komori fizioterapeuta da omogući pristup korisniku prava na informaciju podatak o bruto iznosu plaće predsjednice Hrvatske komore fizioterapeuta, te da je navedenu odluku Povjerenika za informiranje potvrdio Visoki upravni sud Republike Hrvatske, poslovni broj: UsII-2/16-8 od 13. travnja 2016. godine. Ističe da Hrvatska komora fizioterapeuta do danas nije postupila sukladno rješenju Povjerenika za informiranje i sukladno presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, međutim predmetna informacija je dostavljena Poreznoj upravi, koja je tijelo javne vlasti u zakonskom smislu i koja mu je odbila dostaviti zatraženu informaciju. Predlaže da se njegova žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Porezne uprave informaciju o bruto iznosu plaće predsjednice Hrvatske komore fizioterapeuta, ........., u 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019. godini.

Porezna uprava je predmetni zahtjev odbila rješenjem, KLASA: UP/I-032-01/19-01/36, URBROJ: 513-07-21-17/19-3 od 6. rujna 2019. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna sukladno članku 8. Općeg poreznog zakona. U obrazloženju pobijenog rješenja Porezna uprava navodi kako za navedene informacije ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićene interese te da bi objavom zaštićene informacije mogla nastati materijalna ili nematerijalna šteta za poreznog obveznika. Tijelo javne vlasti navodi da je traženu informaciju potrebno ograničiti i obzirom da se niti jedno od izuzeća propisanih člankom 8. Općeg poreznog zakona ne može primijeniti na predmetni zahtjev.

Osim toga, Porezna uprava je u dopisu, KLASA: UP/I-032-01/19-01/36, URBROJ: 513-07-21-17/20-6 od 21. siječnja 2020. godine, uz koji je dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta, navela kako ne raspolaže podacima o ugovorenim bruto plaćama, već raspolaže podacima o iskazanim iznosima oporezivih primitaka iz zaprimljenih Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (dalje u tekstu: JOPPD). Nadalje napominje da iznos oporezivih primitaka iskazan u obrascima JOPPD ne mora nužno biti istovjetan s ugovorenim iznosom bruto plaće iz razloga što isti može biti iskazan u manjem iznosu, primjerice zbog korištenja bolovanja. Isto tako, oporezivi primitak iskazan u obrascima JOPPD može biti iskazan u većem iznosu od ugovorene bruto plaće, primjerice zbog povećanja plaće radi prekovremenog rada. Ponovno ističe kako predmetni podaci kojima raspolaže, odnosno koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku predstavljaju poreznu tajnu te kako se niti jedno od izuzeća čuvanja porezne tajne ne  može primijeniti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, dok je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Prema odredbi članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona  porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima.

Odredbom članka 8. stavka 5. Općeg poreznog zakona taksativno su pobrojani slučajevi u kojima obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi te uvida u  spis predmeta, utvrđeno je da informacija kojom Porezna uprava raspolaže predstavlja poreznu tajnu, kako ne postoje izuzetci od obveze čuvanja porezne tajne, odnosno kako Porezna uprava ne raspolaže informacijom u onom obliku koji je žalitelj tražio – bruto iznosom plaće po pojedinoj godini.

Osim toga, predmetnu informaciju nije isto tražiti od tijela javne vlasti koje isplaćuje plaću, kada će se test razmjernosti provoditi sa pozicije tijela javne vlasti koje ima javne ovlasti i kod koje je osoba kojoj se plaća isplaćuje zaposlena, odnosno tražiti tu informaciju od tijela javne vlasti, Porezne uprave, koje je tu informaciju, ili približno sličnu informaciju dobilo u vezi s poreznim postupkom.

U tom slučaju Porezna uprava razmatra dobivene informacije prilikom sa pozicije porezne tajne, kao i za pozicije zaštite osobnih podataka i ne mora prilikom provedbe testa razmjernosti i javnog interesa ulaziti u međusobne odnose pravne i fizičke osobe, predstavlja li pravna osoba tijelo javne vlasti po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te postoje li upravne ili sudske odluke po kojim bi se u drugim postupcima zatražene informacije morale omogućiti.

Informaciju o bruto plaći treba zahtjevom tražiti od tijela javne vlasti u kojoj je fizička osoba zaposlena, a to tijelo je dužno takav zahtjev riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu  prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan