KLASA: UP/II-008-07/20-01/63

URBROJ: 401-01/05-20-2

Zagreb, 10. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ......... iz Knina, D. .........,  izjavljene protiv rješenja Grada Knina, KLASA: UP/I-008-01/19-01/2, URBROJ: 2182/10-03-19-1 od 23. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Knina, KLASA: UP/I-008-01/19-01/2, URBROJ: 2182/10-03-19-1 od 23. prosinca 2019. godine.

2. Odobrava se  ......... pravo na pristup preslici rješenja Grada Knina, Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne, imovinskopravne poslove i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-112-07/19-01/7, URBROJ: 2182/10-05-19-1 od 13. prosinca 2019. godine.

3. Nalaže se Gradu Kninu da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem  Grada Kinina odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je zatražena informacija radi li djelatnik gradske uprave ........., za vrijeme radnog vremena, u Srednjoj školi „Lovre Montija“, te u slučaju da radi, ima li za to dopuštenje Grada Knina. Žaliteljev je zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer je zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi  kako rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakonskih odredbi, prilikom čega ističe kako se u ovom slučaju radi o javnom interesu, s obzirom da se Grad Knin i  srednja škola financiraju javnim novcem. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. prosinca 2019.  godine zatražio od Grada Knina informaciju radi li djelatnik gradske uprave ........., za vrijeme radnog vremena, u Srednjoj školi „Lovre Montija“, te u slučaju da radi, ima li za to dopuštenje Grada Knina.

U obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev tijelo javne vlasti navodi kako je odredbom članka 118. stavka 1. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08, 61/11, 04/18, 112/19) propisno da podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu, dok je stavkom 2. navedenog Zakona propisano kako službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke iz svoga osobnog očevidnika.

Grad Knin, slijedom navedenog, zaključuje kako se u konkretnom slučaju radi o informaciji koja predstavlja profesionalnu tajnu, stoga je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da interes da se tražena informacija učini dostupnom ne preteže nad štetom koja bi nastupila po zaštićene interese iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Grad Knin je po sudu Povjerenika za informiranje u ovoj upravnoj strani propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer ista predstavlja profesionalnu tajnu, te je ujedno propustio provesti test razmjernosti i javnog interesa na način propisan člankom 16. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, dok je člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama,  dužno je  provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Grad Knin je po sudu Povjerenika za informiranje u ovoj upravnoj strani propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer ista predstavlja profesionalnu tajnu, te je ujedno propustio provesti test razmjernosti i javnog interesa na način propisan člankom 16. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese.  Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Tijelo javne vlasti, međutim, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je prethodno navedeno -  stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa, u ovom slučaju zaštitu profesionalne tajne -  i javni interes da se omogući pristup predmetnoj informaciji.

Tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja ne argumentira niti uzročno-posljedično povezuje na koji način bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama nanijelo štetu zaštićenim interesima iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Grad Knin bi pravilnom provedbom testa razmjernosti i javnog interesa trebao doći do zaključka da predstavlja tijelo javne vlasti koje se financira iz proračunskih sredstava te da su lokalni službenici plaćeni iz javnih sredstava i djeluju u javnom interesu, stoga su njihova imena i prezimena te podaci kao što su raspored na radno mjesto, opis poslova, bruto plaća i sl. javno dostupni podaci.

Osim navedenog, davanje (ne)suglasnosti za rad izvan radnog vremena predstavlja upravni akt tijela javne vlasti iz kojeg se može vidjeti postupa li se u skladu sa mjerodavnim propisom, Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji normira takav rad

Dodatno se ističe kako je člankom 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano kako profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

U smislu navedene definicije, zatraženu informaciju ne možemo podvesti pojam profesionalne tajne, jer ona ne zadire u osobni ili obiteljski život djelatnika gradske uprave.

Jednako tako, bez obzira što se predmetna informacija ulaže u osobni očevidnik zaposlenika gradske uprave, ona se, kao što je već rečeno, ne odnosi na njegovu privatnu i osobnu sferu, već je obuhvaćena javnim interesom s obzirom da predstavlja rješenje Grada Knina u upravnom postupku koje se odnosi na radne procese između dva tijela javne vlasti zaposlenika lokalne samouprave.

Slijedom navedenog, Povjerenik za informiranje nije utvrdio razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražena informacija ne može biti uskraćena kao profesionalna tajna.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da  kad  utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan