KLASA: UP/II-008-07/19-01/851

URBROJ: 401-01/11-20-5

Zagreb, 6. veljače 2020.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba ........., izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Državne nekretnine KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-2 od 16. listopada 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Državne nekretnine KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-2 od 16. listopada 2019. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Državne nekretnine odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, u dijelu u kojem je zatražila pregled svih obračunatih i naplaćenih iznosa najamnine od početka obračunavanja do dana podnošenja zahtjeva u odnosu na stanarku ......... u stanu na adresi ......... u Osijeku, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da se u pobijanom rješenju navodi da ne postoji informacija kao podatak koji bi sadržavao zatraženo, kao gotova informacija. Nadalje, navodi da je takvo obrazloženje besmisleno jer je trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. dužno voditi evidenciju o naplati najamnine po objektima i po najmoprimcima,  pa nije potrebno generirati nikakvu novu informaciju nego samo dostaviti presliku izvatka iz takve evidencije. Također, navodi da je navod o tome koje bi organizacijske jedinice trebalo angažirati da se dođe do predmetne informacije potpuno nevažan i bespredmetan sa stajališta prava na pristup informacijama jer davatelji informacije nisu pojedini organizacijski dijelovi nego trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. kao takvo. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica u zahtjevu za pristup informacijama od 9. listopada 2019. godine navela da je većinska suvlasnica nekretnine na adresi ........., k.č. br. ......... upisane u z.k. uložak ......... k.o. Osijek u 5/8 dijela te zatražila od trgovačkog društva Državne nekretnine d.o.o. sljedeće: „1. Obrazloženje pravnog temelja na kojem Državne nekretnine d.o.o. temelje svoje pravo da naplaćuju najamninu od stanarke ........., ........., Osijek i pripadajuće dokumente. 2. Pregled svih obračunatih i naplaćenih iznosa najamnine od početka obračunavanja do danas. 3. Obrazloženje načina na koji je izračunat iznos najamnine. 4. Obrazloženje zbog čega Državne nekretnine d.o.o. ne isplaćuju meni kao većinskom suvlasniku predmetne nekretnine srazmjerni dio najamnine koju naplaćuju od stanarke.“ Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po predmetnom zahtjevu tijelo javne vlasti dopisom KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-3 od 18. listopada 2019. godine žaliteljici u odnosu na dio zahtjeva kojim je zatražila obrazloženje pravnog temelja za naplatu najamnine ......... na adresi ........., Osijek, obrazloženje načina na koji je izračunat iznos najamnine te obrazloženje  zbog čega društvo njoj kao većinskoj vlasnici ne isplaćuje srazmjerni dio najamnine koju naplaćuje stanarki, dostavilo obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama. U odnosu na dio zahtjeva žaliteljice iz točke 1. zahtjeva kojim je zatražila dostavu dokumenta na temelju kojeg trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. naplaćuje stanarinu od ......... na adresi ........., Osijek tijelo javne vlasti donijelo je rješenje KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-6 od 22. listopada 2019. godine (protiv kojeg je žaliteljica izjavila žalbu Povjereniku za informiranje koja se vodi u spisu predmeta KLASA: UP/II-008-07/19-01/849), dok je u odnosu na točku 2. žaliteljičinog zahtjeva u kojoj je zatražila pregled svih obračunatih i naplaćenih iznosa najamnine od početka obračunavanja do danas, tijelo javne vlasti donijelo je rješenje KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-2 od 16. listopada 2019. godine

Pobijanim rješenjem od 16. listopada 2019. godine odbijen je zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama, jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je uvidom u spis predmeta klase: 940-06/00-02/170 utvrđeno kako je gospođa ......... zaštićena najmoprimka te da ne postoji informacija kao podatak koji bi sadržavao pregled obračunatih i naplaćenih iznosa najamnine od početka obračunavanja do podnošenja zahtjeva od strane žaliteljice, a u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi se da citirani članak Zakona o pravu na pristup informacijama predmnijeva da je riječ o gotovoj informaciji te tijelo javne vlasti nema obvezu izrade nove informacije koja bi predstavljala generiranje traženog podatka ili angažirati zaposlenike kako bi provelo radnje za izradu informacije koja bi prikazivala traženi podatak. Također, navodi se da izrada pregleda zahtjeva angažman Sektora za stanove i Sektora za ekonomsko financijske poslove te da pravo pojedinca na pristup informacijama ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da obavlja dodatne radnje kako bi izradilo novu informaciju, koja bi tada u odnosu na traženje žaliteljice predstavljala informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. nije u obvezi izraditi novu informaciju jer u smislu navedenog Zakona ista treba već postojati u materijaliziranom obliku i jednostavno se moći pronaći.

Također, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica sukladno odredbi članka 110. stavka 1. zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) žalbu predala prvostupanjskom tijelu, trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o., dana 13. studenoga 2019. godine, a prvostupanjsko tijelo je istu dostavilo na nadležno rješavanje Povjereniku za informiranje dana 5. prosinca 2019. godine dopisom KLASA: 008-02/19-02/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-10 od 28. studenoga 2019. godine.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podataka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

U drugostupanjskom postupku trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. očitovalo se dopisom KLASA: 008-02/19-01/14, URBROJ: DN-4/ŽF-19-14 od 19. prosinca 2019. godine u kojem navodi da u pripadajućem spisu ne postoji izrađena gotova informacija koja bi prikazivala pregled svih obračunatih i naplaćenih iznosa najamnine prema korisnici stana od početka obračunavanja do datuma zahtjeva žaliteljice, a da bi žaliteljica dobila informaciju koju traži potrebno je da se jedna organizacijska jedinica (Sektor za stanove) glede pregleda podataka svih obračunatih i naplaćenih najamnina internom poštom (dopis/e-mail) obrati drugoj ustrojstvenoj jedinici (Sektoru za financije), odnosno ukoliko takav podatak traži korisnik i/ili treće tijelo nadležno za takve podatke, zatraži se izvadak otvorenih stavki (saldakonti kartica) o evidentiranim i izlaznim računima i naplati za traženi vremenski period koji je potpisan i ovjeren pečatom te se kao takav prosljeđuje korisniku i/ili tijelu koje je tražilo takav podatak temeljem djelatnosti koju obavlja (državno ili općinsko odvjetništvo, ministarstvo i sl.).

Na temelju svega navedenog u žalbenom postupku utvrđeno je da je tijelo javne vlasti, pogrešno primijenilo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je iz dostavljenog očitovanja razvidno da trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., u smislu citirane odredbe, posjeduje traženu informaciju. Tijelo javne vlasti nije po zahtjevu korisnika dužno izrađivati analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili obavljati dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka. O stvaranju nove informacije radilo bi se primjerice kad bi se od prvostupanjskog tijela tražila informacija koji istu nije dužno statistički obrađivati, odnosno kad bi za udovoljavanje zahtjevu za pristup informacijama trebalo izvršiti uvid u pojedini spis predmeta kako bi se došlo do informacije, a što ovdje nije slučaj te se međusobna komunikacija ustrojstvenih jedinica ili službenika za informiranje s ustrojstvenim jedinicama u svrhu pribavljanja tražene informacija, ne može smatrati izrađivanjem nove informacije.

Sukladno navedenome, a uzimajući u obzir i očitovanje dostavljeno od strane tijela javne vlasti, može se zaključiti da prvostupanjsko tijelo posjeduje tražene informacije, jer pravo na pristup informaciji uključuje pravo na pristup onoj dokumentaciji iz koje su razvidne informacije koje žaliteljica traži, odnosno presliku više dokumenata iz kojih bi žaliteljica samostalnom obradom došla do traženih podataka. Valja istaknuti i da je prema stajalištu i praksi Povjerenika za informiranje, što je potvrđeno i presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (presude iz 2016. godine: Poslovni broj: UsII-92/16-9, UsII-95/16-8, UsII-97/16-7, UsII-96/16-10 i UsII-93/16-7) kontna kartica predstavlja informaciju u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., rješavajući kao prvostupanjsko tijelo po predmetnom zahtjevu, nije razmotrio jesu li žaliteljici tražene informacije dostupne temeljem posebnog propisa, s obzirom da je člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacijama iz tih postupaka utvrđena propisom. Naime, žaliteljica je zatražila podatke koji se tiču nekretnine čiji je ona suvlasnik.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi jesu li žaliteljici informacije dostupne temeljem posebnog propisa, s obzirom da Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 1. stavku 3. propisuje da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u upravnim, sudskim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacijama iz tih postupaka utvrđena propisom te o navedenome sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljici dostaviti obavijest koja će ujedno sadržavati način na koji žaliteljica može ostvariti pristup informacijama temeljem posebnog propisa. Ako posebnim propisom žaliteljici nije utvrđena dostupnost informacija koje su predmet žaliteljičinog zahtjeva, tijelo javne vlasti dužno je u odnosu na informacije koje posjeduje kao izrađene, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žaliteljici omogućiti pravo na pristup traženim informacijama ili će isto rješenjem odbiti.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan