KLASA: UP/II-008-07/20-01/6
URBROJ: 401-01/04-20-2
Zagreb, 29. siječnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Jastrebarskog, ........., izjavljene protiv rješenja Grada Jastrebarskog, KLASA: UP/I-008-01/19-01/14, URBROJ: 238/12-03/8-19-2 od dana 4. prosinca 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Jastrebarskog, KLASA: UP/I-008-01/19-01/14, URBROJ: 238/12-03/8-19-2 od dana 4. prosinca 2019. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Grada Jastrebarskog odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od dana 19. studenog 2019. godine, kojim je žalitelj tražio odgovore na pitanja koja se u bitnom odnose na kretanja invalidnih osoba i savladavanja arhitektonskih prepreka u Gradu Jastrebarskom te projekta „Baština Jaske i Črnomlja također može biti „cool“, kao i dostavu dokumentacije koja to potvrđuje. Predmetni zahtjev žalitelja odbijen je temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako istu izjavljuje iz razloga što mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama. Nadalje navodi da rješenje osporava u cijelosti, a osobito u dijelu gdje se Grad Jastrebarsko poziva na članak 5. stavak 1. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, i to zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Također, navodi da je tijelo javne vlasti u obrazloženju osporavanog rješenja iskrivilo činjenice te pogrešno tumačilo njegov zahtjev za pristup informacijama. Naime, navodi da je dana 19. studenog 2019. godine dostavio dopis za gradonačelnika u kojem iznosi problematiku osoba s invaliditetom u Gradu Jastrebarskom te da ni u jednom dijelu dopisa ne postavlja pitanja, niti traži da mu se odgovori temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, navodi da je dana 5. prosinca 2019. godine zatražio od Grada Jastrebarskog informacije, postavivši tri pitanja o troškovima nabave od strane grada za pristupne rampe za osobe s invaliditetom u sklopu projekta „Baština Jaske i Črnomlja također može biti „cool“. Zaključno, navodi da Grad Jastrebarsko u obrazloženju osporavanog rješenja koristi dio iz dopisa upućenog gradonačelniku koji nema veze sa postavljenim upitom te da isti navodi kao razlog odbijanja zahtjeva žalitelja za pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj podneskom upućenim gradonačelniku Grada Jastrebarskom od 19. studenog 2019. godine, ukazao na problematiku kretanja invalidnih osoba i savladavanja arhitektonskih prepreka u Gradu Jastrebarskom, a u vezi s projektom „Baština Jaske i Črnomlja također može biti „cool“, u sklopu kojeg je Grad Jastrebarsko u 2019. godini osigurao mobilne rampe za svladavanje visinske razlike za jedan javni objekt, dva religijska i 6 privatnih objekata. Također, u predmetnom dopisu žalitelj je naveo da je temelj njegovog obraćanja Zakon o pravu na pristup informacijama, a posebno članak 46. Ustava Republike Hrvatske.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. prosinca 2019. godine zatražio od Grada Jastrebarskog odgovore na sljedeća pitanja vezana uz projekt „Baština Jaske i Črnomlja također može biti „cool“, u sklopu kojeg je Grad Jastrebarsko u 2019. godini osigurao mobilne rampe za svladavanje visinske razlike za jedan javni objekt, dva religijska i 6 privatnih objekata: „1. Koliko je Grad Jastrebarsko platio za 9 mobilnih rampi, tj. koliko košta 1 komad?; 2. Da li je bio javni natječaj ili se išlo na direktnu ponudu sa dobavljačem, tko je on i pod kojim uvjetima?; 3. Da li Grad u sljedećoj godini, 2020., planira nabavku još takvih rampi i ako da, koliko komada?“. Zaključno, žalitelj je u zahtjevu zamolio da mu se dostavi i sva dokumentacija koja potvrđuje tražene odgovore te da mu se odgovori na postavljena pitanja temeljem članka 46. Ustava Republike Hrvatske i Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u obrazloženje osporavanog rješenja Grada Jastrebarskog KLASA: UP/I-008-01/19-01/14, URBROJ: 238/12-03/8-19-2 od dana 4. prosinca 2019. godine, utvrđeno je da se u istom navodi što je to informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da pristup informaciji u smislu citiranog Zakona pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku te da zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Također, navodi se da pravo na pristup informaciji uključuje pravo na pristup onoj dokumentaciji iz koje su razvidne informacije koje žalitelj traži, odnosno presliku više dokumentata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka. Zaključno, navodi se da se odgovori na upite žalitelja ne smatraju informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, a kako je i navedeno u dijelu obrazloženja osporavanog rješenja Grada Jastrebarskog, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku (npr. određenog dokumenta, ugovora, izvješća, zapisa na CD-u ili drugom mediju za pohranu podataka) u trenutku postavljanja zahtjeva za pristup informacijama.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije. Naime, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Međutim, iako davanje odgovora na upite žalitelja nije „informacija“ u smislu naprijed navedenih odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ukazuje se da je žalitelj u svom zahtjevu zatražio i pravo na pristup dokumentaciji iz koje su razvidni odgovori na postavljene upite odnosno informacije koje žalitelj traži, a što bi podrazumijevalo i presliku više dokumenata iz kojih bi žalitelj samostalnom obradom došao do traženih podataka.
Slijedom navedenog, u žalbenom postupku utvrđeno je da je tijelo javne vlasti postupajući po predmetnom zahtjevu žalitelja, isti nepotpuno interpretiralo te pogrešno primijenilo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tražena dokumentacija iz koje su razvidni odgovori na postavljene upite žalitelja nesumnjivo predstavlja informaciju u smislu odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno je utvrditi posjeduje li informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva te ukoliko iste posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup traženim informacijama. Također, potrebno je uzeti u obzir da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan