KLASA: UP/II-008-07/17-01/161
URBROJ: 401-01/03-18-2
Zagreb, 24. listopada 2018.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Rijeke, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva kulture KLASA: UP/l-023-03/17- 01/0001, URBROJ: 532-06-01-01/8-17-01 od 7. veljače 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva kulture KLASA: UP/l-023-03/17-01/0001, URBROJ: 532-06-01-01/8-17-01 od 7. veljače 2017. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici glavnog projekta izrađenog u projektnom poduzeću MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke, pod brojem GP 37/16 od srpnja 2016. godine, koji se projekt navodi u potvrdi KLASA: UP/I-612-08/12-11/0021 od 9. rujna 2016. godine i to:
- naslov i popis glavnih projekata (stranice 1. i 2.),
- opća dokumentacija, 1.1. registracija poduzeća, izvadak iz sudskog registra, Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, imenovanje glavnog projektanta, rješenje o imenovanju projektanta glavnog projekta, ispravi da su mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu, izjava da je glavni projekt u pogledu primjene mjera sigurnosti u korištenju izrađen u skladu sa Zakonom, potvrda o cjelovitosti glavnog projekta, izjava o usklađenosti glavnog projekta sa prostornim planom, odredbama posebnih zakona i drugih propisa (stranice 4.-12. i listovi 1.-2.) i
- prethodni uvjeti i građ. dozvola, suglasnost na idejno rješenje za rekonstrukciju građevine u Vrbniku, gr.č.133/3 K.O. Vrbnik od 2.11.2015., Rekonstrukcija - preoblikovanje i otklanjanje nedostataka u postupku izdavanja građevinske dozvole za poslovnu građevinu pomoćne namjene - spremište u Vrbniku, Glavača bb, na k.č. 133/3 k.o. Vrbnik - dodatni posebni uvjeti zaštite od 14. 7.2016. godine, građevinska dozvola - suglasnost od 6.10.1955. godine i građevinska dozvola od 31.5.1955. godine (stranica 13. i listovi 1.-4.),
na način da se na istima prekriju adresa i osobni identifikacijski broj investitora.
3. Odbija se zahtjev ......... u pogledu pristupa informacijama u preostalom dijelu.
4. Nalaže se Ministarstva kulture da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za dopunu informacija preslike glavnog projekta izrađenog u projektnom poduzeću MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke, pod brojem GP 37/16 od srpnja 2016. godine, koji se projekt navodi u potvrdi KLASA: UP/I-612-08/12-11/0021 od 9. rujna 2016. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da iz zaprimljene informacije nije razvidno da li je glavni projekt izrađen sukladno izdanim posebnim uvjetima zaštite, odnosno da li je ispunjen bitan uvjet po kojemu visina građevine od sljemena do puta s južne strane ne smije prelaziti 1,90m, a koji uvjet nije ispoštovan u idejnom rješenju. Ističe kako se tražena informacija odnosi na objekt koji je smješten unutar područja zaštićene povijesne urbanističke cjeline grada Vrbnika, kojoj je utvrđeno svojstvo nepokretnog kulturnog dobra, a ukoliko glavni projekt nije izrađen sukladno izdanim posebnim uvjetima zaštite, u tom bi slučaju zaštićena povijesna urbanistička cjelina grada Vrbnika bila ozbiljno ugrožena i devastirana, nepoštivanjem Zakona od strane društva MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke i Konzervatorskog odjela u Rijeci. Navodi kako svojim zahtjevom zastupa javni interes radi zaštite kulturne baštine od nemilosrdne devastacije, na što obvezuje i Ustav Republike Hrvatske jer se tražena informacija odnosi na objekt unutar područja zaštićene povijesne urbanističke cjeline grada Vrbnika. Predlaže da se rješenje poništi i omogući pristup traženoj informaciji.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žaliteljica dana 18. siječnja 2017. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražila od Ministarstva kulture, kao tijela javne vlasti, sljedeću informaciju: suglasnost na glavni projekt za objekt na k.č. 133/3 k.o. Vrbnik izdane ......... iz Vrbnika, sa svom dokumentacijom na temelju koje je ista izdana, kao i potvrdu kojom se daje suglasnost za pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole.
Iz spisa predmeta proizlazi da je Ministarstvo kulture dostavilo žaliteljici dana 2. veljače 2017. godine sljedeće informacije: potvrdu glavnog projekta KLASA: UP/l-612-08/12-11/0021, URBROJ: 532-04-02-11/1-16-43 od 9. rujna 2016. godine te izdane posebne uvjete zaštite.
Nadalje, žaliteljica je 5. veljače 2017. godine zahtjevom za dopunu informacije zatražila: presliku glavnog projekta izrađenog u projektnom poduzeću MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke, pod brojem GP 37/16 od srpnja 2016., koji se projekt navodi u potvrdi KLASA: UP/I: 612- 08/12-11/0021 od 9. rujna 2016. godine.
Iz pobijanog rješenja proizlazi da se pristup zatraženoj informaciji onemogućuje zato što je tražena informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je tražena informacija arhitektonski projekt izrađen od strane ovlaštenog arhitekta ......... iz projektnog poduzeća MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke te da je arhitektonski projekt njegovo autorsko djelo.
Iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije, budući da bi se dostavom zatražene informacije povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva. Nadalje, navodi se da korisnica prava na pristup informacijama nije dokazala da je vlasnik ili suvlasnik predmetne čestice te ne preteže javni interes za dostavom informacije, budući je zastupljen isključivo privatni interes korisnika zahtjeva.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa zatraženom informacijom koja je predmet ovog postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Sukladno članku 115. stavku 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano je da su stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola.
S obzirom da žaliteljica nije stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole i da joj dostupnost traženih informacija nije osigurana po posebnom propisu, tada njezin zahtjev treba razmotriti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u potvrdu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci KLASA: UP/I 612-08/12-11/0021 od 9. rujna 2016. godine, koju je žaliteljica zaprimila zajedno s izdanim posebnim uvjetima zaštite, proizlazi da je glavni projekt rekonstrukcije poslovne građevine - spremišta u Vrbniku, Glavača bb na k.č. 133/3 k.o. Vrbnik, investitora ........., izrađen u projektnom poduzeću MBR FORMA d.o.o. iz Rijeke, broj elaborata: GP 37/16, zajednička oznaka projekta: GP- 37/16 od srpnja 2016. godine, glavni projektant: ........., viši. arh.teh., izrađen sukladno izdanim posebnim uvjetima zaštite KLASA: UP/l-612-08/12-11/0021, URBROJ: 532-04-02- 11/15-15-22 od 2. studenoga 2015., te istovjetnom klasom, URBROJ: 532-04-02-11/1-16-27 od 27. svibnja 2016., kao i URBROJ: 532-04-02-11/1-16-36 od 14. srpnja 2016. godine, te da su ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde glavnog projekta iz članka 83. stavka 2. Zakona o gradnji. U navedenoj potvrdi navodi se da je predmetna poslovna građevina - spremište smještena unutar područja zaštićene povijesne urbanističke cjeline grada Vrbnika, kojoj je utvrđeno svojstvo nepokretnog kulturnog dobra temeljem rješenja KLASA: UP/l-612-08/06- 06/0171 od 23. lipnja 2006., te upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-2698.
U članku 2. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i 44/17) propisano je da su kulturna dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobnu zaštitu.
Iz spisa predmeta proizlazi da je predmetna građevina smještena unutar područja zaštićene povijesne urbanističke cjeline grada Vrbnika, kojoj je utvrđeno svojstvo nepokretnog kulturnog dobra temeljem rješenja KLASA: UP/I 612-08/06-06/0171 od 23.03.2006. godine te upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-2698.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako tijelo javne vlasti prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa nije dalo konkretan razlog zbog kojeg bi bio ozbiljno povrijeđen zaštićeni interes, već se u obrazloženju rješenja samo navodi da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje tražene informacije. Nadalje, tijelo javne vlasti prilikom provođenja testa razmjernosti i javnog interesa nije uzelo u obzir javni interes koji proizlazi iz činjenice da se radi o građevini koja je smještena unutar područja zaštićene povijesne urbanističke cjeline grada Vrbnika, kojoj je utvrđeno svojstvo nepokretnog kulturnog dobra.
Stoga je Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku utvrdila da glavni projekt predstavlja autorsko djelo, međutim da u pogledu dijela glavnog projekta pod točkom 1. opća dokumentacija koja se odnosi na registraciju poduzeća MBR FORMA d.o.o. Rijeka te ugovore, rješenja, isprave i izjave vezano za predmetni projekt i pod točkom 2. prethodni uvjeti i građevinska dozvola koji se odnosi na izdane posebne uvjete zaštite za predmetnu nekretninu te građevinsku dozvolu prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićeni interes te da žaliteljici treba omogućiti pristup traženoj informaciji kako je utvrđeno u točki 2. izreke ovoga rješenja s obzirom na to da se radi o javnim dokumentima koje su izdala nadležna tijela ili tvrtka koja je izradila traženi glavni projekt. U konkretnom slučaju javni interes preteže jer se radi o građevini koja se nalazi unutar područja zaštićenog kulturnog dobra, a kulturna su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobnu zaštitu.
Uvidom u traženu informaciju utvrđeno je ista sadrži adresu i OIB fizičke osobe investitora, pa je u žalbenom postupku potrebno primjenom testa razmjernosti i javnog interesa potrebno sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrditi može li se, i u kojem opsegu, žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Nadalje, uvodnom odredbom broj 10. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da u pogledu obrade osobnih podataka za usklađivanje s pravnom obvezom, za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri obavljanju službene ovlasti dodijeljene voditelju obrade državama članicama trebalo bi dopustiti da zadrže ili uvedu nacionalne odredbe kako bi se dodatno odredila primjena pravila iz ove Uredbe.
Sukladno navedenom dana 25. svibnja 2018. godine na snagu je stupio Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 42/18), te je sukladno članku 56. navedenog Zakona istog dana prestao važiti Zakon o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12).
Člankom 55. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da će postupci započeti do stupanja na snagu navedenog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12).
S obzirom da u konkretnom slučaju Povjerenica za informiranje u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, poništava prvostupanjsko rješenje i sama rješava upravnu stvar, te uzimajući u obzir činjenicu da prvostupanjsko tijelo nije primjenjivalo odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka (pa da bi se moglo smatrati da je postupak u tijeku), te da je isti Zakon u međuvremenu prestao važiti, u konkretnom slučaju trebalo je uzeti u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Dakle, iz svega proizlazi da pravo na zaštitu osobnih podataka treba dovesti u vezu s pravom na pristup informacijama, odnosno provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrditi prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili prevladava javni interes.
U odnosu na adresu i OIB fizičke osobe investitora je utvrđeno kako ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje jer bi dostava navedenih podataka predstavljala nepotrebno zadiranje u privatni život te je iste potrebno zaštititi njihovim prikrivanjem (zacrnjivanjem) na glavnom projektu, te je u tom dijelu odbijen predmetni zahtjev žaliteljice.
U drugostupanjskom postupku je u pogledu zahtjeva žaliteljice koji se odnosi na preostali dio glavnog projekta investitora fizičke osobe za nekretninu koja je u njegovom vlasništvu, utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes jer se za navedene podatke ne vode bilo kakve javne rasprave, ne odnose se na pitanja javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganje javnim sredstvima, niti je vjerojatno da bi objava traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet) te je u tom dijelu odbijen predmetni zahtjev žaliteljice.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Ova odluka Povjerenice za informiranje ne isključuje pravo žaliteljice da prijavi nadležnoj inspekciji eventualne radnje koje bi mogle promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnoga dobra sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.