KLASA: UP/II-008-07/19-01/578
URBROJ: 401-01/06-20-9
Zagreb, 15. siječnja 2020.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Drinovaca, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Broj: PPI-DO-8/2019 od 17. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ........., izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Broj: PPI-DO-8/2019 od 17. rujna 2019. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 1. kolovoza 2019. godine, kojim je tražio informaciju o sveukupnom broju označenih predmetnih naloga o pretrazi koji su dostavljeni navedenom tijelu javne vlasti od Županijskog suda u Šibeniku 20. veljače 2019. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što traženje žalitelja ne predstavlja traženje informacije u smislu navedenog Zakona, nego traženje uvida u spis predmeta.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava povodom njegovog zahtjeva za pristup informacijama, kojim je u njihovom predmetu tražio sveukupni broj primjeraka naloga o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku označenog brojem: KIR-t-30/19-2 od 20. veljače 2019. godine, a o kojem broju kao stranka u postupku do danas nema saznanja. Pojašnjava da je tražio broj izvornika pismena koji je Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku dostavio Županijski sud u Šibeniku te dodatno informaciju o mjestu čuvanja originala naloga o pretrazi o kojem nema saznanja u svojstvu „stranke u postupku”. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. kolovoza 2019. godine od Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku zatražio sljedeće: „Sukladno odredbi članka 6. stavka 1. i članka 18. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tražim informaciju kao ovlaštena stranka u postupku o sveukupnom broju Vama dostavljenih označenih predmetnih naloga o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku od 20. veljače 2019. godine.”
Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po žaliteljevom zahtjevu Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku donijelo rješenje Broj: PPI-DO-8/2019 od 13. kolovoza 2019. godine te je protiv istoga žalitelj izjavio žalbu. U obrazloženju osporenog rješenja Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku navodi kako se zahtjev žalitelja ne može smatrati traženjem informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da isti zapravo traži uvid u spis državnog odvjetništva u kojem se nalazi nalog o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku od 20. veljače 2019. godine Broj: Kir-t-30/19-2, pa se sukladno tome traženje žalitelja ne smatra traženjem informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom se postupku Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku se, na traženje Ureda povjerenika iz akta KLASA: UP/II-008-07/19-01/578, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 2. rujna 2019. godine, u aktu BROJ: PPI-DO-8/2019 od 17. rujna 2019. godine očitovalo Povjereniku za informiranje da se nalog o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku broj: Kir-t-30/19-2 nalazi u njihovom spisu u kaznenom predmetu te da je pravo uvida u kazneni spis regulirano odredbama Zakona o kaznenom postupku i Poslovnika državnog odvjetništva.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije „informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informacijama davati odgovore na pitanja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Člankom 184. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., i 126/19.) je propisano da stranke imaju pravo uvida u spis. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da žrtva, oštećenik i njihov opunomoćenik imaju pravo na uvid u spis. Ako bi raniji uvid u spis utjecao na iskaz žrtve i oštećenika, pravo na uvid u spis stječu nakon što su ispitani. U stavku 3. istog članka propisano je da oštećenik kao tužitelj ima pravo na uvid u spis od primitka obavijesti iz članka 55. stavka 1. ovog Zakona. Stavkom 4. navedenog članka propisano je da okrivljenik i branitelj imaju pravo uvida u spis: 1) nakon što je okrivljenik ispitan, ako je ispitivanje obavljeno prije donošenja rješenja o provođenju istrage, odnosno prije dostave obavijesti iz članka 213. stavka 2. ovog Zakona; 2) od dostave rješenja o provođenju istrage; 3) od dostave obavijesti iz članka 213. stavka 2. ovog Zakona; i od dostave privatne tužbe. U stavku 5. istog članka je propisano da ako je provedena hitna dokazna radnja prema poznatom okrivljeniku (članak 212. ovog Zakona), a nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovog članka, okrivljenik i branitelj imaju pravo uvida u zapisnik o provođenju te radnje najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina provođenja.
Razmotrivši dokumentaciju u spisu predmeta, Povjerenik za informiranje je zaključio kako je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku po primitku predmetnog zahtjeva pravilno utvrdilo da se traženje žalitelja ne smatra traženjem informacije u zakonskom smislu te da se konkretnom slučaju radi o traženju podataka iz spisa Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku u kojem se nalazi nalog o pretrazi Županijskog suda u Šibeniku od 20. veljače broj: Kir-t-30/19-2 u predmetu koji se odnosi na žalitelja, a kako to i sam žalitelj navodi u žalbi.
Naime, uvidom u predmetni zahtjev žalitelja vidljivo da je on prvostupanjskom tijelu zapravo postavio pitanje o broju primjeraka naloga o pretrazi koji se nalaze u kaznenom predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj: Kir-t-30/19-2, na koje bi prvostupanjsko tijelo uvidom u spis trebalo utvrditi koliko se u istom nalazi zaprimljenih naloga o pretrazi i nakon toga odgovoriti žalitelji, a odgovaranje na upite ne spada u područje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 5. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Posebno se napominje i to da se prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pozvalo i na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja je također primjenjiva u konkretnom slučaju, obzirom da se zapravo traži podatak iz spisa predmeta u kojem je žalitelj stranka, međutim potrebno je istaknuti da kada tijelo javne vlasti zaključi da se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama, u tom slučaju takav podnesak korisnika nije potrebno rješavati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, nego se korisniku dostavlja obavijest sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, u kojoj bi isti trebao biti upućen u način ostvarivanja svog traženja.
Razmatrajući sve prethodno navedeno te predmetni zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje zaključuje kako je žalba žalitelja protiv osporenog rješenja neosnovana, s obzirom da je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti po predmetnom zahtjevu u osporenom rješenju ispravno odlučilo te da je navedeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Posebno se ističe da je u žalbenom postupku, u odnosu na sadržaj žaliteljevih podnesaka utvrđeno da se na nekoliko mjesta u istima navode neprimjereni uvredljivi sadržaji kojima nije mjesto u službenoj komunikaciji i koji nisu sukladni načelu međusobnog poštovanja i suradnje koje je propisano člankom 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama i u kojem se navodi da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan