KLASA: 008-08/19-01/141

URBROJ: 401-01/9-20-5

Zagreb, 12.veljače 2020.

Tijelo javne vlasti - agencija

Kako je u okviru projekta "Transparentnost proračuna JLP(R)S" izrađena aplikacija otvorenog proračuna, JLP(R)S je Uredu povjerenika za informiranje dostavio konačnu verziju elaborata napravljenog za potrebe projekta Transparentnosti proračuna JLP(R)S, koji uključuje i objavu osobnih podataka za fizičke osobe.

U bitnome, upit JLP(R)S se odnosi na mogućnost, u okviru „otvorenog proračuna JLP(R)S“, proaktivne obave određenih osobnih podataka fizičkih osoba povezanih s isplatama iz proračuna JLP(R)S, bilo da je riječ o:

-        zaposlenicima JLP(R)S (lokalni službenici i dužnosnici)

-        fizičkim osobama koje su u poslovnom odnosu s JLP(R)S (pružanje usluga, subvencije, poticaji, obrtnici)

-        ostalim fizičkim osobama koje su korisnici raznih pomoći (socijalne pomoći, donacije, stipendije i sl.)

U odnosu na naprijed navedene podatke fizičkih osoba, posebno je zatraženo mišljenje o korištenju OIB-a fizičkih osoba, kao nužnog identifikatora ili potrebe generiranja nekog drugog identifikatora.

Kako se Preporuke Agencije, KLASA:004-02/18-01/3240, URBROJ: 567-02/12-19-07 od 22. veljače 2019., dostavljene JLP(R)S i Mišljenje Povjerenika za informiranje KLASA: 900-01/17-01/8. URBROJ: 401-01/01-17-3 od 13. travnja 2017. godine, razlikuju od postojeće upravne i upravno-sudske prakse koja je relevantna i primjenjiva i na objavu određenog seta osobnih podataka, održan je 2. listopada 2019. godine sastanak sa Agencijom, radi usklađivanja mišljenja i zauzimanja zajedničkih stajališta s aspekta poštivanja propisa o zaštiti osobnih podataka i prava na pristup informacijama.

Na zajedničkom sastanku je konstatirano sljedeće:

      I.        Preporuke Agencije KLASA:004-02/18-01/3240, URBROJ: 567-02/12-19-07od 22. veljače 2019.dostavljene JLP(R)S, utemeljene su na Mišljenju Povjerenika za informiranje KLASA: 900-01/17-01/8. URBROJ: 401-01/01-17-3od 13. travnja 2017. godine. Navedeno Mišljenje Povjerenika za informiranje odnosi se na proaktivnu objavu informacija iz članka 10. stavka 1. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine br. 25/13, 85/15, u daljnjem tekstu: Zakon), odnosno objavu registara i baza podataka iz nadležnosti tijela javne vlasti pogodnih za ponovnu uporabu. Mišljenje se odnosilo na mogućnost pretraživanja aplikacije Ministarstva financija „Pregled izvršenja državnog proračuna po dobavljačima“.

Člankom 6. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da je obrada zakonita između ostalog, u onoj mjeri u kojoj je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade. Pravna osnova za obradu utvrđuje se pravom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom.

Projekt Transparentnosti proračuna JLP(R)S odnosi se, osim na provedbu članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona, i na točku 8. istog članka Zakona.

Člankom 10. stavkom 1. točkom 5. Zakona, propisano je da su tijela javne vlasti dužna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, objavljivati              „registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponovne uporabe“, dok je točkom 8. istog članka propisana obveza objave „informacija o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Valja naglasiti da ovaj Zakon ne radi distinkciju između različitih korisnika proračunskih sredstava – fizičkih osoba koje su u poslovnom odnosu s JLP(R)S i „ostalih fizičkih osoba“ kojima su isplaćena sredstva iz proračuna. Stoga se odredba članka 10. stavka 1. točke 8. Zakona, na jednak način odnosi na javnu objavu određenih (nužnih) podataka o fizičkim osobama koje su u poslovnom odnosu s JLP(R)S (subvencije, poticaji) kao i ostalim fizičkim osobama koje su korisnici raznih pomoći (socijalne pomoći, donacije, stipendije i sl.).

Sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, naprijed navedene odredbe Zakona predstavljaju zakonitu svrhu za njihovu obradu, odnosno predstavljaju pravni temelj za objavu osobnih podataka fizičkih osoba kojima su dodijeljena bespovratna sredstva, sponzorstva, donacije ili druge pomoći.

Nadalje, člankom 16. stavkom 3. Zakona propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak. Sukladno tome, informacije o raspolaganju javnim sredstvima smatraju informacijama od javnog interesa. Drugim riječima, osobni podaci koji se odnose na neku fizičku osoba, a tiču se raspolaganja javnim sredstvima, ne mogu se smatrati zaštićenim osobnim podacima u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka, nego je riječ o javnim podacima u skladu s odredbama ovog Zakona. Dakle, kada je riječ o raspolaganju javnim sredstvima i određeni osobni podaci mogu biti dostupni javnosti. Što znači da su tijela javne vlasti dužna na svojim internetskim stranicama, na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, proaktivno objavljivati i popis korisnika dodijeljenih bespovratnih sredstava, a koji prema “Uputi povjerenika za primjenu članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama“(objavljenoj na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje www.pristupinfo.hr) uključuje ime i prezime (uz eventualno mjesto stanovanja, ako je nužno za utvrđivanje pripadnosti JLP(R)S) i visinu dodijeljenih sredstava. Za proaktivnu objavu te razine osobnih podataka postoji presumpcija prevladavanja javnog interesa, kada je riječ o popisu korisnika dodijeljenih bespovratnih sredstva, sponzorstva, donacija ili drugih pomoći iz članka 10. stavka 1. točke 8. Zakona.

    II.        Kada je riječ o isplatama zaposlenicima tijela javne vlasti, u konkretnom slučaju lokalnim službenicima JLP(R)S, članak 10. Zakona ne propisuje obvezu tijela javne vlasti na proaktivnu objavu podataka o isplatama zaposlenicima. Obveza proaktivne objave se odnosi samo na informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt. Stoga se konstatira da ne postoji zakonita svrha za proaktivnu objavu podataka o zaposlenicima i vezano uz njih, isplata iz lokalnih proračuna. Međutim, napominje se da obrada osobnih podataka zaposlenika može biti zakonita ukoliko postoji privola ispitanika za obradu njegovih osobnih podataka u svrhu koja je različita od svrhe u koju su podaci prikupljeni.

   III.        U slučaju podnošenja pojedinačnog zahtjeva za pristup podacima o plaćama i drugima davanjima zaposlenicima iz javnih sredstava, tijela javne vlasti su dužna zahtjev rješavati odgovarajućom primjenom članka 23. i u vezi s tim članka15. i 16. Zakona, vodeći se postojećom upravno-sudskom praksom, da podaci o imenu i prezimenu zaposlenika i bruto plaći i drugim isplatama iz proračuna, predstavljaju javni podatak koji ne podliježe provedbi testa razmjernosti i javnog interesa. Za pristup većem opsegu osobnih podataka zaposlenika (primjerice: OIB, adresa stanovanja, broj tekućeg računa, i dr.), potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa.

  IV.        U odnosu na objavu OIB-a fizičke osobe bez provedbe testa razmjernosti i javnog interesa, mišljenja smo da za transparentnost raspolaganja javnim sredstvima, OIB nije nužan te da se i bez njegove objave postiže svrha primjene Zakona. Stoga se s aspekta primjene ovog Zakona, ne predlaže niti korištenje drugog identifikatora, uz ime i prezime fizičke osobe i visinu isplate. Međutim nema zapreka da se, radi razlikovanja osoba istog osobnog imena, umjesto OIB-a koristi neki drugi identifikator, s ciljem sprječavanja prekomjerne obrade osobnih podataka i njihove moguće zlouporabe.