KLASA: UP/II-008-07/19-01/17
URBROJ: 401-01/03-19-4
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva KLASA: 023-01/18-01/60, URBROJ: 251-67/100-18/2 od dana 23. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće:
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva KLASA: 023-01/18-01/60, URBROJ: 251-67/100-18/2 od dana 23. siječnja 2018. godine.
2. Omogućava se ......... pravo na pristup informacijama – preslici Sporazuma o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima, broj: 137244-2018.
3. Nalaže se Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu elektrotehnike i računarstva da u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva odbijen je zahtjev za pravo na pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je zatražio dostavu preslike Sporazuma o suradnji s Laudato TV, a na temelju članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Žalitelj je na pobijanu odluku pravovremeno izjavio žalbu Povjereniku za informiranje, u kojoj u bitnom navodi da se ne slaže s zaključcima tijela javne vlasti iz pobijanog rješenja, navodeći između ostalog, da stav prvostupanjskog tijela u kojem navodi da ne postoji javni interes za traženim informacijama, odnosno da zaštita osobnih podataka prevladava nad javnim interesom, nije prihvatljiv. Nadalje navodi da činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke nije razlog za uskraćivanje cijele informacije.
Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama dana 12. siječnja 2018. godine, kojim je od Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva tražio presliku Sporazuma o suradnji s Laudato TV.
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva je rješenjem od dana 23. siječnja 2018. godine, KLASA: 023-01/18-01/60, URBROJ: 251-67/100-18/2 odbio zahtjev žalitelja pozivajući se na odredbe članka 15. stavak 2. točke 2.Zakona o pravu na pristup informacijama te pozivajući se na Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva od 05. srpnja 2017. godine, a u svezi s odredbama Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj: 79/2007) Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“ broj: 108/1996 i 79/2007). Nadalje u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je prije donošenja odluke, u skladu s člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveo test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrdio da bi pružanje informacije koju korisnik potražuje predstavljalo ugrožavanje prava zaštićenih navedenim propisima, te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje zaštićenih interesa nad javnim interesom.
Žalitelj osporava pobijano rješenje u cijelosti citirajući odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama i to članka 3., 15, 16., navodeći da stav prvostupanjskog tijela, kojim navodi da ne postoji javni interes za traženim informacijama odnosno da zaštita osobnih podataka prevladava nad javnim interesom, nije prihvatljiv, te da činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, kao i da bi u žalbenom postupku trebalo ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbi članka 25. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je prvostupanjsko tijelo prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenilo zakonske odredbe.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Prvostupanjsko tijelo je po sudu Povjerenika za informiranje propustilo prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer se poziva samo općenito na odredbu članka 15. stavak 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva od 05. srpnja 2017. godine, a u svezi s odredbama Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“ broj: 86/2012) i Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Nadalje, poslovnu tajnu prema stavku 1. članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Uvidom u Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva od 05. srpnja 2017. godine, KLASA: 003-05/17-01/47, URBROJ: 251-67/100-17/1, a na koji se poziva prvostupanjsko tijelo, utvrđeno je da je člankom 2. propisano da uz podatke koje zakon ili drugi propis utvrđuje tajnim, poslovnom tajnom prvostupanjskog tijela smatraju se: podaci i isprave koje dekan proglasi poslovnom tajnom; podaci koje je kao poslovnu tajnu Fakultet prikupio od drugih pravnih i fizičkih osoba; podaci iz ugovora koje zaključuje Fakultet ako ih dekan ili druga ugovorna strana utvrdi tajnima; podaci koji sadrže ponude na javne natječaje – do objave rezultata natječaja; podaci o znanstvenim i stručnim projektima ili njihovim rezultatima koji mogu biti predmet zaštite intelektualnog vlasništva, patentnih prijava i komercijalizacije; podaci i isprave koje poslovni partner označi kao tajne; podaci i isprave koje nadležno državno tijelo proglasi poslovnom tajnom; podaci o pristupu administrativnim sučeljima računalnih servisa; podaci i isprave o potraživanjima i obvezama Fakulteta; podaci i isprave o poslovanju Fakulteta preko IBAN-a, stanju i prometu osim podatka za koje postoji zakonska obveza da budu javno dostupni. Nadalje člankom 10. stavkom 2. navedenog Pravilnika propisano je da vrstu i stupanj tajnosti podataka koji se smatraju tajnom, a odnose se na dokument koji je nastao na Fakultetu, utvrđuje dekan. Prilikom klasifikacije iz stavka 2. ovoga članka dekan mora voditi računa o potrebi zaštite interesa Fakulteta koji bi neovlaštenim odavanjem tajne mogli biti ugroženi te o mogućoj šteti za Fakultet i osobe na koje se tajni podaci odnose. Dokument koji dekan odredi tajnim označava se u gornjem desnom kutu oznakom vrste tajne: poslovna ili profesionalna tajna i stupnjem tajnosti: tajno i vrlo tajno. Ako za dokument nije određen stupanj tajnosti smatra se da je označen stupnjem tajnosti: tajno.
Prvostupanjsko je tijelo u žalbenom postupku zajedno sa spisom predmeta dostavilo i traženu informaciju, presliku Sporazuma o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima, broj: 137244-2018. od dana 09. siječnja 2018. godine. Uvidom u istu drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da se radi o okvirnom sporazumu, kojim se definiraju načela dugoročne suradnje između Fakulteta i trgovačkog društva Laudato TV d.o.o..
Drugostupanjsko tijelo je nakon izvršenog uvida u Pravilnik o poslovnoj i profesionalnoj tajni Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva kao i u dostavljenu informaciju – presliku traženog sporazuma, utvrdilo da predmetna informacija nije proglašena poslovnom niti profesionalnom tajnom, sukladno navedenom Pravilniku jer ne predstavlja informaciju koja je klasificirana stupnjem tajnosti.
Nadalje, prvostupanjsko tijelo u pobijanom rješenju, bez dostavljanja dokaza o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa i bez obrazloženja, općenito navodi da je provelo test razmjernosti i javnog interesa.
Dakle, prvostupanjsko tijelo je po sudu Povjerenika za informiranje propustilo prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer ista predstavlja poslovnu tajnu, te je ujedno nepravilno provelo test razmjernosti i javnog interesa, slijedom čega je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Provedbom testa razmjernosti i javnog interesa mora se utvrditi da li u svakom pojedinom slučaju bi omogućavanjem pristupa zatraženoj informaciji zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te da unatoč šteti po zaštićene interese, ako javni interes prevladava, informacije treba učiniti dostupnim. Ukoliko se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima, uz primjenu članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iste su dostupne bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa osim kada je riječ o klasificiranom podatku.
Odredbom članka 6. Zakona o ustanovama, a u svezi s člankom 1. stavak 2. Zakona o ustanovama propisano je da se javna ustanova osniva za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavak 2. Zakona o ustanovama (ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i dr. djelatnosti ako se ne obavljaju radi stjecanje dobiti). Člankom 60. propisno je da je rad ustanove javan.
Statutom Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektronike i računarstva od dana 23. ožujka 2016. godine, člankom 51. stavkom1. propisano je da na pitanja koja nisu uređena ovim Statutom primjenjuju se odredbe Statuta Sveučilišta u Zagrebu odnosno zakona. Kako predmetnim statutom nije propisano financiranje drugostupanjskog tijela izvršen je uvid u Statut Sveučilišta u Zagrebu (pročišćeni tekst) od dana 01. ožujka 2016. godine i u Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu, koji je donesen sukladno s člankom 21. točka 3. i članka 100. stavak 3. Statuta Sveučilišta u Zagrebu (dostupni na web stranici Sveučilišta u Zagrebu), iz kojeg je utvrđeno da se rad Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica (sastavnice su taksativno navedene u odredbi članka 114. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a u koje spada i drugostupanjsko tijelo) financira i iz državnog proračuna.
Sukladno navedenom, prvostupanjsko tijelo je trebalo primijeniti odredbu članka 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacija kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.
Kako se rad prvostupanjskog tijela financira javnim sredstvima, građani trebaju imati pravo na pristup informacijama vezanim za pravne poslove koje sklapaju tijela javne vlasti, jer isto dovodi do jačanja povjerenja građana u rad tijela javne vlasti, a eventualno onemogućavanje pristupa takvim informacijama može izazvati kod javnosti sumnju u nepravilan i nezakonit rad tijela, osobito rad za privatne interese, loše upravljanje, pogodovanje, nekompetentnost. Nadalje, netransparentnost oko sklapanja pravnog posla može u javnosti izazvati sumnju u nepravilan i nezakonit rad tijela, loše upravljanje, pogodovanje, nekompetentnost, dok omogućavanje pristupa takvim informacijama, odnosno pravnim poslovima koje sklapaju tijela javne vlasti s osobama privatnog prava dovodi do jačanja povjerenja građana u rad tijela javne vlasti. Također upravnosudskom praksom, rješenjima Povjerenika za informiranje, te tumačenjem Zakona o pravu na pristup informacijama došlo se je do stajališta kako pravni poslovi između subjekata javnog i subjekata privatnog prava predstavljaju informaciju od javnog značaja.
Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Uvidom u traženu informaciju utvrđeno je da ista ne podliježe ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer sadrži osnovne podatke prvostupanjskog tijela, podatke trgovačkog društva Laudato TV d.o.o, potpise osoba ovlaštenih za zastupanje, a koji su javno dostupni kako na web stranicama tako i u javno objavljenom sudskom registru. Imena navedena u članku 3. predmetnog sporazuma, također ne podliježu ograničenju iz razloga što je vidljivo da se radi o ......... koja je za svoj rad, pri prvostupanjskom tijelu, plaćena iz javnih sredstava, dok je ......... direktorica trgovačkog društva Laudato TV d.o.o., a koja informacija je, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske dostupna javnosti. Nadalje, privatno pravni subjekti moraju biti svjesni da zaključivanjem pravnih poslova s javno pravnim tijelima ulaze u javnu domenu u kojoj prevladavaju javni interes i preteže načelo transparentnosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Stoga je na temelju članka 117. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan