KLASA: UP/II-008-07/15-01/462

URBROJ: 401-01/11-16-02

Zagreb, 27. travnja 2016.

Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-234 od 9. listopada 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj: 26 Su-2/15-234 od 9. listopada 2015. godine.

2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je sukladno članku 16. istog zakona proveden test razmjernosti te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva.

Žaliteljica je protiv osporenog rješenja izjavila žalbu, u kojoj u bitnome navodi da je zahtjevom za pristup informacijama od 7. listopada 2015. godine od tijela javne vlasti tražila informaciju o pojedinačnim zk. ispravnim postupcima na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu – Zemljišnoknjižni odjel i to: 1. ukupan broj neriješenih pojedinačnih zk. ispravnih postupaka, specificirano po godini zaprimanja prijedloga, 2. podatke o osobama koje su godišnjim rasporedom poslova zadužene za rješavanje pojedinačnih zk. ispravnih postupaka, 3. ukupan broj neriješenih predmeta po svakoj zaduženoj osobi, specificirano po godini zaprimanja. Nadalje, navodi da rješenje osporava u cijelosti i izjavljuje žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona i zbog pogrešne primjene odredaba postupka. Također, navodi da zahtjevom za pristup informacijama nije tražila informacije o unutarnjem ustrojstvu suda, već točno određene podatke te da ne postoji ni jedan valjani zakonski razlog zbog kojeg je uskraćeno pravo na pristup informacijama, niti je za odbijanje zahtjeva tijelo javne vlasti dalo valjano i na zakonu utemeljeno obrazloženje. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 7. listopada 2015. godine od Općinskog građanskog suda u Zagrebu zatražila dostavu sljedećih informacija: 1. ukupan broj neriješenih pojedinačnih zk. ispravnih postupaka, specificirano po godini zaprimanja prijedloga, 2. podatke o osobama koje su godišnjim rasporedom poslova zadužene za rješavanje pojedinačnih zk. ispravnih postupaka, 3. ukupan broj neriješenih predmeta po svakoj zaduženoj osobi, specificirano po godini zaprimanja. Nadalje, utvrđeno je da je, postupajući po navedenom zahtjevu za pristup informacijama, Općinski građanski sud u Zagrebu je donio rješenje broj: 26 Su-2/15-234 od 9. listopada 2015. godine u čijem obrazloženju u bitnome navodi kako je, sukladno odredbi članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, Općinski građanski sud u Zagrebu na internetskim stranicama objavio informacije o unutarnjem ustrojstvu suda i to zasebno za svaki odjel, pa tako i zemljišnoknjižni te da je sukladno odredbi članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, proveden test razmjernosti i javnog interesa te je utvrđeno da nema javnog interesa za usvajanje predmetnog zahtjeva, stoga je valjalo odbiti zahtjev i odlučiti kao u izreci, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Općinski građanski sud u Zagrebu dopisom 26 Su-2/15-243 od 27. listopada 2015. godine dostavio je Povjerenici za informiranje žalbu na rješavanje te je u dopisu u bitnome naveo da je zahtjev odbijen temeljem članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, dok su neke zatražene informacije objavljene na internetskim stranicama Općinskog građanskog suda u Zagrebu sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama te da se radi o podacima za koje bi trebalo ručno prebrojavanje velikog broja spisa, duge analize za što bi trebalo angažirati velik broj zaposlenika, a nema niti javnog interesa za dostavu tih podataka žaliteljici, pa nema niti uvjeta za primjenu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Općinski građanski sud u Zagrebu bio je u obvezi razmotriti posjeduje li dokumentaciju iz koje proizlaze tražene informacije, te ukoliko istu posjeduje i nema razloga za ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostaviti je žaliteljici. Informacije koje žaliteljica traži su informacije statističke prirode pa je nejasno koje je ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama primijenjeno u  konkretnom slučaju, a zbog kojeg bi se trebao provoditi test razmjernosti i javnog interesa. Naime, Općinski građanski sud u Zagrebu u obrazloženju pobijanog rješenja je naveo da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bez obrazloženja takvog zaključka.

Iz očitovanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu proizlazi da isti posjeduje dokumentaciju koja sadrži tražene informacije, ali da bi dostava svih informacija onako kako ih je zatražila žaliteljica zahtijevala dodatan angažman službenika.

Pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije. Međutim, kako je već ranije navedeno tijelo javne vlasti u obvezi je razmotriti posjeduje li dokumentaciju iz koje proizlaze tražene informacije, pa da sama žaliteljica na temelju dostavljene dokumentacije utvrđuje informacije koje ga zanimaju. Napominje se da Općinski građanski sud u Zagrebu ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacija i naknadu troškova dostave traženih informacija, a obračun se vrši sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14). Stoga prije dostave traženih informacija Općinski građanski sud u Zagrebu ima pravo žaliteljici naplatiti stvarne materijalne troškove i troškove dostave traženih informacija.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Međutim, prema ocjeni Povjerenice za informiranje nisu poštovana pravila postupka, te  činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu kao prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku  od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.