KLASA: UP/II-008-07/18-01/284

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 18. prosinca 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Đurmanca, ........., izjavljene protiv rješenja Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 008-01/18-01/1, URBROJ: 2186-62-14-18-7 od 16. ožujka 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu, KLASA: 008-01/18-01/1, URBROJ: 2186-62-14-18-7 od 16. ožujka 2018. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je od Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu zatražio uvid u kompletan natječajni postupak i natječajnu dokumentaciju za svakog prijavljenog kandidata po raspisanom natječaju za upis na Poslijediplomski doktorski studij informacijske  i komunikacijske znanosti, temeljem odredbe članka 23. stavka 3., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su informacije koje se odnose na kandidate na navedenom natječaju zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka te temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da traži da se isto poništi u cijelosti, s obzirom da mu je njime onemogućen pristup informacijama. Smatra da po Ustavu RH i zakonu ima pravo na zatražene dokumente. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup svim zatraženim informacijama te da na taj način omogući transparentnost rada tijela javne vlasti, iznoseći pri tome svoje sumnje u prikrivanje nezakonitosti od strane prvostupanjskog tijela. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 1. ožujka 2018. godine od Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu zatražio da mu se omogući uvid u kompletan natječajni postupak i natječajnu dokumentaciju za svakog prijavljenog kandidata po raspisanom natječaju za upis na Poslijediplomski doktorski studij informacijske i komunikacijske znanosti (Natječaj za iskaz interesa i upis, a koji je bio objavljen i otvoren do 30. rujna 2017. godine, FOI Varaždin) te preslike dokumenata vezano za taj natječaj. Također je zatražio da se za navedeno predloži datum i vrijeme te da ga se o tome pravovremeno obavijesti.

Nadalje, utvrđeno je da je Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu postupajući po zahtjevu donio osporeno rješenje KLASA: 008-01/18-01/1, URBROJ: 2186-62-14-18-7 od 16. ožujka 2018. godine kojim je odbijen zahtjev, temeljem odredbe članka 23. stavka 3.,u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su informacije koje se odnose na kandidate na predmetnom natječaju zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. U osporenom rješenju prvostupanjsko tijelo se također poziva i na odredbu članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

U drugostupanjskom postupku po žalbi Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu je dopisom KLASA: 008-01/18-01/1, URBROJ: 2186-62-14-18-16 od 9. travnja 2018. godine dostavio Povjereniku za informiranje prvostupanjski spis predmeta, a u prilogu dokumentaciju iz postupka natječaja te natječajnu dokumentaciju za svakog prijavljenog kandidata za upis na poslijediplomski doktorski studij Informacijske znanosti.

U citiranom dopisu Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da se u konkretnom slučaju ne radi o javnom interesu nego o osobnom interesu žalitelja  te da bi u žalbenom postupku osobito trebalo uzeti u obzir zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje, koje je po njegovom mišljenju žalitelj prekršio na način da kao kandidat u predmetnom natječajnom postupku vrši pritisak na tijelo javne vlasti, s obzirom da mu u istom postupku nije odobren upis na poslijediplomski doktorski studij. U dopisu je pojašnjen postupak provedbe natječaja za upis u poslijediplomski doktorski studij te je istaknuto da u konkretnom slučaju nije ispunjena kvota upisa, da su svi prijavljeni kandidati zadovoljili formalne uvjete prijave na natječaj, no da je nakon obavljenih intervjua kandidata s Vijećem doktorskog studija zaključeno da dva kandidata ne udovoljavaju uvjetima za upis na poslijediplomski doktorski studij Informacijske znanosti, a od kojih je jedan i žalitelj. U navedenom je dopisu istaknuto i to da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, između ostalog, temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta te da akademska samouprava u Republici Hrvatskoj sukladno članku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju obuhvaća utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, izbor čelnika i nastavnika i upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučio da treba ograničiti pristup zatraženim informacijama, a kao razlog za ograničenje navedena je zaštita osobnih podataka. Uz navedeno ograničenje navedena je i zlouporaba prava na pristup informacijama od strane žalitelja. Međutim, uvidom u dostavljenu dokumentaciju spisa predmeta utvrđeno je da ista ne sadrži dokumentaciju iz koje bi proizlazilo je li i na koji način je prvostupanjsko tijelo prije donošenja predmetne odluke provelo test razmjernosti i javnog interesa, a osim toga u spisu predmeta ne nalazi se dokumentacija iz koje bi se moglo utvrditi zlouporabu prava na pristup informacijama. 

Stoga je Povjerenik za informiranje u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj u informacija koje je žalitelj zatražio zahtjevom za pristup informacijama od 1. ožujka 2018. godine te je razmotrio može li se istima odobriti pristup temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u dostavljene informacije utvrđeno je da se radi o sljedećoj dokumentaciji: tekstu natječaja za upis studenata na Poslijediplomski sveučilišni studij Informacijske znanosti za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti, koji je bio otvoren do 30. studenoga 2017. godine te objavljen na internetskoj stranici Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu; Zapisniku sa 17. sjednice Vijeća doktorskog studija od 9. i 24. siječnja 2018. godine; Zapisniku sa 19. sjednice Vijeća doktorskog studija od 20. veljače 2018. godine; Prijavi kandidata na natječaj s prilozima, Bilješkama o razgovoru s kandidatima s rezultatima intervjua, i rješenjima o odobravanju/neodobravanju upisa kandidata na Poslijediplomski doktorski studij Informacijske znanosti s uputom o pravnom lijeku.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučilo o uskrati informacije.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. istog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva te donošenja osporenog rješenja („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka koji je važio u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka. U članku 11. stavku 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o natječaju Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu za upis na Poslijediplomski doktorski studij, bilo je potrebno  razmotriti i relevantne zakonske odredbe koje uređuju postupak provedbe navedenog natječaja.

Članak 4. stavak 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne novine” broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17.) propisuje da akademsku zajednicu čine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. Stavak 2. istog članka propisuje da se visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. U stavku 3. istog članka propisano je da akademske slobode pripadaju svim članovima akademske zajednice a obuhvaćaju slobodu znanstvenog i umjetničkog istraživanja i stvaralaštva, poučavanja, međusobne suradnje i udruživanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovom Zakonu. Stavkom 4. navedenog članka propisano je da akademska samouprava na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj obuhvaća: – utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, – izbor čelnika i nastavnika, – upravljanje resursima s kojima raspolažu visoka učilišta. Stavkom 5. istog članka propisano je da autonomija sveučilišta na svim sveučilišnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaća: – uređenje unutarnjeg ustroja, – utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, – financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, – odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji, – ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu. U stavku 6. navedenog članka propisano je da akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveučilišta uključuju i odgovornost akademske zajednice prema društvenoj zajednici u kojoj djeluje.

U članku 73. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju je propisano da su Poslijediplomski studiji poslijediplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij. Stavkom 2. istog članka je propisano da se Poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) može se upisati nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija. U stavku 3. navedenog članka je propisano da Poslijediplomski sveučilišni studij traje najmanje tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorske disertacije u znanstvenim područjima se stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Ispunjenjem svih propisanih uvjeta u umjetničkom području se stječe akademski stupanj doktora umjetnosti (dr. art.). Stavkom 4. istog članka je propisano da iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat znanosti.

U članku 8. stavku 1. Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu (pročišćeni tekst) Klasa: 641-01/16-02/12, Urbroj: 380-020/173-16-7 od 7. rujna 2016. godine je propisano da uvjete upisa određuje vijeće doktorskoga studija u skladu s postojećim propisima. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javni natječaj za upis na doktorski studij raspisuje najmanje mjesec dana prije početka nastave, a kriteriji vrjednovanja pristupnika obuhvaćaju uspjeh u diplomskome studiju, pokazano zanimanje za znanstveno ili umjetničko istraživanje, objavljene radove, preporuke profesora i mogućeg mentora te prijedlog područja istraživanja. Razgovor s pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnog postupka. pri upisu se jasno definiraju svi nužni uvjeti za završetak studija u predviđenom roku. U stavku 3. navedenog članka propisano je da se upisne kvote određuju prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i mentorskih kapaciteta. U stavku 4. istog članka propisano je da se imena izabranih pristupnika i njihove kvalifikacije javno objavljuju na internetskoj stranici studija.

U članku 20. stavku 4. Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Klasa: 641-01/16-02/12, Urbroj: 380-020/173-16-7 od 7. rujna 2016. godine propisano je da su sastavnice Sveučilišta dužne uskladiti svoje pravilnike s odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu.

Člankom 7. stavkom 1. Pravilnika o poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta organizacije i informatike (usklađenog s Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu) iz listopada 2017. godine, propisano je da odluku o raspisivanju natječaja za upis prvostupnika na doktorski studij donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća doktorskog studija. Stavkom 2. istog članka je propisano da se javni natječaj za upis na doktorski studij raspisuje najmanje mjesec dana prije početka nastave. U stavku 3. navedenog članka propisano je da se natječaj oglašava u dnevnom tisku i na službenim web stranicama Fakulteta.

U članku 10. stavku 4. Pravilnika o poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta organizacije i informatike propisano je da uz provjeru priložene dokumentacije, Vijeće doktorskog studija provodi intervju sa svim pristupnicima koji su se prijavili na natječaj. Stavkom 5. istog članka propisano je da Vijeće doktorskog studija donosi odluku o pravu na upis na studij temeljem analize dokumentacije i intervjua s pristupnicima. Za pristupnike kojima su određeni diferencijski ispiti Vijeće doktorskog studija donosi odluku o tome hoće li pristupnik diferencijske ispite polagati kao redovno upisani student doktorskog studija ili prije upisa u doktorski studij. Položeni diferencijski ispiti ne računaju se u zbroj ECTS bodova na doktorskom studiju. Položeni diferencijski ispiti uvjet su za polaganje ispita iz kolegija doktorskog studija.

U članku 12. navedenog Pravilnika navedeno je da se imena izabranih pristupnika, njihove kvalifikacije i imena preporučitelja javno se objavljuju na internetskoj stranici studija.

Člankom 13. stavkom 1. je propisano da se troškovi poslijediplomskog doktorskog studija podmiruju semestralno po tekućoj cijeni semestra. Plaćanje troškova prethodnog razdoblja preduvjet je za upisa u sljedeću studijsku godinu. Stavkom 2. istog članka je propisano da na prijedlog Vijeća doktorskog studija dekan Fakulteta može osloboditi doktoranda koji sudjeluje u nastavi ili projektnim aktivnostima na Fakultetu ili je zaposlen na Sveučilištu u Zagrebu dijela plaćanja troškova poslijediplomskog doktorskog studija.

Razmatrajući odredbe koje uređuju postupak upisa na doktorski studij na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da isti započinje prijavom na natječaj koji raspisuje pojedini fakultet ili akademija  najmanje mjesec dana prije početka nastave, a kojim se propisuju uvjeti za upis na pojedini doktorski studij. Iz relevantnih propisa je vidljivo da se od pristupnika traži određeni uspjeh na diplomskom studiju, preporuke sveučilišnih nastavnika i potencijalnoga mentora, a da prijamni postupak obuhvaća i razgovor o planiranom istraživačkom radu. Također je vidljivo da se rezultati upisa objavljuju javno na mrežnoj stranici studija.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u internetsku stranicu Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta organizacije i informatike - vezano za Poslijediplomski doktorski studij - Informacijske znanosti, te je utvrđeno da su objavljeni sljedeći uvjeti za upis: završen diplomski studij, poslijediplomski znanstveni studij, poslijediplomski specijalistički studij na Fakultetu organizacije i informatike, diplomski studij informatike, računarstva, informatologije, matematike ili drugi srodni studij na nekoj od hrvatskih ili stranih visokoškolskih ustanova, magisterij ili doktorski studij na nekom od poslijediplomskih studija hrvatskih ili stranih sveučilišta; da se dodatno provjerava uspjeh u prethodnom studiju, motivacija za znanstveni rad, objavljeni radovi, preporuke sveučilišnih nastavnika i usklađenost željenoga područja istraživanja s programom doktorskoga studija; da se sa svakim pristupnikom provodi strukturirani intervju kojim se provjeravaju njegova očekivanja, motivacija, kompetencije iz primjene informacijskih tehnologija, engleskoga jezika i spremnost za studij.

Iz javno dostupnih informacija na internet stranicama Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da se informacije vezano za poslijediplomski doktorski i specijalistički studij redovito objavljuju kako sastavni dio Zaključaka sa sjednica Fakultetskog vijeća, pa tako i informacije koje su relevantne za predmetni postupak upisa u doktorski studij, što je vidljivo na linkovima https://www.foi.unizg.hr/sites/default/files/1._zakljucci_0.pdf,  https://www.foi.unizg.hr/sites/default/files/zakljucci_4_sjednice_fv.pdf, i https://www.foi.unizg.hr/sites/default/files/zakljucci_6_sjednice_fv_finalno.pdf.

Daljnjim uvidom u informacije objavljene na internetskoj stranici Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu, u pogledu predmetnog natječaja, utvrđeno je da je na poveznici https://www.foi.unizg.hr/hr/novosti/upis-na-doktorski-studij-u-ak-god-20172018 objavljen popis prvostupnika koji su ostvarili pravo upisa na doktorski studij u akademskoj godini 2017/2018.

Također, uvidom u podatke objavljene na internetskoj stranici prvostupanjskog tijela utvrđeno je da je na istoj objavljen Zapisnik sa 6. sjednice Fakultetskog vijeća Fakulteta organizacije i informatike održane 20. i 27. veljače 2018. godine, iz kojeg je vidljivo da je vezano za Poslijediplomski doktorski i specijalistički studij pod točkom 4. navedeno da su članovi Fakultetskog vijeća informirani o upisu nove generacije doktoranada na doktorski studij Informacijske znanosti te da je od 11 prijavljenih kandidata jedna kandidatkinja odustala, da su dvojica kandidata odbijena, a da je 8 doktoranada upisalo studij. Također je navedeno da je održan kvalifikacijski doktorski ispit u prosincu, da je 6. veljače 2018. godine održan prvi dio 3. modula radionice za mentore, a 16. veljače 2018. godine radionica za doktorande.

Razmatrajući interes žalitelja za traženim informacijama u pogledu natječajnog postupka te uvidom u informacije koje su javno objavljene na internetskim stranicama tijela javne vlasti, vezano za predmetni natječaj, u drugostupanjskom postupku je zaključeno da je javno objavljenim informacijama u dovoljnoj mjeri zadovoljen interes javnosti u pogledu navedenog natječajnog postupka.

Naime, kandidat nakon što je natječaj završen ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, te se po podnesenom zahtjevu primjenom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđuje prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da natječajna dokumentacije sadrži osobne podatke kandidata. Pri navedenom treba imati u vidu činjenicu da kada kandidat na natječaju zahtjevom za pristup informacijama traži određene informacije vezano za postupak natječaja, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat u natječajnom postupku, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz dokumentacije prvostupanjskog spisa predmeta proizlazi da je žalitelj bio kandidat na natječaju Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu za upis u Poslijediplomski doktorski studij - Informacijske znanosti, za koji je nakon zaprimanja rješenja KLASA: 643-03/18-01/1, URBROJ: 2186-62-06-18-22 od 14. veljače 2018. godine, tražio uvid u kompletan natječajni postupak te svu natječajnu dokumentaciju za svakog prijavljenog kandidata.

U odnosu na natječajnu dokumentaciju kandidata koji su se prijavili na natječaj, između ostalih i žalitelja, ističe se da osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da u odnosu na istu ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama. Naime, obzirom da navedeni kandidati sami financiraju doktorski studij i isti se ne plaća iz javnih sredstava, te da se za konkretni natječajni postupak ne vode javne rasprave, ne postoji interes javnosti za dobivanjem navedenih informacija, već postoji samo žaliteljev osobni interes. Pri, navedenom se osobito ističe činjenica da se u rješenju o odobravanju/neodobravanju upisa u doktorski studij kandidatima daje uputa o pravnom lijeku prema kojoj protiv navedenih rješenja mogu uložiti prigovor Fakultetskom vijeću Fakulteta organizacije i informatike u roku os 8 dana po njegovu primitku.

Iz javno objavljenih informacija na internetskoj stranici Fakulteta organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da žalitelj podnio žalbu protiv rješenja kojim mu nije odobren upis na I. godinu poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Informacijske znanosti, a isto je vidljivo iz Zaključaka sa 7. sjednice Fakultetskog vijeća Fakulteta organizacije i informatike održane 20. ožujka 2018. godine na kojoj se i odlučivalo o istom prigovoru, na linku  https://www.foi.unizg.hr/sites/default/files/zakljucci_7_sjednice_fv.pdf te da je isti odbijen od članova Fakultetskog vijeća uz tri suzdržana glasa. Na navedenoj poveznici objavljeno je i rješenje o odbijanju žaliteljeve žalbe na rješenje KLASA: 643-03/18-01/1, URBROJ: 2186-62-06-18-22 od 14. veljače 2018. godine.

Iz obrazloženja osporenog rješenja protiv kojeg je žalitelj podnio žalbu u ovom predmetu je razvidno da je Fakultet organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu u konkretnom slučaju zaključio da se na predmetni zahtjev imaju primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom na to da je žalitelj zatražio kompletnu natječajnu dokumentaciju smatrajući da ima pravo dobiti preslike iste sukladno odredbama navedenog Zakona te je donijelo osporeno rješenje kojim je predmetni zahtjev odbijen zbog zaštite osobnih podataka.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje utvrdio da je u odnosu na dokumentaciju natječajnog postupaka i dokumentaciju kandidata prijavljenih na predmetni natječaj, prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, pa se ne mogu prihvatiti prigovori i navodi žalitelja izneseni u žalbi.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan