KLASA: UP/II-008-07/18-01/586
URBROJ: 401-01/06-19-2
Zagreb, 16. prosinca 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom prijedloga .........iz Ogulina, ......... za oglašavanjem ništavim rješenja trgovačkog društva Hrvatske elektroprivrede d.d., broj: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine i žalbe izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatske elektroprivrede d.d., broj: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Odbija se prijedlog ......... za oglašavanjem ništavim rješenja trgovačkog društva Hrvatske elektroprivrede d.d., broj: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine.
2. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatske elektroprivrede d.d., broj: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine.
3. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih računa HEP-Operatora distrbucijskog sustava d.o.o. izdanih Športskoj zajednici Grada Ogulina za 2016. godinu:
- za mrežarinu: 1700051159-160121-3 razdoblje 1/2016, 1700051159-160221-0 razdoblje 2/2016, 1700051159-160321-6 razdoblje 3/2016, 1700051159-160421-2 razdoblje 4/2016, 1700051159-160521-9 razdoblje 5/2016, 1700051159-160621-5 razdoblje 6/2016, 1700051159-160721-1 razdoblje 7/2016, 1700051159-160821-8 razdoblje 8/2016, 1700051159-160921-4 razdoblje 9/2016, 1700051159-161021-2 razdoblje 10/2016, 1700051159-161120-0 razdoblje 11/2016, i 1700051159-161220-7 razdoblje 12/2016; i
- za električnu energiju: 1700051159-160120-5 razdoblje 1/2016, 1700051159-160220-1 razdoblje 2/2016, 1700051159-160320-8 razdoblje 3/2016, 1700051159-160420-4 razdoblje 4/2016, 1700051159-160520-0 razdoblje 5/2016, 1700051159-160620-7 razdoblje 6/2016, 1700051159-160720-3 razdoblje 7/2016, 1700051159-160820-0 razdoblje 8/2016, 1700051159-160920-6 razdoblje 9/2016, 1700051159-161021-2 razdoblje 10/2016.
4. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da postupi sukladno točki 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, kojim je od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. tražio sve račune za električnu energiju izdanih Športskoj zajednici Grada Ogulina za 2016. godinu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio podnesak (žalbu) u kojoj prvenstveno predlaže oglašavanje ništavim prvostupanjskog rješenja iz razloga što isto ne sadrži otisak službenog pečata javnopravnog tijela odnosno što se u izreci istog navodi ime i prezime druge osobe. Također navodi da pobija navedeno rješenje zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer se računi za utrošenu električnu energiju za Športsku zajednicu Grada Ogulina podmiruju iz javnih sredstava Grada Ogulina. Smatra da se u konkretnom slučaju radi o raspolaganju javnim sredstvima. Predlaže da se žalba uvaži.
Prijedlog za oglašavanje rješenja ništavim nije osnovan, dok je žalba osnovana.
U odnosu na prijedlog žalitelja za oglašenje rješenje ništavim iz razloga što u rješenju nema otiska službenog pečata javnopravnog tijela, odnosno što izreka rješenja glasi na Antu Blaževića, ističe se kako slijedi.
Sukladno članku 1. Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/95.) pečat i žig s grbom Republike Hrvatske rabe predsjednik Republike Hrvatske, ured predsjednika Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, sudovi i druga tijela državne vlasti, Ustavni sud Republike, oružane snage Republike Hrvatske, javni bilježnici, pučki pravobranitelj, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave te tijela kotara s posebnim samoupravnim položajem, a sukladno stavku 3. navedenog članka pečatom i žigom s grbom Republike Hrvatske potvrđuje se vjerodostojnost akta. Prema članku 2. stavku 1. navedenog zakona pečat s grbom RH rabe i pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.
Člankom 8. navedenog Zakona, Ministarstvo uprave daje odobrenje za izradu pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske tijelima iz članka 1. stavka 1. i 2., te pravnim osobama iz članka 2. stavka 1. navedenog Zakona. Prema članku 13. navedenog Zakona, nadzor nad provedbom Zakona obavljaju Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova.
S obzirom na navedene odredbe ističe se da Povjerenik za informiranje nije nadležan preispitivati je li Ministarstvo uprave Hrvatskoj elektroprivredi d.d. trebalo dati odobrenje za izradu pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske u situaciji kad Hrvatska elektroprivreda d.d. postupajući po zahtjevima za pristup informacijama donosi rješenja, na koja se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Naime, iako je točno da je člankom 98. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) propisano da rješenje sadrži i otisak službenog pečata javnopravnog tijela, činjenica da rješenje ne sadrži otisak službenog pečata, ne dovodi do ništavosti rješenja.
Obzirom da se žalitelj poziva na odredbu članka 128. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku prema kojoj će se oglasiti ništavim rješenje ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, ističe se da je u konkretnom slučaju rješenjem prvostupanjskog tijela, URBROJ: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja, a takvo rješenje ne sadrži nikakvu činidbu koja bi se mogla izvršiti, pa je logično da se na isto ne može primijeniti navedena odredba na koju se žalitelj poziva.
Osim toga, u konkretnom slučaju nije moguće primijeniti niti druge razloge iz članka 128. Zakona o općem upravnom postupku, a posebno se ističe da Zakonom o pravu na pristup informacijama, kao niti Zakonom o općem upravnom postupku nije propisano da bi nedostatak otiska službenog pečata bio razlog za ništavost rješenja u smislu članka 128. stavka 1. točke 6. Zakona o općem upravnom postupku.
Vezano za drugi razlog ništavosti na koji se poziva žalitelj, da se u izreci rješenja navodi Ante Blažević, ponovo se ističe da osporeno prvostupanjsko rješenje ne sadrži niti jednu činidbu koji bi trebalo izvršiti, pa nije moguće primijeniti odredbu članka 128. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku, kao niti ostale odredbe koje uređuju pitanje ništavosti rješenja. Naime, uvidom u prvostupanjsko rješenje razvidno je da se u uvodu navodi da je isto doneseno po prijedlogu žalitelja, te se i u dostavnoj naredbi navodi ime i prezime i adresa žalitelja. Stoga je, iako je točno da je u izreci navedenog rješenja navedeno ime i prezime druge osobe, a uzimajući u obzir da se u ostalom dijelu rješenja navodi žalitelj, jasno da se radi o omašci u pisanju prvostupanjskog tijela u smislu članka 104. Zakona o općem upravnom postupku koju može ispraviti prvostupanjsko tijelo.
Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti prijedlog žalitelja za oglašavanjem ništavim osporenog rješenja, iz kojeg razloga je odlučeno kao pod točkom 1. izreke ovog rješenja.
U odnosu na žalbu žalitelja protiv rješenja prvostupanjskog tijela, ističe se kako slijedi.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 6. studenog 2017. godine tražio sljedeću informaciju: presliku računa o potrošnji električne enegije za 2016. godinu. U navedenom je zahtjevu žalitelj pojasnio da se radi o računu za Športsku zajednicu Grada Ogulina (ŠZ), Bolnička ulica 9, 47300 Ogulin, MB 01352156, OIB 26158336914, RNO broj 002860. Nadalje, žalitelj je pojasni svoj zahtjev na način da je naveo kako moli dostavu zbirnih i pojedinačnih računa za 2016. godinu za sljedeće sportske objekte ŠZ-a: 1. GŠD – Gradska školska dvorana, Bolnička ulica 9, 47300 Ogulin, 2. ŠŠD- Školska športska dvorana, Ulica bana Jelačića 1, 47300 Ogulin, 3. Tzv. „Teniska“ dvorana, Bolnička ulica bb, 47300 Ogulin, 4. Kuglana, Žegar I bb, 47300 Ogulin, 5. Sokolski dom, Ulica J.J. Strossmayera 1, 47300 Ogulin, i eventualno drugi računi ako postoje (dakle svi računi za električnu energiju za 2016. godinu za ŠZ).
Također je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva žalitelja prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje broj: E-62/18/ZV od 3. siječnja 2018. godine, kojim je odbilo zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa informacijama koje su predmet ovog postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da je prvostupanjsko tijelo nakon provedenog testa razmjernosti i javnog intersa zaključilo da zahtjev korisnika treba odbiti iz razloga što zatražene informacije nisu informacije od javnog značaja odnosno jer predstavljaju poslovnu tajnu.
Uvidom u spis predmeta u žalbenom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženoj bilješci o testu razmjernosti i javnog interesa, nije dalo nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu jedino razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti žalitelju pristup zatraženim inofmracijama suklano odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ili se pristup istima treba ograničiti zbog nekog od razloga za ograničenje pristupa informacijama koji su propisani u članku 15. Zakona o pravu na pristup infomracijama.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07.) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Međutim, u konkretnom slučaju je uvidom u predmetne inofmracije zaključeno da se ne može prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da bi zatražene informacije predstavljale poslovnu tajnu, jer iste ne predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, niti se u prvostupanjskom rješenju niti u bilješci o testu razmjernosti i javnog interesa igdje navodi koje bi to štetne posljedice mogle nastupiti omogućavanjem pristupa računima za mrežarinu i električnu energiju i za čije interese. Slijedom navedenog, u žalbenom j epostupku zaključeno da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 16. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u račune koji su predmet ovog postupka utvrđeno je da se radi o računima za za mrežarinu i računima za električnu energiju, koji su izdani Športskoj zajednici Grada Ogulina u 2016. godini: za mrežarinu 1700051159-160121-3 razdoblje 1/2016, 1700051159-160221-0 razdoblje 2/2016, 1700051159-160321-6 razdoblje 3/2016, 1700051159-160421-2 razdoblje 4/2016, 1700051159-160521-9 razdoblje 5/2016, 1700051159-160621-5 razdoblje 6/2016, 1700051159-160721-1 razdoblje 7/2016, 1700051159-160821-8 razdoblje 8/2016, 1700051159-160921-4 razdoblje 9/2016, 1700051159-161021-2 razdoblje 10/2016, 1700051159-161120-0 razdoblje 11/2016, i 1700051159-161220-7 razdoblje 12/2016, i za električnu energiju 1700051159-160120-5 razdoblje 1/2016, 1700051159-160220-1 razdoblje 2/2016, 1700051159-160320-8 razdoblje 3/2016, 1700051159-160420-4 razdoblje 4/2016, 1700051159-160520-0 razdoblje 5/2016, 1700051159-160620-7 razdoblje 6/2016, 1700051159-160720-3 razdoblje 7/2016, 1700051159-160820-0 razdoblje 8/2016, 1700051159-160920-6 razdoblje 9/2016, i 1700051159-161021-2 razdoblje 10/2016.
U žalbenom postupku također je izvršen i uvid u internetsku stranicu prvostupanjskog tijela http://www.hep.hr/ods/UserDocsImages/dokumenti/tarifnimodeli/01012019/Tarifne_stavke_do_01012019_poduzetnistvo.pdf te je utvrđeno da su javno objavljene tarifne stavke za korištenje mreže za kupce za kategorije poduzetništvo, u primjeni od 1. siječnja 2016. godine do 1. siječnja 2019. godine. Uvidom u navedenu tablicu utvrđeno je da su u njoj navedene sljedeće kategorije: kategorija/naponska razina (visoki, srednji i niski napon), tarifni model za svaku od navedenih naponskih kategorija (bijeli, plavi, crveni, žuti), te kategorija tarifne stavke u kojoj se navodi radna energija, radna snaga, prekomjerna jalova energija, te naknada za mjernu usluge.
U pogledu računa za mrežarinu, vidljivo je da se isti temelje na gore citiranim tarfinim stavkama. Što se tiče računa za električnu energiju, utvrđeno je da isti sadrže podatke o stavki (viša dnevna tarifna stavka ili niža dnevna tarifna stavka, te između ostalog, podatke o naknadi za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, te trošarine za neposlovnu uporabu električne energije. Pri navedenom se ističe da podatak o trošarinama za neposlovnu uporabu električne energije iznosi 7,50 kn/Mwh, dok se naknada za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora određuje odlukom Vlade Republike Hrvatske.
S obzirom na činjenicu da su javno objavljene stavke koje utječu na iznos navedenih računa za električnu energiju, te računima za mrežarinu, u žalbenom je postupku zaključeno da podatak o količini utrošene energije od strane Športske zajednice Grada Ogulina, koja također predstavlja tijelo javne vlasti, ne može predstavljati poslovnu tajnu. Osim toga, uvidom u Program javnih potreba u sportu Grada Ogulina za 2016. godinu, koji je donijelo Gradsko vijeće Grada Ogulina dana 1. prosinca 2015. godine, i koji je dostupan na poveznici https://ogulin.hr/old-site/dokumenti/151201-o16-13.pdf, utvrđeno je da je u proračunu Grada Ogulina predviđen iznos od 200.000,00 kn za tekuće održavanje sportskih objekata. Nadalje, izvšenim uvidom u Program javnih potreba Grada Ogulina za 2019. godine, koji je dostupan na linku https://ogulin.hr/old-site/images/novosti/Program-javnih-potreba-u-sportu-2019.pdf utvrđeno je da je za troškove energenata (lož ulje, peleti, električna energija) predviđen iznos od 350.000,00 kn.
S obzirom da je iz javno dostupnih informcija razvidno da se sredstva za troškove održavanja sportskih objekata Športske zajednice Grada Ogulina financiraju iz javnih sredstava, odnosno proračuna Grada Ogulina, da računi koji su predmet ovog postupka prestavljaju raspolaganje javnim sredstvima Športske zajednice Grada Ogulina koja predstavlja tijelo javne vlasti, u žalbenom je postupku zaključeno da se istima može omogućiti pristup bez ograničenja u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan