KLASA: UP/II-008-07/19-01/728
URBROJ: 401-01/06-19-4
Zagreb, 11. prosinca 2019. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) u vezi s člankom 119. stavkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) povodom žalbe političke stranke Nova ljevica, zastupane po predsjedniku ........., s dostavnom adresom ........., Zagreb, izjavljene protiv obavijesti Grada Zagreba, KLASA: 008-02/19-02/291, URBROJ: 251-02-02/015-19-12 od 23. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Žalba se uvažava
2. Usvaja se zahtjev za pristup informacijama političke stranke Nova ljevica od 5. rujna 2019. godine.
3. Djelomično se odobrava političkoj stranci Nova ljevica pravo na pristup preslikama potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu za ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ......... i ......... u 2017. i 2018. godini
na način da se na istima prekriju podaci o adresi i osobnom identifikacijskom broju poreznog obveznika, te svi podaci u tablici u stupcima s brojem 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13 te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
4. Nalaže se Gradu Zagrebu da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Dana 23. rujna 2019. godine Grad Zagreb je donio obavijest, KLASA: 008-02/19-02/291, URBROJ: 251-02-02/015-19-12 kojom je temeljem članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama obavijestilo političku stranku Nova ljevica (u daljnjem tekstu: žalitelj) da su informacije koje je tražio zahtjevom za dopunu informacije od 5. rujna 2019. godine javno objavljene informacije. U citiranoj obavijesti Grad Zagreb je pojasnio da su bruto iznosi mjesečnih naknada predsjednika, potpredsjednika i članova vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora javno objavljena informacija odnosno da je ista propisana Odlukom o naknadi predsjednicima, potpredsjednicima i članovima vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, broj 8/09., 11/14. i 7/17.).
Protiv navedene obavijesti žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako istu podnosi zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te posljedično pogrešne primjene materijalnog prava te mu tako uskratilo zakonsko pravo na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako je tijelo javne vlasti objavilo samo opći propis, ali ne i zatraženu informaciju, kao i da u dostavljenom aktu Grad Zagreb ničim nije osporio da je u posjedu u zahtjevu zatražene informacije. Žalitelj dodaje da je točno naznačio koju informaciju traži te je u prilogu zahtjeva dostavio i primjer takve informacije/potvrde koju ima u svom posjedu, a koju je izradilo isto prvostupanjsko tijelo, obzirom da je ista izdana jednom vijećniku u jednom vijeću gradske četvrti. Žalitelj nadalje smatra da se obavijest koju je zaprimio može smatrati odlukom o njegovom zahtjevu te od žalbenog tijela traži da istu poništi i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 5. rujna 2019. godine Gradu Zagrebu, kao tijelu javne vlasti, temeljem članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama podnio zahtjev za dopunu informacije u kojem je naveo sljedeće: „Obzirom da po zahtjevu za pristup informacijama od 28. srpnja 2019. godine, nije zaprimio tražene informacije, nego odgovor Grada Zagreba od 24. kolovoza 2019. godine u kojem je u bitnome navedeno da su tražene informacije javno objavljene te je uz isti priloženo očitovanje Gradskog ureda za mjesnu samoupravu sa navedenim bruto iznosima mjesečnih naknada, ali koja nije potpuna te predstavlja izradu nove informacije, ponovo traži informacije točno navedene u zahtjevu od 28. srpnja 2019. godine odnosno Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. i 2018. godini za u zahtjevu navedene vijećnike te u prilogu dostavlja jedan primjerak takvog dokumenta”.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. srpnja 2019. godine od Grada Zagreba zatražio - Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. i 2018. godini, koje je navedeno tijelo javne vlasti izdalo za ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ......... i .........
Također je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo najprije po tom zahtjevu dostavilo žalitelju obavijest KLASA: 008-02/19-02/291, URBROJ: 251-02-02/015-19-6 od 21. kolovoza 2019. godine u kojoj je u bitnome obaviješten da su tražene informacije javno objavljene te mu je u prilogu dostavljeno očitovanje Gradskog ureda za mjesnu samoupravu KLASA: 023-01/18-001/695, URBROJ: 251-06-10-19-9 od 9. kolovoza 2019. godine u kojem je za u zahtjevu imenovane pojedine vijećnike navedeno mjesečno prisustvo na sjednicama te koliki su iznosi mjesečne bruto naknade predviđeni za pojedine članove vijeća.
Iz spisa predmeta je utvrđeno da je žalitelj nezadovoljan dobiveni odgovorom podnio predmetni zahtjev za dopunu informacije te da je povodom istog zahtjeva Grad Zagreb donio osporenu obavijest KLASA: 008-02/19-02/291, URBROJ: 251-02-02/015-19-12 od 23. rujna 2019. godine.
U odnosu na žalbu žalitelja, ističe se sljedeće.
Razmatrajući spis predmeta te žalbene navode, Povjerenik za informiranje zaključuje da zahtjev žalitelja nije riješen sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, da razlozi za nerješavanje zahtjeva za pristup informacijama nisu opravdani te da je žalba osnovana.
Nesporno je da predmetnom obavijesti prvostupanjskog tijela od 23. rujna 2019. godine nije riješen zahtjev žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da informacije koje je žalitelj tražio u zahtjevu za dopunu informacije od 5. rujna 2019. godine nisu javno objavljene. Naime, prema stavu Povjerenika za informiranje, ako obavijest nije dana sukladno članku 23. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, tada se ne može raditi o rješavanju zahtjeva. Ako se ne radi o rješavanju zahtjeva, tada dolazi do šutnje uprave, pa stoga Povjerenik za informiranje ne može prihvatiti stav da bi predmetna obavijest Grada Zagreba u konkretnom slučaju predstavljala rješenje o odbijanju zahtjeva. Osim toga, odredbom članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama točno su propisane zakonske osnove za donošenje rješenja. U konkretnom slučaju ne može se primijeniti niti načelo „falsa nominatio non nocet“, niti predmetna obavijest sadrži sve elemente koje mora sadržavati rješenje sukladno članku 98. Zakona o općem upravnom postupku.
Slijedom navedenog, izdavanjem predmetne obavijest nije prestala tzv. „šutnja uprave” u konkretnom slučaju. Međutim, kako su Povjereniku za informiranje u žalbenom postupku dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka, temeljem ovlaštenja iz članka 119. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku Povjerenik za informiranje je sam riješio ovu upravnu stvar.
Sukladno članku 119. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad drugostupanjsko tijelo utvrdi da razlozi za nedonošenje prvostupanjskog rješenja nisu opravdani, samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traženo rješenje.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
Postupajući po žalbi žalitelja, a uzimajući u obzir žalbene navode iz kojih je vidljivo da je žalitelj zahtjevom zatražio točno specificirane informacije odnosno da informacije koje je zaprimio nisu informacije koje je tražio, Ured povjerenika aktom KLASA: UP/II-008-07/19-01/728, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 21. listopada 2019. godine, kao nadopunu spisa predmeta zatražio od Grada Zagreba da dostavi informacije koje su predmet postupka odnosno Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. i 2018. godini za u predmetnom zahtjevu poimenično navedene osobe.
Naime iz očitovanja Gradskog ureda za mjesnu samoupravu KLASA: 023-01/18-001/695, URBROJ: 251-06-10-19-9 od 9. kolovoza 2019. godine u kojem je za u zahtjevu imenovane pojedine vijećnike navedeno mjesečno prisustvo na sjednicama te koliki su iznosi mjesečne bruto naknade predviđeni za pojedine članove vijeća, je vidljivo kako se radi o informaciji koja je izrađena nakon što je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama od 28. srpnja 2019. godine, a kako to i žalitelj ističe u predmetnoj žalbi.
U žalbenom postupku Grad Zagreb je aktom KLASA: 008-02/19-002/291, URBROJ: 251-02-02/015-19-20 od 10. prosinca 2019. godine, kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavio Povjereniku za informiranje Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu u 2017. i 2018. godini, koje je navedeno tijelo javne vlasti izdalo za ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ........., ......... i .........
Stoga je Povjerenik za informiranje provodeći test razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup traženoj informaciji, a također i utvrdio da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uvidom u dostavljenu informaciju utvrđeno je da ista sadrži: podatke o tijelu javne vlasti, o fizičkoj osobi kojoj je izdana potvrda te ostale podatke (po stupcima) iz kojih je u stupcu pod brojem 1. naveden redni broj, brojem 2 vidljiv nadnevak isplate primitka, pod brojem 3 osnova primitka, pod brojem 4 iznos primitka, pod brojem 5 izdatak u primitku, pod brojem 6 iznos izdatka, pod brojem 7 iznos uplaćenog doprinosa iz primitka, pod brojem 8 dohodak, pod brojem 9 nadnevak uplate doprinosa, pod brojem 10 nadnevak uplate poreza i prireza, pod brojem 11 iznos uplaćenog poreza i prireza, pod brojem 12 iznos neto isplate te pod brojem 13 upl. račun.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je u pogledu dostavljenih informacija razmotrio da li je istima moguće odobriti pristup, te je utvrđeno da se žalitelju može djelomično odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama, jer se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti.
Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da je u konkretnom slučaju na podatak o imenu i prezimenu te podatke o nadnevku isplate primitka (stupac 2), osnovi primitka (stupac 3) i iznosu primitka (stupac 4), fizičkim osobama kojima su vršene isplate od strane prvostupanjskog tijela primjenjiva odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, obzirom da se radi o raspolaganju javnim sredstvima a za navedene informacije se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
Međutim, uvidom u potvrdu iz koje su vidljiva zatražena informacija iz predmetnog zahtjeva, a koja je dostavljena od strane prvostupanjskog tijela, utvrđeno je da ista sadrži i sljedeće osobne podatke: osobni identifikacijski broj, adresu poreznog obveznika, izdatak u primitku (stupac 5), iznos izdatka (stupac 6), iznos uplaćenog doprinosa iz primitka (stupac 7), dohodak (stupac 8), nadnevak uplate doprinosa (9), nadnevak uplate poreza i prireza (stupac 10), iznos uplaćenog poreza i prireza (stupac 11), neto isplatu (stupac 12) te upl. račun (stupac 13).
U odnosu na navedene podatke u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa istim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe. Osim navedenog, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 119. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan