KLASA: UP/II-008-07/19-01/734

URBROJ: 401-01/06-19-6

Zagreb, 3. prosinca 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine”, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe udruge GONG iz Zagreba, ........., zastupane po ........., izjavljene protiv rješenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Broj: 711-1618-PI-144/19-03-8 od 20. rujna 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Broj: 711-1618-PI-144/19-03-8 od 20. rujna 2019. godine.

2. Djelomično se odobrava udruzi GONG pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Izjava o imovini ......... na početku obnašanja zastupničke dužnosti ovoga saziva doma Hrvatskoga državnog sabora od 22. veljače 2000. godine;

- Izjava o imovini ......... danom prestanka zastupničkog mandata od 8. siječnja 2004. godine;

- Dužnosnikovo izvješće s podacima o imovini i stalnim prihodima te imovini bračnog druga i malodobne djece za ......... od 6. rujna 2004. godine;

- Dužnosnikovo izvješće o imovini i stalnim prihodima te imovini bračnog druga i malodobne djece za ......... od 12. veljače 2008. godine;

- Izjava o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava ......... od 12. veljače 2008. godine;

- Izmjena i dopuna podataka u imovinskoj kartici saborske zastupnice ......... KLASA: 120-08/06-01/02, URBROJ: 2117/01-01-09-3 od 8. travnja 2009. godine;

- Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika, Imovinska kartica za ......... od 6. svibnja 2011. godine; i

- Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika, Imovinska kartica za ......... od 9. siječnja 2012. godine,

na način da na njima budu vidljivi podaci o imenu i prezimenu i podaci o imovini ........., dok se u preostalom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev udruge GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informacijama, kojim je tražio imovinske kartice ......... od početka njezinog mandata zastupnice u 4., 5. i 6. sazivu Hrvatskog sabora, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer po stavu prvostupanjskog tijela u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite osobnih podataka ......... u odnosu na javni interes.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti  suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo zahtjev pozivajući se na članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te na taj način uskratilo zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Žalitelj rješenje osporava u cijelosti, a osobito u dijelu gdje se poziva na zaštitu osobnih podataka dužnosnice jer prilikom testa razmjernosti i javnog interesa nije jasno navedeno na koje se odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka poziva. Također osporava i pozivanje na članak 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine", broj 26/11., 12/12., 126/12, 48/13., 57/15. i 98/19.) jer se u zahtjevu traže imovinske kartice ......... u vrijeme kada je bila zastupnica u Hrvatskom saboru. Ističe da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje jer je zanemarilo činjenicu da navedena Uredba u poglavlju IX. donosi odredbe u vezi s posebnim situacijama obrade, preciznije u članku 85. koji propisuje usklađenost prava na zaštitu osobnih podataka u odnosu na slobodu izražavanja i informiranja, te u članku 89. prema kojem se, umjesto odbijanja zahtjeva, trebalo provesti zaštitne mjere, odnosno sakriti osobne podatke poput adrese stanovanja, i objaviti podatke koji su zahtijevani, a odnose se na stanje imovine ......... Navodi da se prvostupanjsko tijelo nije očitovalo u svom postupanju o navedenim odredbama niti je objasnilo iz kojih razloga su iste zanemarene prilikom donošenja odluke. Žalitelj pojašnjava da činjenicu da od 2011. godine ......... ne obnaša javne dužnosti u tijelima Republike Hrvatske ne drži relevantnom za sadržaj zahtjeva jer se traže podaci političarke koja nije prestala biti aktivna, nego je kao dužnosnica napredovala na razinu predstavljanja Republike Hrvatske i hrvatskih građanki i građana na razini Europske unije. Pri tome se ukazuje na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u sličnim slučajevima, poput  funkcije Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije koji je, zahvaljujući presudi navedenog suda Usž-1893/15-2 objavljenoj na internetskoj stranici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, na poveznici https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/akti/2016/p-31-13-16-10_0.pdf, morao istom tijelu predati svoju imovinsku karticu iako njegova funkcija nije eksplicitno navedena u tom Zakonu. Pored toga, žalitelj ističe da spomenuti Zakon nigdje ne navodi rokove u kojima bi imovinske kartice postale nedostupne javnosti, dok u članku 21. stavku 3. izričito propisuje kako ih je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužno javno objaviti. Nadalje, ističe da je ......... osobno, odgovarajući na pitanje o porijeklu svoje imovine pred Odborom za europske poslove Hrvatskoga sabora, javno pozvala zainteresirane da provjere podatke u imovinskim karticama koje je predala Hrvatskom saboru, a o čemu svjedoče i medijski izvještaji (poveznica na izvještaj Hine: https://eu.hina.hr/content/10146594). Žalitelj napominje da je, iz osporenog rješenja vidljivo kako nedostaje izjava o imovini ......... iz 4. saziva Sabora, a koju je Hrvatski Sabor u ožujku 2004. godine, zajedno s izjavama ostalih zastupnika 4. saziva predao Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, https://www.sabor.hr/hr/press/priopcenja/obavljena-primopredaja-izjava-o-imovini-hrvatskih-duznosnika. Zaključno ističe da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama, jer nije uvažilo odredbe o usklađenosti prava na zaštitu osobnih podataka u odnosu na slobodu izražavanja i informiranja te odredbe o zaštitnim mjerama uklanjanja osobnih podataka, kako je navedeno u Uredbi koja regulira zaštitu osobnih podataka na razini Europske unije. Dodatno se navodi kako pozivanje na članak 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa nije primjenjivo na zahtjev kojim se traže imovinske kartice saborske zastupnice ......... u vrijeme obnašanja te dužnosti, jer navedeni Zakon ne navodi rokove u kojima bi imovinske kartice postale nedostupne javnosti. Na temelju navedenih razloga, predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. rujna 2019. godine od Hrvatskog sabora, koji je putem elektroničke pošte dana 13. rujna 2019. godine sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ustupljen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, zatražio imovinske kartice ......... od početka njezinog mandata zastupnice u 4., 5. i 6. sazivu Hrvatskog sabora.

Također je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo osporeno rješenje Broj: 711-1618-PI-144/19-03-8 od 20. rujna 2019. godine, kojim je odbijen zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno jer je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zaključeno da se traženim informacijama treba ograničiti pristup iz razloga što su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka i jer bi omogućavanjem pristupa tim informacijama bio ozbiljno povrijeđen privatni interes .........

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje je na nadležno postupanje dostavljen spis predmeta sa dijelom informacija koje su predmet postupka, a čiji je sastavni dio i zapis o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa Broj: 711-I-1615-PI-148/19-02-8 od 20. rujna 2019. godine od strane članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Iz navedenog zapisa o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa je vidljivo da je prvostupanjsko tijelo zaključilo da u konkretnom slučaju te po još jednom podnesenom zahtjevu za pristup informacijama kojim su se tražile iste informacije treba ograničiti pristup informacijama zbog zaštite osobnih podataka ........., iz razloga što ona nakon 2011. godine više nije obnašala niti jednu javnu dužnost u smislu članka 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa te se odredbe navedenog zakona ne primjenjuju obzirom da je prošlo više od 7 godina od kada je prestala obnašati javne dužnosti.

Također, na traženje Povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/19-01/734, URBROJ: 401-01/06-19-2 od 22. listopada 2019. godine, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa se aktom Broj: 711-I-1816-PI-144/19-07-8 od 28. listopada 2019. godine očitovalo žalbenom tijelu kako posebnim aktom nije propisan način čuvanja Izvješća o imovinskom stanju bivših dužnosnika odnosno postupanje s podacima iz njihovih imovinskih kartica. U navedenom se aktu napominje da je člankom 30. stavkom 1. Pravilnika o načinu rada i odlučivanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 16. listopada 2019. godine („Narodne novine”, broj 105/14.) propisano da se spisi i sva dokumentacija Povjerenstva čuvaju u Uredu povjerenstva. Stavkom 2. istog članka je propisano da se spisi i dokumentacija nakon proteka najmanje 5 godina od okončanja postupanja Povjerenstva čuvaju u arhivi Ureda Povjerenstva, dok je stavkom 3. propisano da spisi i dokumentacija Povjerenstva mogu biti pohranjeni u Hrvatski državni arhiv nakon proteka roka iz stavka 2. toga članka u skladu sa zakonom kojim se uređuje arhivsko gradivo i arhivi. Osim toga je navedeno kako izvješća o imovinskom stanju predstavljaju dokumentaciju povjerenstva te da se, s obzirom da je od podnošenja zadnjeg izvješća ......... proteklo više od 5 godina, sva podnesena izvješća navedene dužnosnice čuvaju u njegovoj arhivi. U pogledu žalbenih navoda koji se odnose na priopćenje Hrvatskog sabora objavljeno 25. ožujka 2004. godine, Povjerenstvo je navelo kako je naknadnim uvidom u arhivsku građu koja ne predstavlja matičnu građu povjerenstva već je preuzeta od Hrvatskog sabora, a sadržava izjave o imovini koje su tadašnji zastupnici u Hrvatskom saboru podnosili predsjedniku Hrvatskog sabora sukladno članku 3. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika („Narodne novine”, broj 101/98., 135/98., 105/99., 25/00., 73/00., 30/01., 59/01., 114/01., 153/02. i 163/03.), pronađene Izjava o imovini ......... na početku obnašanja zastupničke dužnosti od 2. veljače 2000. godine te izjava o imovini iste dužnosnice s danom prestanka zastupničkog mandata od 22. prosinca 2003. godine. Dodatno je pojašnjeno da je člankom 3. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika bilo propisano da dužnosnici predaju pisanu izjavu o imovini stupanjem na dužnost i prestankom obnašanja dužnosti onom tijelu koje ih je izabralo odnosno imenovalo, a predsjednik Republike Hrvatske i zastupnici predsjedniku Hrvatskog državnog sabora. Ujedno je dodano da je riječ o izjavama o imovini koje se nisu podnosile Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa s obzirom da je isto osnovano tek Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti („Narodne novine”, broj 163/03.), nego predsjedniku Hrvatskog sabora. Aktom Broj: 711-I-1910-PI-144/19-09-8 od 12. studenoga 2019. godine Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je kao nadopunu spisa predmeta dostavilo Povjereniku za informiranje navedene izjave o imovini .........

Ispitujući zakonitost osporenog rješenja te pravilnost provedenog testa razmjernosti od strane prvostupanjskog tijela, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzimajući u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, a osobito imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama.

Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj  56/90., 135/97., 8/98.,  113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Kako je vidljivo iz citiranih članaka Zakona o pravu na pristup informacijama uskrata informacija treba biti izuzetak, a zakonska ograničenja podložna testu razmjernosti i javnom interesu. Provedbom testa razmjernosti i javnog interesa se mora utvrditi da li u svakom pojedinom slučaju bi omogućavanjem pristupa zatraženim informacijama zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen. Ukoliko se utvrdi da unatoč šteti po zaštićene interese, prevladava javni interes, informacije treba učiniti dostupnim. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za dostupnošću određene informacije.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju od strane prvostupanjskog tijela utvrđeno je da su kao informacije koje su predmet ovog postupka dostavljene sljedeće informacije: Izjava o imovini ......... na početku obnašanja zastupničke dužnosti ovoga saziva doma Hrvatskoga državnog sabora od 22. veljače 2000. godine; Izjava o imovini ......... danom prestanka zastupničkog mandata od 8. siječnja 2004. godine; Dužnosnikovo izvješće s podacima o imovini i stalnim prihodima te imovini bračnog druga i malodobne djece za ......... od 6. rujna 2004. godine; Dužnosnikovo izvješće o imovini i stalnim prihodima te imovini bračnog druga i malodobne djece za ......... od 12. veljače 2008. godine; Izjava o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava ......... od 12. veljače 2008. godine; Izmjena i dopuna podataka u imovinskoj kartici saborske zastupnice ......... KLASA: 120-08/06-01/02, URBROJ: 2117/01-01-09-3 od 8. travnja 2009. godine; Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika, Imovinska kartica za ......... od 6. svibnja 2011. godine; i Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika, Imovinska kartica za ......... od 9. siječnja 2012. godine.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da javni interes ne opravdava omogućavanje pristupa traženim informacijama koje sadrže veliki broj osobnih podataka odnosno korištenje osobnih podataka ........., obzirom da imenovana više nije dužnosnica u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Povjerenik za informiranje je izvršivši uvid u informacije koje su predmet ovog postupka  uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, kao i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Pri navedenom treba istaknuti kako je iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prvostupanjskog tijela vidljivo da je pogrešno primijenjena odredba članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je iz akta o provođenju navedenog testa razvidno da uopće nisu razmatrani razlozi koji bi išli u prilog omogućavanju pristupa informacijama, nego se u istom obrazlažu jedino razlozi za onemogućavanje pristupa traženim informacijama, što svakako nije svrha provedbe testa razmjernosti i javnog interesa. Također, niti u testu razmjernosti i javnog interesa, niti u obrazloženju osporenog rješenja, prvostupanjsko tijelo nije dalo nikakve konkretne razloge za ograničenje pristupa informacijama u cjelini niti je pojasnilo na koji bi način otkrivanjem zatraženih podataka bio ozbiljno povrijeđen privatni interes .........

Nadalje, vezano za zaštitu osobnih podataka ističe se da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom pojedinom slučaju zaštićen.

Naime, ukoliko u zahtjevu zatražene informacije, u konkretnom slučaju imovinske kartice odnosno izjave o imovini bivše dužnosnice sadrže i zaštićene osobne podatke, tada se sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama može razmotriti mogućnost djelomičnog pristupa informacijama, pa navedeni razlog ograničenja iz osporenog rješenja svakako nije razlog za odbijanje zahtjeva u cjelini.

Treba istaknuti da ako je određenim zakonom propisano da javnost ima pravo uvida u imovinu dužnosnika izvršne ili pravosudne vlasti odnosno u prijave navedene imovine od strane dužnosnika nadležnim institucijama, iz navedenog proizlazi da takve informacije predstavljaju informacije od javnog značaja. S obzirom na navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da u konkretnom slučaju interes javnosti za dostupnošću informacija o imovini koje su predmet zahtjeva žalitelja prevladava. Stoga javni interes za informacije o imovini ........., kandidatkinje za dužnosnicu Europske komisije u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, postoji i bez obzira što ona više nije dužnosnica u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Kako prvostupanjsko tijelo te informacije posjeduje, a istim Zakonom nije propisana zabrana njihove objave i za bivše dužnosnike, ta činjenica ne može predstavljati razlog za uskratu informacija o imovini .........

Također, ističe se da je u konkretnom slučaju vidljivo da se radi o informacijama od javnog značaja, obzirom da su informacije koje su predmet ovog postupka predmet rasprave u medijima već duže vrijeme. Naime, na temu imovine ......... objavljeni su brojni članci te su se vodile rasprave putem drugih javnosti dostupnih medija, primjerice u televizijskim emisijama, na internetskim portalima te na društvenim mrežama, a u kojima se problematiziralo porijeklo te imovine, a također se o  imovini ......... intenzivno raspravljalo i u Hrvatskom saboru.

Ujedno se napominje da je iz analize medijskih sadržaja vezanih za imovinu .........vidljivo da se u javnosti rasprave zapravo i nisu vodile u pogledu pitanja o kojoj se imovini radi, nego u pogledu stjecanja te imovine, iz čega je razvidno i to da se u pogledu podataka koji su navedeni u imovinskim karticama radi o javnosti poznatim informacijama, pri čemu se različite osobe bave izračunima vrijednosti te imovine koji nisu nužno jednaki. Uzimajući u obzir evidentnu zainteresiranost javnosti za podatke iz imovinskih kartica ......... te da su se u raspravama navodili različiti podaci iz ranije objavljenih informacija na internet stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, pri čemu je došlo i do izračunavanja vrijednosti njezine i imovine njezine obitelji, u žalbenom je postupku zaključeno da se žalitelju može omogućiti djelomičan pristup traženim informacijama na način da na istima budu vidljivi podaci o imenu i prezimenu i imovini.

Dakle, posebno imajući u vidu činjenicu da su informacije tražene u konkretnom slučaju već ranije bile javno objavljene i dostupne javnosti te su na taj način već poznati podaci o imovini koji su u zatraženim dokumentima navedeni, u žalbenom je postupku zaključeno da bi dostupnost imovinskih kartica ......... bila u javnom interesu. Naime, procjenjujući javni interes za predmetnim informacijama te podatke koji su u njima navedeni zaključeno je da njihova dostupnost na način kako je to odlučeno u izreci ovog rješenja ne bi mogla biti na štetu prava ......... odnosno da objavom zatraženih informacija kako je to odlučeno u izreci ovog rješenja ne bi došlo do povrede zaštite njezinih osobnih podataka.

Pri navedenom je potrebno posebno istaknuti da je u pogledu osoba koju u tijelima europskih institucija predstavljaju Republiku Hrvatsku važno otkloniti bilo kakve sumnje u javnosti glede stanja njihove imovine, prije i nakon obavljanja pojedinih parlamentarnih i drugih dužnosničkih funkcija u matičnoj državi. Tako se kod osoba koje su bile dužnosnici u državama članicama Europske unije u dužem periodu, a nakon toga su ispred pojedine države izabrani za dužnosnike u institucije Europske unije, podrazumijeva javni interes za informacije o njihovoj imovini ne samo u matičnoj državi nego i na razini cijele Europske unije. Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da bi iste trebale biti dostupne javnosti.

Pored toga, ističe se da su podaci o posjedu i vlasništvu nekretnina svima javno dostupni podaci uvidom u Zemljišne knjige te da je različite podatke o svojoj imovini, a koji su navedeni i u traženim imovinskim karticama, ......... bila u obvezi objaviti i tijekom postupka za njezin izbor za povjerenicu/potpredsjednicu Europske komisije, a isti su javno objavljeni na internet stranici Europskog parlamenta.

Stoga je, uzimajući u obzir sve navedeno te na činjenicu da je Vlada Republike Hrvatske predložila ......... kao kandidata za člana Europske komisije, u žalbenom postupku utvrđen prevladavajući javni interes za omogućavanje pristupa traženim informacijama u dijelu odnosno u onoj mjeri u kojoj je to moguće, a da se pri tome ne ugrožava privatni život i osobni podaci ......... i članova njezine obitelji, obzirom da je po mišljenju žalbenog tijela ista izabrana na dužnost za koju se uz odgovornost prema građanima države iz koje je izabrana pretpostavlja i odgovornost prema građanima cijele Europske unije.

Međutim, uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je da se radi o različitim dokumentima odnosno da se svi oni odnose na izjavu o imovini ali da imaju različite nazive i sadrže različite osobne podatke, kao što su: osobni identifikacijski broj i matični broj ........., ime i prezime te osobni identifikacijski broj njezinog bračnog druga, podatak o stranačkoj pripadnosti, podatak o stupnju obrazovanja i zvanju, podatak o privatnom broju telefona, mobitela i faksa, podatak o imenu njezina djeteta i godini njegova rođenja, podatak o njezinoj adresi boravišta i prebivališta, podatak o adresi elektroničke pošte, podatak o neto plaći, podatak o adresama nekretnina u vlasništvu njezinog supruga, podatak o iznosima neto primitaka na godišnjoj razini, podatke o nazivima banaka u kojima je imala ušteđevinu i podatak o vlastoručnom potpisu .........

U odnosu na navedene podatke Povjerenik za informiranje smatra da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes, jer bi omogućavanjem pristupa navedenim podacima moglo doći do njihove zloupotrebe odnosno da bi pristup tim podacima predstavljao nepotrebno zadiranje u privatni život ......... i članova njezine obitelji, pri čemu se ističe da je većina tih osobnih podataka već poznata i dostupna javnosti, obzirom da su javno objavljeni u njezinom životopisu te izjavi o sukobu interesa na internet stranici Europskog parlamenta.

S obzirom na sve navedeno u žalbenom je postupku zaključeno da je u konkretnom slučaju interes javnosti zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata iz kojih je vidljivo ime i prezime ......... te podaci o prijavljenoj imovini odnosno o imovini koja je navedena u zatraženim informacijama/imovinskim karticama, a dostava drugih osobnih podataka fizičkih osoba koje su u istima navedene, predstavljala bi nepotrebno zadiranje u njihov privatni život. Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Naime, bit imovinskih kartica je u tome da se utvrdi je li za vrijeme obnašanja određene dužnosti došlo do bitnih promjena u imovini dužnosnika, a ne da se otkrivanjem osobnih podataka svakoj osobi omogući pristup osobnim podacima, imajući u vidu činjenicu da se informacije koje su dobivene primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama mogu javno iznositi.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan