KLASA: UP/II-008-07/19-01/185

URBROJ: 401-01/05-19-2

Zagreb, 26. studenog 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe trgovačkog društva BETA SOFTWARE d.o.o. iz Dubrovnika, ........., zastupanog po punomoćniku odvjetniku ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 567-10-19-2 od 12. veljače 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, KLASA: 008-01/19-01/01, URBROJ: 567-10-19-2 od 12. veljače 2019. godine.

2. Odobrava se  trgovačkom društvu BETA SOFTWARE d.o.o. pravo na pristup preslikama Pozitivnih mišljenja o isplati i korištenju kreditnih sredstava, broj Ugovora o kreditu 3239637201 od 2. prosinca 2014. godine, te broj Ugovora o kreditu 3239621861 od 2. prosinca 2014. godine, koje je dala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije dana 6. ožujka 2018. godine.

3. Nalaže se Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući trgovačkom društvu BETA SOFTWARE d.o.o. pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva BETA SOFTWARE d.o.o., zastupanog po punomoćniku odvjetniku ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim su zatražena dva mišljenja HAMAG-BICRO-a o namjenskom korištenju kredita zaključenih sa Zagrebačkom bankom d.d. Žaliteljev zahtjev odbijen je temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer postoje osnove sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje kaznenog i ovršnog postupka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu zbog bitne povrede materijalnog prava, pogrešne primjene postupovnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Smatra kako  rješenje nema valjano obrazloženje i kako dostava tražene informacije ne može utjecati  na postupke koji su u tijeku, te da se informacija koju je podnositelj zatražio samo posredno odnosi na stranke koje sudjeluju u postupku pred sudovima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 28. siječnja 2019. godine zatražio dostavu mišljenja HAMAG-BICRO-a o namjenskom korištenju kredita: broj ugovora 3239621861  i broj ugovora  3239637201,  zaključenih sa Zagrebačkom bankom d.d.

HAMAG-BICRO u obrazloženju pobijanog rješenja kojim je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u bitnom navodi kako je izvršio uvid u priloge dostavljene uz zahtjev, te je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrdio kako postoje osnove sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje kaznenog i ovršnog postupka.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je HAMAG-BICRO prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je nepravilno primijenio zakonske odredbe.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno  je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2.,3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

HAMAG-BICRO je po sudu Povjerenika za informiranje propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije jer postoje osnove sumnje da bi dostavljanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje kaznenog i ovršnog postupka.

Naime, tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja, odnosno u provedenom testu razmjernosti i javnog interesa ni na koji način ne argumentira niti uzročno-posljedično ne povezuje na koji način bi omogućavanje pristupa zatraženim informacijama narušilo vođenje predmetnih postupaka, te čak ne obrazlaže niti jednu od 3 sastavnice neometanog postupka koje bi se mogle narušiti – učinkovitost, neovisnost i nepristranost - s obzirom da svaka ima svoje značenje i razinu utjecaja na postupke.

Drugi riječima, provedeni test razmjernosti i javnog interesa je trebao odgovoriti na pitanje kako povezati zatražene informacije sa mogućnošću ometanja predmetnih postupaka.

Uvidom u spis predmeta je razvidno kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalnu odredbu temeljem koje uskraćuje žalitelju pristup zatraženim informacijama iz najmanje tri razloga.

Kao prvo, tijelo javne vlasti je saznalo za kazneni i ovršni postupak iz žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama te vjerojatno nije imalo nikakvog ranijeg saznanja da se postupci vode i  u kojoj su fazi.

Zatim, žalitelj ne traži informacije iz postupaka koji se vode, odnosno iz spisa predmeta koji su u tijeku, već traži informacije koju je izradilo tijelo javne vlasti, a koje se odnose na djelokrug njegovih poslova.

Potrebno je naglasiti kako HAMAG-BICRO okviru programa „EU početnik“ izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita subjektima malog gospodarstva, slijedom čega se zatražena informacija odnosi i na raspolaganje javnim sredstvima.

Zaključno, HAMAG-BICRO nije tijelo koje vodi predmetni kazneni i ovršni postupak da bi mogao procijeniti na koji bi način omogućavanje pristupa zatraženim informacijama moglo utjecati na navedene postupke, odnosno tijelo javne vlasti paušalno utvrđuje činjenično stanje bez saznanja o stvarnim okolnostima postupaka i mogućim ometanjima njihova tijeka.

Ukazuje se da bi HAMAG-BICRO trebao slijediti načelo javnosti i transparentnosti u postupku izdavanja jamstava u sklopu navedenog programa „EU početnik“ radi zaštite pravne sigurnosti i povjerenja u pravilnost provedenog programa te nadzora nad potrošnjom javnih sredstava.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da  kad  utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog Povjerenik za informiranje nije utvrdio opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan