KLASA: UP/II-008-07/19-01/252
URBROJ: 401-01/05-19-5
Zagreb, 26. studenog 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-008-01/18-01/00001, URBROJ: 533-01-19-0010 od 4. veljače 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-008-01/18-01/00001, URBROJ: 533-01-19-0010 od 4. veljače 2019. godine.
2. Odobrava se ......... pristup traženoj informaciji o pojedinim vjeroučiteljima katoličkog vjeronauka koji rade u osnovnim i srednjim školama: ime i prezime, jedinstvena anonimizirana oznaka nužna za razlikovanje osoba istog imena i prezimena, spol, godina prvog zaposlenja na radnom mjestu vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u školskom sustavu, šifre škola u kojima vjeroučitelj trenutno radi, u obliku kako su navedene u e-Matici, odnosno objavljene u popisu osnovnih i srednjih škola na portalu data.gov.hr.
3. Nalaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja omogući ......... pristup odobrenoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacija ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim traži podatke o pojedinim vjeroučiteljima katoličkog vjeronauka koji rade u osnovnim i srednjim školama ime i prezime, jedinstvena, anonimizirana oznaka nužna za razlikovanje osoba istog imena i prezimena, spol, godina prvog zaposlenja na radnom mjestu vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u školskom sustavu, šifre škola u kojima vjeroučitelj trenutno radi, u obliku kako su navedene u e-Matici odnosno objavljene u popisu osnovnih i srednjih škola na portalu data.gov.hr. Žaliteljev zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 7. i člankom 7. istoga Zakona jer informacija nije pravodobna, potpuna i točna.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da je člankom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano načelo pristupa informacijama koje nije valjani razlog za ograničavanje prava na pristup informacijama kojima tijelo javne vlasti, zbog nepropisnog (neažurnog) vođenja vlastitih evidencija, raspolaže u obliku koji nije pravodoban, potpun ili točan. Žalitelj smatra kako je tijelo javne vlasti dužno omogućiti pristup najpravodobnijim, najpotpunijim i najtočnijim informacijama kojima raspolaže. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. siječnja 2018. godine zatražio od Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije:
- podatke o pojedinim vjeroučiteljima katoličkog vjeronauka koji rade u osnovnim i srednjim školama: ime i prezime, jedinstvena, anonimizirana oznaka nužna za razlikovanje osoba istog imena i prezimena, spol, godina prvog zaposlenja na radnom mjestu vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u školskom sustavu, šifre škola u kojima vjeroučitelj trenutno radi, u obliku kako su navedene u e-Matici odnosno objavljene u popisu osnovnih i srednjih škola na portalu data.gov.hr.
- podatke o pojedinim osnovnim i srednjim školama: šifra škole, kako je prethodno navedeno, ukupan broj učenika, broj učenika koji polaze nastavu katoličkog vjeronauka školske godine 2017/2018.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je rješenjem, KLASA: UP/I-008-01/18-01/00001, URBROJ: 533-01-18-0002 od 19. siječnja 2018. godine, odbilo žaliteljev zahtjev, a Povjerenik za informiranje je povodom žaliteljeve žalbe donio rješenje, KLASA: UP/II-008-07/18-01/62, URBROJ: 401-01/03-18-7 od 21. rujna 2018. godine, kojim je poništio rješenje Ministarstva, kojim je žalitelju odobrio pristup informaciji o pojedinim osnovnim i srednjim školama i to: šifri ustanove, školskoj ustanovi, ukupnom broju učenika u školskoj godini 2016./2017. i u školskoj godini 2017./2018. i broju učenika koji su pohađali nastavu katoličkog vjeronauka u školskoj godini 2016./2017., te kojim je u pogledu preostalog dijela zahtjeva vratio premet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u ponovnom postupku donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/18-01/00001, URBROJ: 533-01-19-0010 od 4. veljače 2019. godine, u čijem obrazloženju navodi da je provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da u predmetnom slučaju potreba zaštita prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom za dostavom informacija traženih zahtjevom podnositelja zbog članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama koji propisuje da informacije moraju biti pravodobne, potpune i točne, što nije slučaj s podacima koje je CARNet dostavio.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
S obzirom na razlog uskrate prava na pristup informacijama, u žalbenom je postupku kao mjerodavno pravo razmatrana odredba članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe na kojima se temelji pobijano rješenje, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama pogrešno primijenilo zakonske odredbe.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Kod provedbe testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite interesa za ograničenjem ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Tijelo javne vlasti, međutim, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način kao što je maloprije navedeno - stavljajući u razmjer zaštitu određenog interesa i interes javnosti da joj se omogući pristup predmetnoj informaciji.
Tijelo javne vlasti je u obrazloženju pobijanog rješenja samo reproduciralo definiciju članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, nakon čega je navelo kako je provedbom testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da u predmetnom slučaju potreba zaštita prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom za dostavom informacija traženih zahtjevom podnositelja zbog članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama koji propisuje da informacije moraju biti pravodobne, potpune i točne, što nije slučaj s podacima koje je CARNet dostavio.
Međutim, osim što je tijelo javne vlasti nepravilno provelo test razmjernosti i javnog interesa, naglašava se kako se on provodi samo u slučaju postojanja ograničenja iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je Ministarstvo znanosti ograničilo pristup informacijama temeljem članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, koje nije ograničenje od pristupa, već je načelo koje se treba interpretirati kao uputa tijelima javne vlasti o kvaliteti informacija koje objavljuju proaktivno ili povodom zahtjeva za pristup informacijama.
Naime, načelo da informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne ukazuje tijelu javne vlasti da podnositelju zahtjeva, ako ne postoji neko ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora omogućiti pristup najtočnijoj, posljednje ažuriranoj informaciju koju posjeduje te koja je najsličnija informaciji koju traži podnositelj, čime se zadovoljava obilježje potpunosti.
Nadalje, odredba članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, ne znači da tijelo javne vlasti može pronaći neko drugo ograničenje u odredbama navedenog Zakona, s obzirom da su ograničenja iscrpljena u članku 15. predmetnog Zakona, već znači da ograničenje od pristupa informacijama mora biti propisano nekim drugim zakonom, s obzirom da je Zakonom o pravu na pristup informacijama teško predvidjeti sve pravne situacije u kojima bi pružanje informacije bilo u sukobu s nekim legitimnim interesom ograničavanja pristupa toj informaciji.
U odnosu na zatraženu informaciju, ukazuje se kako je prema članku 139. stavku 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 92/10, 105/10, 90/11, 16-712, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19) u ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) i sadrži sljedeće evidencije: Upisnik ustanova, Evidencija odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu, Upisnika učenika u ustanovama i Upisnik radnika ustanova.
Prema članku 7. Pravilnika o zajedničkome upisniku školskih ustanove u elektroničkome obliku - e-Matici („Narodne novine“, broj 86/15) ministarstvo nadležno za obrazovanje je odgovorno za osiguranje redovitog rada e-Matice uključujući poslove računalne i komunikacijske infrastrukture te tehničku potporu sustava, sigurnost sustava te pohranu podataka i korisničku potporu, a sve u skladu s važećim zakonskim propisima i pravilima struke.
U prethodno provedenom postupku utvrđeno je da bi za dobivanje podataka iz sustava tijelo javne vlasti trebalo kontaktirati ugovorne partnere tijela javne vlasti (KING ICT, Carnet) koji su u mogućnosti izvesti željene podatke iz predmetne baze e-Matice na način kako je zatraženo u zahtjevu podnositelja, što je tijelo javne vlasti i učinilo te je traženu informaciju dostavilo Povjereniku za informiranje u Excel tablici. Uvidom u dostavljenu Excel tablicu utvrđeno je da ista sadrži OIB, prezime i ime djelatnika, datum rođenja, godine radnog iskustva (obrazovno) godine radnog iskustva (ukupno), zvanje, dan, MZO šifru, MZOS podšifru i naziv škole. S obzirom da je sadržaj tablice opsežniji od informacija koje je zatražio žalitelj, tijelo javne vlasti mora imati na umu opseg žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama.
U drugostupanjskom je postupku izvršen je uvid u traženu informaciju, prilikom čega nisu identificirani razlozi za ograničenje prava na pristup informaciji iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se smatra da žalitelju treba omogućiti pravo na pristup traženoj informaciji.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi sa člankom 117. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), riješiti kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan