KLASA: UP/II-008-07/19-01/102
URBROJ: 401-01/05-19-1
Zagreb, 25. studenog 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) i članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe Mladena Crnjakovića iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: I-21/2015-pp-3 od 11. listopada 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: I-21/2015-pp-3 od 11. listopada 2017. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ustavni sud) odbijen je prigovor ......... (dalje u tekstu: žalitelj) podnesen protiv obavijesti Ustavnog suda, broj: I-21/2015-pp-1 od 29. kolovoza 2017. godine koju je žalitelj zaprimio povodom svojeg zahtjeva za pristup informacijama kojim je od Ustavnog suda zatražio uvid u ustavnu tužbu evidentiranu pod brojem U-III-1398/2015 ili dostavu preslika iste, te da mu se pruži informacija koja se pismena nalaze u spisu (sadržaj spisa).
Protiv citiranog rješenja o odbijanju prigovora žalitelj je izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako rješenje nije na zakonu osnovano te kako je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje. Ističe kako je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo odredbu članka 18. stavka 5., a propustilo je primijeniti odredbu članka 17. stavka 1. točke 2. alineje 4. te odredbu članka 21. Zakona o pravu na pristup informacijama. Smatra kako tijelo javne vlasti prilikom odlučivanja nije tumačilo odredbe zakona unutar cilja koje navedeni zakon ima, a to je na način da podnositelju omogući i osigura pravo na pristup informacijama. Informacije trebaju biti dostupne svakoj osobi, pa i podnositelju, uz ograničenje propisano zakonom, međutim, prema stajalištu žalitelja, nisu ispunjena ograničenja propisana odredbom članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama niti je proveden test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se njegova žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta je da je žalitelj zahtjevom od 7. listopada 2015. godine zatražio od Ustavnog suda Republike Hrvatske sljedeće: „Kao kandidat sudjelovao sam u postupku imenovanja zamjenika državnog odvjetnika RH koji postupak je okončan Odlukom Državnoodvjetničkog vijeća broj: DOVO-49/14 od 17. ožujka 2015. Molim naslov da mi pruži informaciju da li je protiv navedene odluke kandidat iz tog postupka (.........?) podnio ustavnu tužbu, pod kojim brojem se vodi postupak, da mi omogući uvid u tužbu ili mi dostavi presliku iste, kao i da me obavijesti o odluci suda. Napominjem da sam se pri kandidiranju pozvao na pravo prednosti pri zapošljavanju kao osobe s invaliditetom koje pravo mi nije priznato pa imam pravni interes za pristup traženim informacijama radi zaštite svojih prava“. Nadalje je utvrđeno da je Ustavni sud odgovorio žalitelju dopisom Broj: I-21/2015 od 7. listopada 2015. godine navodeći u bitnome da je uvidom u bazu ustavnosudskih predmeta utvrđeno da je ustavna tužba podnesena protiv navedene odluke Državnoodvjetničkog vijeća te da se predmet vodi pod brojem: U-III-1398/2015. Ujedno je citiranim dopisom Ustavni sud, a vezano za uvid u tužbu ili dostavu preslike iste te vezano za obavijest o odluci suda obavijestio žalitelja da se traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije ne smatra zahtjevom za pristup informacijama te žalitelja uputio na članke 93. do 96. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 181/03., 16/06., 30/08., 123/09., 63/10., 121/10., 19/13., 37/14., 83/14. - pročišćeni tekst i 2/15.) kojima je propisano da obavijesti iz ustavnosudskih predmeta može zatražiti putem kontakata Službe za ustavnosudsko poslovanje i naveo kontakt podatke osobe kojoj se može obratiti. Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj postupio po uputi Ustavnog suda i zatražio da mu se sukladno odredbama članka 93. do 96. Poslovnika Ustavnog suda omogući razgledavanje sljedeće dokumentacije iz pripadajućeg ustavnosudskog spisa: 1. podnesaka kojima je predloženo pokretanje ili je pokrenut ustavnosudski postupak, 2. pisanih očitovanja suprotne strane (ako su zatražena i dostavljena), 3. pisanih mišljenja znanstvenih savjetnika Ustavnog suda (ako su zatražena i dostavljena) i 4. pisanih očitovanja državnih tijela nastalih ili primljenih u postupku obrade predmeta (ako su zatražena i dostavljena). Nadalje je razvidno da je žalitelju odgovoreno da je nakon razmatranja njegovog podneska od 8. listopada 2015. godine i izvršenog uvida u ustavnosudski spis broj: U-III-1398/2015 ocijenjeno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 94. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske. Također je razvidno da se žalitelj dana 5. studenog 2015. godine obratio Ustavnom sudu sa zahtjevom za dopunom/ispravkom tražene informacije, te da je Ustavni sud donio rješenje o odbijanju zahtjeva za dopunom/ispravkom dane informacije Broj: I-21/2015-2 od 5. studenog 2015. godine navodeći u obrazloženju rješenja da je korisnik informaciju zaprimio dana 7. listopada 2015. godine, a zahtjev za dopunom/ispravkom podnio 5. studenog 2015. godine iz čega proizlazi da je zahtjev za dopunom/ispravkom pružene informacije podnesen izvan zakonom propisanog roka. Žalitelj je zatim dana 23. studenog 2015. godine, putem elektroničke pošte, Ustavnom sudu podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je zatražio da mu se pruži uvid u tužbu ili dostavi preslika iste, te da mu se pruži informacija koja se pismena nalaze u spisu (sadržaj spisa), a Ustavni sud je rješenjem Broj: I-21/2015-3 od 24. studenog 2015. godine odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog zlouporabe prava na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je rješenjem, KLASA: UP/II-008-07/15-01/529, URBROJ: 401-01/04-16-06 od 28. travnja 2016. godine, poništio rješenje Ustavnog suda, broj: I-21/2015-3 od 24. studenog 2015. godine, te je predmet vratio na ponovni postupak.
Ustavni sud je u ponovnom postupku obavijestio žalitelja dopisom, broj: I-21/2015-pp-1 od 29. kolovoza 2017. godine, da se sukladno članku 18. stavku 5. traženje uvida u spis predmeta ne smatra zahtjevom za pristup informacijama te da je mogućnost razgledavanja ustavnosudskog spisa tijekom trajanja postupka uređena Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 83/14. - pročišćeni tekst i 2/15.). Ustavni sud u istom dopisu napominje da odbijanjem zahtjeva podnesenog temeljem Poslovnika Ustavnog suda za bilo koji oblik razgledavanja ustavnosudskog spisa tijekom trajanja postupka, ne nastaje mogućnost podnošenja istog zahtjeva po drugoj osnovi, odnosno temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, dalje u tekstu: ZUP) propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
Prema članku 122. ZUP-a, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
Žalitelj je, sukladno navedenim zakonskim odredbama, protiv obavijesti Ustavnog suda podnio prigovor koji je Ustavni sud odbio rješenjem broj: I-21/2015-pp-3 od 11. listopada 2017. godine, a na koje je rješenje žalitelj uložio žalbu Povjereniku za informiranje.
U obrazloženju pobijanog rješenja Ustavni sud u bitnom navodi kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio informacije iz predmeta koji se povodom ustavne tužbe treće osobe vodi pred Ustavnim sudom pod brojem U-III-1398/2015, a koji je još uvijek u tijeku, odnosno nije okončan. Također navodi kako sukladno odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu („Narodne novine“, broj 49/02 – pročišćeni tekst, članak 20. st. 1.) i Poslovnika Ustavnog suda (članci 30. – 35.), ustavnosudski postupak vodi sudac izvjestitelj. U tom smislu jedino je on tijekom postupka ovlašten ocijeniti može li se trećoj osobi koja nije stranka u postupku odobriti uvid u dokumentaciju iz spisa. U slučaju kada sudac izvjestitelj odbije zahtjev za uvid u ustavnosudski spis u predmetu čije rješavanje je još u tijeku (kao što je u konkretnom slučaju), niti jedna druga institucija ne može i ne smije preinačiti odluku suca izvjestitelja te nema mjesta primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama niti mogućnosti udovoljenja tom istom zahtjevu na temelju tog zakona.
Odredbom članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije, dok je odredbom članka 23. stavka 1. točke 6. istog Zakona propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno odbilo žaliteljev prigovor kao neosnovan, budući da se u ovom slučaju žaliteljev podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu postoje i drugi zakonski razlozi zbog kojih žalitelju ne bi mogao biti omogućen uvid u ustavnu tužbu i pristup sadržaju spisa koji je još uvijek u tijeku.
Žaliteljev zahtjev postavljen je na način da se traži uvid u ustavnu tužbu ili dostavu preslika iste, te pružanje informacije koja se pismena nalaze u spisu (sadržaj spisa), što u suštini predstavlja traženje uvida u spis predmeta. Ustavni sud je, slijedom navedenog, ispravno žalitelja obavijestio kako se ne njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pri čemu ga je ujedno i obavijestio da je mogućnost razgledavanja ustavnosudskog spisa tijekom trajanja postupka uređena Poslovnikom Ustavnog suda.
S obzirom da je predmetni ustavnosudski postupak u tijeku, Ustavni sud je prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva mogao uzeti u obzir i odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje mogućnost ograničavanja pristupa informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njeno objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Budući da žalitelj traži pristup podnesku fizičke osobe, odnosno ustavnoj tužbi, u ovom slučaju bi bila izgledna primjena odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Čak i kada bi se žalitelju djelomično omogućio pristup zatraženoj ustavnoj tužbi – zacrnjivanjem osobnih podataka fizičke osoba sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama – iz konteksta dopisa i znanja podnositelja zahtjeva o kome i čemu se radi u dopisu, osobni podaci bi i sakrivanjem bili izloženi javnosti, pogotovo ako se ima na umu načelo raspolaganja informacijom, odnosno članak 9. Zakona o pravu na pristup informacijama koji propisuje da korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.
U tom smislu bi pravna sigurnost bila ozbiljno narušena kada bi se putem zahtjeva za pristup informacijama moglo doći u posjed podnesaka fizičkih osoba upućenih tijelima javne vlasti, a pogotovo kada su postupci, inicirani predmetnim podnescima, još u tijeku.
Valja spomenuti i navod Ustavnog suda koji u odgovoru na tužbu navodi kako ustavnosudski postupak pokrenut ustavnom tužbom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nije kontradiktoran i strogo je osobne naravi.
Ujedno se postavlja i pitanje autonomije Ustavnog suda, odnosno suca izvjestitelja da temeljem svojeg Poslovnika odlučuje o omogućavanju trećoj osobi da izvrši uvid u dokumentaciju iz spisa.
U tom je smislu ispravan zaključak Ustavnog suda koji u odgovoru na žalbu zaključuje kako je tijekom ustavnosudskog postupka sudac izvjestitelj jedini „gospodar postupka“ (dominus litis) i samo je on ovlašten ocijeniti može li se u konkretnom predmetu dopustiti trećoj osobi koja nije stranka u ustavnosudskom postupku razgledavanje ustavnosudskog spisa, te da niti jedna druga institucija nije ovlaštena ocjenjivati i preispitivati njegovu odluku o tome s bilo kojeg aspekta, niti je mijenjati, jer bi to značilo nezakonito izravno vanjsko uplitanje u rješavanja ustavnosudskog predmeta.
Zaključno, člankom 64. Poslovnika Ustavnog suda propisana je mogućnost uvida u ustavnosudski spis nakon okončanja postupka, dok će odluka Ustavnog suda biti javno objavljena nakon njezinog donošenja.
U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Slijedom navedenog je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan