KLASA: UP/II-008-07/19-01/76
URBROJ: 401-01/05-19-2
Zagreb, 6. studenog 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ........., zastupane po odvjetnici ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, broj: 511-13-01-UP/I-2013/2018 od 24. prosinca 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, broj: 511-13-01-UP/I-2013/2018 od 24. prosinca 2018. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske (dalje u tekstu: PU šibensko-kninska) odbijen je zahtjev ........., zastupane po odvjetnici ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) kojim je zatražen uvid u cjelokupni spis predmeta i kopiranje spisa predmeta te dostava izvješća o terenskoj provjeri za ......... na adresi ........., Sarajevo, BiH. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano u članak 15. stavak 2. točku 1. i članak 15. stavak 2. točku 4. jer je informacija klasificirana stupnjem tajnosti te jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka
Žaliteljica je na pobijano rješenje pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako pobija rješenje PU šibensko-kninske iz zakonom svih dopuštenih razloga. Navodi kako je nerazumljivo i proturječno obrazloženje rješenja u dijelu u kojem se navodi da je žaliteljici omogućen uvid u spis predmeta, međutim iz spisa su isključena izvješća o terenskoj provjeri. Smatra kako je neprihvatljiv zaključak tijela javne vlasti da bi se u pogledu izvješća o terenskoj provjeri radilo o informacijama zaštićenima stupnjem tajnosti, s obzirom da tijelo javne vlasti to nije ničim dokazalo. Žaliteljica smatra kako je prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku nesporno pravo na pristup podacima te se poziva na načelo pristupa podacima i zaštite podataka koje je propisano u svrhu zaštite prava stranke, što znači da stranka nesporno i svakodobno ima pravo uvida u spis predmeta, dok se takvo pravo može ograničiti trećima. Stoga se treba omogućiti stranci pravo na uvid u spis predmeta, budući da je to njezino temeljno pravo kao stranke, a osobito obzirom na odlučnu činjenicu da se u konkretno slučaju radi o osnovanoj sumnji na počinjenje teškog kaznenog djela na štetu stranke. Žaliteljica posebno ističe pravni interes da joj se kao stranci omogući pristup traženim izvješćima, za koje smatra da ne mogu biti ograničeni od pristupa temeljem članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, prilikom čega tijelo javne vlasti nije provelo ni test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom od 4. prosinca 2018. godine zatražila uvid u cjelokupni spis predmeta i kopiranje spisa predmeta te dostava izvješća o terenskoj provjeri za ......... na adresi ........., Sarajevo, BiH.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi kako je žaliteljici omogućen uvid u spis predmeta, izuzev terenske provjere od strane PU šibensko-kninske, kao i izvješća o terenskoj provjeri od strane MUP-a Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom da su navedene informacije zaštićene stupnjem tajnosti te ujedno sadrže i osobne podatke o trećim osobama koje su dale obavijesti policijskim službenicima tijekom postupka.
U žalbenom postupku utvrđeno je kako je tijelo javne vlasti prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te je napravilo bitne povrede postupka, što je posljedično dovelo do pogrešne primjene zakonskih odredbi.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Odredbom članka 18. stavka 5. Zakona je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Nesporno je da je žaliteljica tražila uvid u spis predmeta s obzirom da je stranka u postupku te da joj je uvid omogućen, osim izvješća o terenskoj provjeri.
Slijedom navedenog, žaliteljici uvid u spis predmeta kao stranci u postupku omogućava odredba članka 84. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) kojom je propisano da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.
Nadalje, odredbom članka 84. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako se o odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi rješenje, što je prvostupanjsko tijelo trebalo učiniti s obzirom da je onemogućen uvid u izvješća o terenskoj provjeri.
U tom smislu, sukladno odredbi članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama nije bilo uvjeta za primjenu odredbi navedenog Zakona, već je tijelo trebalo donijeti rješenje sukladno navedenoj odredbi Zakona o općem upravnom postupku.
U odnosu na odbijanje dijela zahtjeva kojim su zatražena izvješća o terenskoj provjeri kao mjerodavno pravo se uzimaju u obzir sljedeće odredbe:
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, dok je odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. istog Zakona propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, Povjerenik za informiranje ističe kako je neprihvatljivo uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da je ista klasificirana stupnjem tajnosti, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, tijelo javne vlasti treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka. Bitnu povredu postupka u ovom slučaju predstavlja i izostanak pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, budući da tijelo javne vlasti navodi kako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Prilikom ponovnog rješavanja zahtjeva za pristup informacijama prvostupanjsko tijelo mora uzeti u obzir relevantne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, pogotovo odredbu članka 1. stavka 3. i 18. stavka 5. navedenog Zakona te utvrditi dostupnost zatražene informacije stranci temeljem posebnog propisa, u ovom slučaju Zakona o općem upravnom postupku, kao i obveze da se rješenjem uskrati mogućnost uvida u spis te umnožavanja akata iz spisa.
Ako se pristup zatraženim informacijama uskraćuje temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, u slučaju da je informacija klasificirana stupnjem tajnosti i da sadrži zaštićene osobne podatke, tijelo javne vlasti dužno je prethodno provesti test razmjernosti i javnog interesa te pribaviti mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.
Test razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je provesti na način da u konkretnom slučaju pruži argumente zašto bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te zašto ograničenje od pristupa preteže nad interesom javnosti da dobije informaciju, odnosno zašto bi uskraćivanjem pristupa bio povrijeđen javni interes za pristupom traženoj informaciji i koji su to razlozi zbog kojih interes javnosti za informacijom preteže nad potrebom ograničenja od pristupa.
Tijelo javne vlasti je potom dužno prikazati utvrđeno činjenično stanje u spisu predmeta i potkrijepiti ga odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan