KLASA: UP/II-008-07/15-01/350

URBROJ: 401-01/04-16-03

Zagreb, 25. veljače 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-43-UP/I-4275/15 od 31. srpnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-43-UP/I-4275/15 od 31. srpnja 2015. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica)  temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da u otvorenom zakonskom roku ulaže žalbu na pobijano rješenje Ministarstva unutarnjih poslova iz svih zakonom predviđenih razloga. Nadalje navodi da je u pobijanom rješenju Ministarstvo unutarnjih poslova propustilo obrazložiti na koji način bi se točno  naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća i s kojim posljedicama dopuštanjem uvida u  dokument koji je bio važeći na dan 27. lipnja 2015. godine. Također žaliteljica navodi da je  u pobijanom rješenju navedeno kako je zatraženo i zaprimljeno mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost koje mišljenje podržava stav odnosno procjenu štete koju je iznijelo Ministarstva unutarnjih poslova, te ističe da navedeno mišljenje nije dobila, a dano objašnjenje Ministarstva unutarnjih poslova u pobijanom rješenju je paušalno, nepotpuno, nerazumljivo te u potpunosti nedorečeno budući se govori o procjeni štete, a da se pri tom ne navodi koja vrsta štete bi nastala, njen opseg te eventualne posljedice. Ističe da iako je proveden test razmjernosti i javnog interesa u pobijanom rješenju se ne objašnjava na koji način je isti proveden već se navodi kako traženi dokument obuhvaća  podatke o imenima i prezimenima djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, vremenu rada, načinu obavljanja službe kao i podatke koji se odnose na posebne zadatke u prikupljanju  operativno korisnih podataka u svezi osoba, objekata i mjesta naznačenih u strateškoj procijeni Policijske postaje Pula, te da su navedeni podaci klasificirani  stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“, a kao jedini razlog odbijanja zahtjeva navodi se da bi otkrivanje navedenih informacija naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva u obavljanju poslova iz njegove nadležnosti. Žaliteljica navodi kako je ona zatražila  dokument koji je  bio važeći na dan 27. lipnja 2015. godine, a koji dan je protekao te u kojem danu su izvršene sve predviđene dužnosti, sve planirane radnje određene takvim rasporedom, pa protekom toga dana više ne postoji opasnost o nanošenju štete djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva u obavljanju  poslova iz njegove nadležnosti. Zaključuje kako je Ministarstvo unutarnjih poslova u cijelosti propustilo obrazložiti razloge zadržavanja stupnja tajnosti na razini „OGRANIČENO“ te je propustilo obrazložiti na koji način bi objavljivanje podataka koji više nisu mjerodavni niti primjenjivi u radu Ministarstva unutarnjih poslova moglo naškoditi radu istoga, a ujedno nije dalo konkretno objašnjenje na koji bi način otkrivanje traženih podataka imalo za posljedicu povredu nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kao niti da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji taj interes bio ozbiljno povrijeđen. Dodatno ističe da je Ministarstvo unutarnjih poslova moglo barem djelomično  udovoljiti  zahtjevu na način da se dopusti djelomičan preslik dokumenta koji sadrži podatke koji su joj bitni, te da je riječ o policijskom službeniku čijim imenom i prezimenom, brojem službene značke kao i vremenom rada, mjestom rada te načinom na koji je  služba obavljena ona raspolaže, a djelomičan preslik traženog dokumenta  imao bi joj poslužiti kao potvrđivanje/osporavanje samo i isključivo mjesta rada točno određenog policijskog službenika dok drugi podaci iz dokumenta joj nisu relevantni. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 2. srpnja 2015. godine zatražila od Ministarstva unutarnjih poslova da joj se dostavi preslika Plana rada ili Dnevni raspored rada Policijske uprave istarske, Postaje prometne policije Pula-Pola određen za dan 27. lipnja 2015. godine, a koji Plan rada/Dnevni raspored rada je propisan člankom 19. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama („Narodne novine“, broj 141/2011). Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo unutarnjih poslova rješenjem Broj: 511-01-43-UP/I-4275/15 od 31. srpnja 2015. godine odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u traženu informaciju, Zapisnik o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstva unutarnjih poslova Broj: 511-01-43-152-64/2015 od 30. srpnja 2015. godine, kao i Mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost KLASA: 008-01/15-01/13, URBROJ: 50439-05/22-15-02 od 23. srpnja 2015. godine u kojem se u bitnome navodi da uzimajući u obzir vrijednosti iz članka 9. Zakona o tajnosti podataka te interes u konkretnom predmetu za koji je deklasifikacija tražena Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost ocjenjuje kako zaštita vrijednosti koje se štite predmetnim klasificiranim podacima preteže nad interesom za objavom Dnevnog rasporeda rada PU istarske, čime se podržava i stav odnosno procjena štete koju je iznio vlasnik podatka. Nadalje se navodi da je uopće upitno postojanje javnog interesa jer bi se prije svega mogao presumirati privatni interes podnositeljice zahtjeva slijedom čega tada ne bi bilo niti osnove za donošenje ocjene razmjernosti prava na pristup informacijama u odnosu na vrijednosti koje se štite klasificiranjem podataka. Također se navodi da je člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako se odredbe istoga Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom te bi slijedom navedenog podnositeljica ukoliko su joj povrijeđena određena prava postupanjem djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova imala mogućnost zaštite istih u  drugom odgovarajućem postupku.

Člankom 19. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama propisano je  da se  mjesta i dionice ceste na kojima će se obavljati nadzor, određuju planom rada policijske uprave odnosno policijske postaje ili dnevnim rasporedom rada policijske postaje, sukladno analitičko-statističkim pokazateljima stanja sigurnosti, pri tome vodeći računa da to ne bude uvijek na istim mjestima.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija  klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu  kojim se uređuje tajnost podataka.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno je da je tražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ te da ne prevladava javni interes da se ista deklasificira i omogući žaliteljici. Zakonom o tajnosti podataka propisano je da se stupnjem tajnosti „OGRANIČENO“ klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova u području obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova, javne sigurnosti, kaznenog postupka, te znanosti, tehnologije, javnih financija i gospodarstva ukoliko su podaci od sigurnosnog interesa za Republiku Hrvatsku. U konkretnom slučaju s jedne strane postoji dokument za koji je procijenjeno da bi njegovo otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva unutarnjih poslova, te je isti klasificiran, a s druge strane postoji zahtjev žaliteljice za koji žaliteljica u žalbi navodi da je njoj od traženog dokumenta bitno isključivo mjesto rada točno određenog policijskog službenika dok joj drugi podaci iz dokumenta nisu relevantni. Razmatranjem svih činjenica i dokaza iz spisa nije utvrđeno da bi se zahtjevu za pristup informacijama žaliteljice moglo udovoljiti. Sukladno odredbi članka 8. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama  nije tražila samo mjesto rada određenog policijskog službenika nego Plan rada ili Dnevni raspored rada Policijske uprave istarske, Postaje prometne policije Pula-Pola određen za dan 27. lipnja 2015. godine, a koji je propisan člankom 19. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama. Ukoliko bi se tražena informacija omogućila žaliteljici temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, ista bi se trebala omogućiti bilo kojem korisniku koji bi zatražio tu istu informaciju. Nadalje, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Međutim, informacija o djelovanju i izvršavanju zadaća Ministarstva unutarnjih poslova nije javna informacija koju bi korisnik mogao javno iznositi. U žalbenom postupku je utvrđeno da za traženi dokument ne postoji zainteresiranost šire javnosti, da o traženom dokumentu nije bilo rasprave u medijima. Javni interes se očituje kroz kontrolu rada tijela javne vlasti i pravilnost provedbe zakonom i podzakonskim aktima propisanih postupaka, međutim isti u konkretnom slučaju ne prevladava, već je u konkretnom slučaju iskazan privatni interes  žaliteljice. Naime, žaliteljica navodi kako raspolaže imenom i prezimenom, brojem značke, kao i vremenom rada, mjestom rada te načinom na koji je služba obavljena, a traženi dokument joj je bitan radi potvrđivanja/osporavanja samo i isključivo mjesta rada točno određenog policijskog službenika. Žaliteljica ukoliko je nezadovoljna postupanjem određenog policijskog službenika svoj interes može iskazivati u posebnom postupku. Tako je primjerice člankom 5. Zakona o policiji („Narodne novine“, broj 34/11., 130/12., 89/14., 151/14. i 33/15.) propisano da fizička ili pravna osoba koja smatra da su njoj ili drugoj osobi djelovanjem ili propuštanjem djelovanja policijskog službenika, u primjeni policijskih ovlasti, povrijeđena prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu podnijeti pritužbu u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu.

Sukladno navedenom u žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.