KLASA: UP/II-008-07/19-01/417
URBROJ: 401-01/06-19-5
Zagreb, 1. listopada 2019.
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... iz Zagreba, ........., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Broj: 26 Su-408/2019-5 od 29. travnja 2019. godine, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Osijeku, Broj: 26 Su-408/2019-5 od 29. travnja 2019. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup:
- evidencijama o radnom vremenu iz ožujka i travnja 2019. godine za ......... i .........,
na način da se na istima prekrije OIB radnika.
3. Odbija se zahtjev ......... u preostalom dijelu.
4. Nalaže se Općinskom sudu u Osijeku da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio informaciju o tome u koje dane u ožujku i travnju 2019. godine na Općinskom sudu u Osijeku nisu radile sutkinja ......... i njezina zapisničarka, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da pobijano rješenje nije u skladu sa zakonom. Ističe da podaci o tome u koje dana sutkinja i zapisničarka nisu radile ne mogu povrijediti njihove osobne podatke, jer žalitelj nije tražio podatke o njihovom zdravstvenom stanju. Smatra da postoji javni interes da se utvrdi je li neka presuda donesena dok je sudac bio na bolovanju, odnosno je li sudac za vrijeme bolovanja sudjelovao na nekom sportskom natjecanju. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. travnja 2019. godine tražio informaciju o tome u koje dane u ožujku i travnju 2019. godine na Općinskom sudu u Osijeku nisu radile, jer su bile na bolovanju, ili iz drugog razloga nisu radile sutkinja ......... i njezina zapisničarka.
Također je utvrđeno da je Općinski sud u Osijeku o navedenom zahtjevu žalitelja donio osporeno rješenje Broj: 26 Su-408/2019-5 od 29. travnja 2019. godine kojim je odbio zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. U osporenom rješenju Općinski sud u Osijeku je naveo kako je prije donošenja odluke proveo test razmjernosti i javnog interesa, no u spisu predmeta nema dokumentacije o navedenom.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, uključujući informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da je prvostupanjsko tijelo zaključilo da bi otkrivanje podataka o tome u koje dane sutkinja i zapisničarka nisu radile predstavljalo povredu osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba.
Ispitujući zakonitost osporenog rješenja te provodeći test razmjernosti u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Naime, u konkretnom slučaju radi se o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, te se financiraju iz javnih sredstvima.
Sukladno članku 22. Sudskog poslovnika („Narodne novine“, broj 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18. i 119/18.) propisano je da godišnji raspored poslova sadrži pregledno izložene podatke o ustrojstvenim jedinicama na sudu, ukupnom broju službenika, ukupnom broju namještenika u sudu, a za sudsko osoblje odsutno u vrijeme njegova donošenja i podatak o odsutnosti s rada i razlozima odsutnosti.
Člankom 10. stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje tijela javne vlasti.
Uvidom u godišnji raspored poslova prvostupanjskog tijela za 2019. godinu, koji je dostupan na poveznici http://sudovi.pravosudje.hr/osos/img/File/GRP%202019.pdf utvrđeno je da se na stranici 2. istog navede imena i prezimena sudskog osoblja koje je odsutno u vrijeme donošenja rasporeda, kao i razlog odsutnosti (npr. dugotrajno bolovanje, rodiljni dopust).
Nadalje, uvidom u godišnji raspored poslova Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji je dostupan na poveznici http://sudovi.pravosudje.hr/ogszg/img/File/GRP_142019.pdf, na stranici 139. također se navodi sudsko osoblje i razlozi odsutnosti (bolovanje, privremeni raspored, mirovanje radnog odnosa).
Slijedom navedenog, a imajući u vidu da iz citiranih odredbi Sudskog poslovnika i Zakona o pravu na pristup informacijama proizlazi da je razlog odsutnosti sudskog osoblja informacija koja se navodi u godišnjem rasporedu poslova, a za koji postoji obveza proaktivne objave u smislu članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, člankom 3. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće („Narodne novine“, 32/15, 102/15, 35/17, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da obračun isplaćene plaće sadrži podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće, te iznos plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade. Člankom 3. stavkom 1. točkom 3. navedenog Pravilnika propisano je da obračun sadrži sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Iz citiranih je odredbi razvidno da podatak o tome u koje dane osoba nije radila direktno utječe na njegovu plaću, odnosno naknadu plaće (npr. ako je na bolovanju dobiva naknadu plaće, koja se računa po satima u kojim zbog opravdanih razloga nije radio).
Slijedom navedenog, budući da se radi o osobama čiji se rad financira iz javnih sredstava (pravosudni dužnosnici i državni službenici), podatak o tome u koje dane nisu radili ne predstavlja zaštićeni osobni podatak, jer isti ukazuje na plaću, odnosno naknadu plaće koji navedena osoba prima iz sredstava državnog proračuna.
Uzimajući u obzir navedeno, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio da u pogledu dostupnosti tražene informacije iz zahtjeva prevladava javni interes u odnosu na zakonsko ograničenje pristupa informacijama. Naime, načelo transparentnosti djelovanja pravosudnih tijela podrazumijeva javnu dostupnost informacija o radu, organizaciji i financijskim aspektima njihovog funkcioniranja. Stoga, ako postoji obveza objave godišnjeg programa rada koji sadrži podatke o odsutnosti i razlozima odsutnosti, te činjenicu da podatak o tome je li određena osoba u tijelu javne vlasti radila ili bila odsutna direktno utječe na iznos plaće odnosno naknade plaće, ne može se prihvatiti stav prvostupanjskog tijela da bi došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba.
Osim toga, osnovano žalitelj ukazuje na činjenicu da ne traži podatke o zdravstvenom stanju u zahtjevu navedenih osoba, pa i to ukazuje na činjenicu da omogućavanjem pristupa traženim podacima neće doći do zadiranja u privatnost navedenih osoba, posebno stoga što žalitelj traži podatke kad određene osobe iz bilo kojeg razloga nisu radile.
Uzimajući u obzir sve navedeno, uvidom u evidencije o radnom vremenu za sutkinju ......... i zapisničarku ........., koje su Povjereniku za informiranje dostavljene kao informacije koje su predmet postupka, u žalbenom je postupku utvrđeno da se žalitelju može djelomično omogućiti pristup informacijama uz zaštitu određenih osobnih podataka.
Naime, vezano za OIB radnika koji je naveden na predmetnim evidencijama o radu, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na navedeni osobni podatak ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje, jer bi omogućavanje pristupa navedenoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osoba imenovanih u zahtjevu žalitelja.
Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, a omogućavanje pristupa OIB-u fizičke osobe predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan