KLASA: UP/II-008-07/18-01/849

URBROJ: 401-01/06-19-3

Zagreb, 5. rujna 2019. godine

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Đurmanca, ………, izjavljene protiv rješenja Zagorske razvojne agencije d.o.o. KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Zagorske razvojne agencije d.o.o. KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine u dijelu u kojem je u točki 2. izreke djelomično odbijen zahtjev za pristup informacijama ……….

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslikama natječajne dokumentacije izabranih kandidata, na način da na istima budu vidljivi podaci o pravnim osobama.

3. Odbija se žalba ……… u preostalom dijelu kao neosnovana.

4. Nalaže se Zagorskoj razvojnoj agenciji d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

U izreci osporenog rješenja pod točkom 1. usvojen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) vezano za javni natječaj Zagorske razvojne agencije d.o.o., za radno mjesto Viši stručni suradnik, 2 izvršitelja na određeno vrijeme, objavljen 13. kolovoza 2018. godine, kojim je zatražio dostavu dokumentacije za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka te natječajnu dokumentaciju za odabrane kandidate.

U točki 2. izreke osporenog rješenja djelomično je odbijen zahtjev žalitelja navođenjem da će se dostaviti podnositelju preslike dokumentacije za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka te natječajna dokumentacija za odabrane kandidate po raspisanom javnom natječaju za radno mjesto Viši stručni suradnik, 2 izvršitelja na određeno vrijeme, objavljen 13. kolovoza 2018. godine, tako da će se zacrniti osobni podaci izabranih kandidata koji nisu relevantni za stručne uvjete koji se traže u natječaju a ulaze u krug osobnih podataka, podaci o psihologijskom testiranju izabranih kandidata, kao i svi podaci koji se odnose na neizabrane kandidate, odnosno djelomično je odbijen zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su navedene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu u pogledu točke 2. istog rješenja, s obzirom da na dokumentaciji koja mu je dostavljena nisu zatamnjene informacije u zakonom propisanom obliku, odnosno jer su iste gotovo potpuno zacrnjene, a sve kako bi se izbjeglo omogućavanje pristupa traženim informacijama iz zahtjeva. S obzirom da smatra kako ima pravo na pristup traženim informacijama u zakonom propisanom obliku, od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i izda novo s točno navedenim dijelovima koje je temeljem zakona potrebno zaštititi te mu na takav način omogući pristup informacijama i omogući transparentnost javnog natječaja za zapošljavanje osoba u tijelu javne vlasti. Također traži da se sankcionira odgovorna osoba prvostupanjskog tijela zbog nedostavljanja navedene dokumentacije u zakonom propisanom obliku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 5. studenoga 2018. godine zatražio sljedeće informacije: moli da mu se dostavi kompletnu dokumentaciju za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka te svu natječajnu dokumentaciju za odabrane kandidate po njihovom raspisanom javnom natječaju za radno mjesto Viši/a stručni/a suradnik/ca, 2 izvršitelja na određeno i puno radno vrijeme - povećan opseg posla, a koji je objavljen na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 13. kolovoza 2018. godine.

Također je utvrđeno da je postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja Zagorska razvojna agencija d.o.o. donijela rješenje KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine, kojim je u točki 1. usvojila zahtjev za pristup informacijama žalitelja, a u točki 2. djelomično odbila zahtjev, navođenjem dokumentacije koja će se dostaviti žalitelju te navođenjem da će se na istoj zacrniti osobni podaci izabranih kandidata koji nisu relevantni za stručne uvjete koji se traže u natječaju, kao i podaci o psihologijskom testiranju izabranih kandidata i neizabranih kandidata i svi podaci koji se odnose na neizabrane kandidate, pozivanjem na zaštitu osobnih podataka, a u pogledu kojeg dijela rješenja je žalitelj izjavio žalbu u konkretnim slučaju.

U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno kako je prvostupanjsko tijelo u postupku po zahtjevu žalitelja donijelo odluku da je žaliteljev zahtjev osnovan nakon što je provelo test razmjernosti i javnog interesa, premda o navedenom nema pisanog traga u spisu predmeta. U rješenju prvostupanjskog tijela je također navedeno da je u postupku utvrđeno kako je zakonom propisano da postoji pretežiti javni interes za podatke iz natječajnog postupka, no da je također utvrđeno da podnositelj zahtjeva nema pravo uvida u podatke izabranih kandidata koji nisu relevantni za stručne uvjete koji su se tražili u natječaju a ulaze u krug osobnih podataka te na podatke koji se odnose na neizabrane kandidate, pa je iste u tom dijelu potrebno zacrniti.

U žalbenom postupku Zagorska razvojna agencija d.o.o. je dopisom KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-02-01-18-6 od 12. prosinca 2018. godine dostavila Povjereniku za informiranje kompletan spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da se u istoj nalazi dokumentacija koja se odnosi na provođenje natječajnog postupka, čiji je sastavni dio dokumentacija izabranih kandidata na natječaju za radno mjesto Viši/a stručni/a suradnik/ca, 2 izvršitelja na određeno i puno radno vrijeme - povećan opseg posla, a koji je objavljen na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 13. kolovoza 2018. godine, koja je dostavljena žalitelju sukladno točki 2. izreke rješenja Zagorske razvojne agencije d.o.o. KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine, a koju žalitelj osporava u predmetnoj žalbi. Od prvostupanjskog tijela je uz originalnu dokumentaciju izabranih kandidata dostavljena i dokumentacija istih kandidata sa zatamnjenim podacima, onako kako je dostavljena žalitelju sukladno točki 2. izreke citiranog rješenja.

U drugostupanjskom postupku je razmatrana zakonitost osporenog rješenja u pogledu točke 2. izreke, s obzirom da je žalbeno tijelo dužno postupati u granicama žalbe, a s obzirom na dokumentaciju koja se odnosi na izabrane kandidate odnosno u pogledu prekrivenih osobnih odnosno drugih podataka na dokumentaciji izabranih kandidata, pri čemu se naglašava da dokumentacija koja se odnosi na neizabrane kandidate nije predmet zahtjeva žalitelja te ista stoga nije ni razmatrana u konkretnom slučaju.

S obzirom da će se sredstva za rad izabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenik za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja. Izvršenim uvidom u dokumentaciju koja je po predmetnom zahtjevu dostavljena žalitelju, utvrđeno je da su na istoj prekriveni sljedeći osobni podaci izabranog kandidata: datum, mjesto i država rođenja, adresa prebivališta, osobni broj, OIB, razdoblje obrazovanja, broj mobitela, adresa elektroničke pošte te na nekim od dokumenata državljanstvo. Nadalje, utvrđeno je da je na pojedinim dokumentima prvostupanjsko tijelo prekrilo podatke o pravnim osobama kod kojih su izabrani kandidati bili zaposleni, mjesta i datume sastavljanja prijave te članstvo u Školskom odboru, Nadzornom odboru, u Općinskom vijeću te u Županijskoj skupštini. Također je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo omogućilo žalitelju pristup obrascu rezultata psihologijskog testiranja na način da su prekriveni svi podaci osim imena i prezimena te bodova izabranih kandidata i završnog komentara za iste kandidate.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Nastavno na navedenu zakonsku odredbu, na temelju koje je osporenim rješenjem KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine u točki 2. izreke u dijelu odbijen zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako je Zagorska razvojna agencija d.o.o. prilikom rješavanja zahtjeva, nepotpuno utvrdila činjenično stanje te posljedično, u dijelu pogrešno primijenila pravni propis.

Naime, zakonodavac je u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Dakle, i nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka potrebno je provodit test razmjernosti i javnog interesa, te prema okolnostima pojedinog slučaja utvrđivati prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ili prevladava javni interes za određenom informacijom.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti prvostupanjskog tijela Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u informacije koje su predmet ovog postupka te je uzeo u obzir da iste sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama te odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Uvidom u predmetne informacije iz natječajnog postupka, a koje su sukladno točki 2. izreke osporenog rješenja dostavljene žalitelju utvrđeno je da iste sadrže osobne podatke izabranih kandidata, od koji su neki zatamnjeni pozivanjem na zaštitu osobnih podataka. Međutim, utvrđeno je također i to da je prvostupanjsko tijelo, između ostalog, zacrnilo i podatke o pravnim osobama, koji su navedeni u dokumentaciji izabranih kandidata, a odnose se na njihovo radno iskustvo.

Uzimajući u obzir da je u gore citiranoj uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka jasno navedeno da navedena Uredba ne obuhvaća obradu osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe, razvidno je da je prvostupanjsko tijelo u pogledu istih podataka pogrešno primijenilo materijalno pravo. Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka štite se osobni podaci fizičkih osoba pojedinaca a istom se ne štiti pravne osobe, pa na iste podatke u natječajnoj dokumentaciji nije bilo primjenjivo niti zakonsko ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao niti bilo koje drugo zakonsko ograničenje. Također je nejasno iz kojih razloga je tijelo javne vlasti prekrivalo nazive jedinica lokalne te područne samouprave kod kojih su izabrani kandidati bili zaposleni, a također i podataka o članstvu u Nadzornom odboru, Školskom odboru, Općinskom vijeću i Županijskoj skupštini, s obzirom da se radi o javno dostupnim i svima poznatim podacima. Također, ističe se da ne postoji zakonsko ograničenje s kojim bi se mogao povezati zaključak prvostupanjskog tijela o tome da neki podaci koji su sadržani u informacijama odnosno dokumentima koji su dio natječajne dokumentacije nisu relevantni. Osim navedenog, ističe se da je i samo prvostupanjsko tijelom pri zacrnjivanju podataka iste podatke o, primjerice članstvu u Školskom odboru na jednom mjestu prekrilo, a na drugom ostavilo vidljivim.

Stoga je u žalbenom postupku zaključeno da je u tom dijelu točku 2. izreke rješenja prvostupanjskog tijela KLASA: 960-01/18-01/08, URBROJ: 2140-42-03-03-18-4 od 13. studenoga 2018. godine potrebno poništiti te žalitelju odobriti pristup informacijama na način da na natječajnoj dokumentaciji izabranih kandidata budu vidljivi podaci o svim pravnim osobama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

U odnosu na točku 2. osporenog rješenja kojom je odbijen predmetni zahtjev u pogledu dostave osobnih podataka koji su navedeni u natječajnoj dokumentaciji, a koji se odnose na adresu, OIB, osobi broj, datum, mjesto i državu rođenja, adresu elektroničke pošte, broj telefona/mobitela, kao i rezultate psihologijskog testiranja, u žalbenom je postupku zaključeno da u odnosu na navedene osobne podatke ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, u konkretnom slučaju interes javnosti je zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata iz kojih je vidljivo ime i prezime kandidata te njihove kvalifikacije i radno iskustvo, jer će isti biti plaćeni iz javnih sredstava, a dostava navedenih osobnih podataka istih osoba, a koji su i zacrnjeni na dostavljenoj mu dokumentaciji, predstavljala bi nepotrebno zadiranje u njihov privatni život.

Naime, svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno gore citiranom članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žaliteljica navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku zaključio da je u navedenom dijelu točke 2. izreke osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao pod točkom 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.                                                                       

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan