KLASA: UP/II-008-07/19-01/357

URBROJ: 401-01/06-19-2

Zagreb, 9. rujna 2019.

Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Đurmanca, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o., KLASA: 112-01/19-01/08, URBROJ: 2214/3-01-19-04 od 20. ožujka 2019. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o., KLASA: 112-01/19-01/08, URBROJ: 2214/3-01-19-04 od 20. ožujka 2019. godine.

  1. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je od trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o., zatražio kompletnu natječajnu dokumentaciju za javni natječaj za radno mjesto Referent/referentica za vođenje poslova u reciklažnom dvorištu, 1, izvršitelj, objavljen 12. veljače 2019. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer je osporenim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen njegov zahtjev, te kako smatra da ima pravo na pristup zatraženoj dokumentaciji. Navodi kako ne postoji nikakva zlouporaba zakona, nego su naprotiv teško prekršena njegova prava na dobivanje informacija u zakonski propisanom obliku. Također, navodi kako je pokušao izvršiti uvid u natječajnu dokumentaciju po završenom natječaju, no da mu isti nije omogućen te da su time grubo prekršena njegova prava kao kandidata u predmetnom natječajnom postupku. Od Povjerenika za informiranje traži da poništi osporeno rješenje te mu omogući pristup zatraženim informacijama, i na taj način omogući transparentnost natječaja u trgovačkom društvu Niskogradnja d.o.o.. Žalitelj također od Povjerenika za informiranje traži da sukladno svojim ovlastima pokrene odgovarajuće postupke protiv odgovornih osoba u trgovačkom društvu Niskogradnja d.o.o., a obzirom da su mu nezakonito i protuustavno uskraćene tražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. ožujka 2019. godine zatražio od trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o. sljedeće informacije: moli da mu dostave kompletnu dokumentaciju za javni natječaj i provođenje natječajnog postupka te svu natječajnu dokumentaciju za odabranog kandidata po Vašem raspisanom javnom natječaju za radno mjesto Referent/referentica za vođenje poslova u reciklažnom dvorištu, 1 izvršitelj/ica, na neodređeno, novootvoreni poslovi, puno radno vrijeme, a koji je objavljen 12. veljače 2019. godine na službenoj mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Niskogradnja d.o.o. povodom navedenog zahtjeva žalitelja donijelo osporeno rješenje KLASA: 112-01/19-01/08, URBROJ: 2214/3-01-19-04 od 20. ožujka 2019. godine, kojim je odbijen zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o. razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.

U žalbenom postupku Ured povjerenika za informiranje zatražio je od trgovačkog društva Niskogradnja d.o.o. dostavu preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2018. i 2019. godinu. Trgovačko društvo Niskogradnja d.o.o. dostavilo je Uredu povjerenika za informiranje žalbu sa spisom predmeta na nadležno odlučivanje aktom KLASA: 112-01/19-01/28, URBROJ: 2214/3-01-19-01 od 30. travnja 2019. godine.

Uvidom u dostavljene Upisnike o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija iz 2018. i 2019. godine te u ispunjeni Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da u 2018. godini trgovačkom društvu Niskogradnja d.o.o. nije podnesen niti jedan zahtjev za pristup informacijama, a da je u 2019. godini podnesen 1 zahtjev i to od strane žalitelja.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je žalitelj prvostupanjskom tijelu podnio ukupno 1 zahtjev za pristup informacijama te u odnosu na količinu te narav informacija koje je žalitelj u istom zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom na sve navedeno odnosno da je uvidom u dokumentaciju spisa predmeta koja je Povjereniku za informiranje dostavljena u žalbenom postupku utvrđeno da žalitelju nisu omogućene preslike zatraženih informacija zbog tzv. „zloupotrebe prava”, kao i da prvostupanjsko tijelo nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjereniku za informiranje dostavilo cjelovit spis predmeta koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružilo dostatne dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, osporeno je rješenje stoga bilo nužno poništiti te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.

Naime, uvidom u spis utvrđeno je da se u istom nalazi određena dokumentacija vezana za postupak predmetnog natječaja, no da se radi o informacijama koje su već poznate i žalitelju i javnosti, kao i da se u istoj nalaze podnesci žalitelja vezani za isti natječaj koji nisu predmet ovog postupka, ali  i da nedostaje preostala natječajna dokumentacija te dokumentacija koja se odnosi na odabranog kandidata.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno citiranoj odredbi, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje sve već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes, a pri navedenom bi se prvostupanjsko tijelo trebalo voditi Smjernicama za test razmjernosti i javnog interesa, koje su objavljene na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje.

Članak 15. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.

Posebno se napominje kako članak 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Naime, obzirom da kandidat, nakon što je natječaj završen, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, tada primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba utvrditi prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da natječajna dokumentacije sadrži osobne podatke kandidata. Pri tome treba imati u vidu činjenicu da kada kandidat zahtjevom za pristup informacijama traži određene informacije vezano za postupak natječaja, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat natječaja, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama. Pri navedenom se napominje da su na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje na poveznici https://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/upute-smjernice-obrasci/ objavljene Smjernice o pristupu informacijama u postupcima provedbe javnih natječaja za zapošljavanje, te postupak izbora i imenovanje putem javnih poziva u tijelima javne vlasti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan